Radio Slobodna Evropa u saradnji sa NED-om (The National Endowment for Democracy) i u produkciji Mebius filma šestog februara počinje s emitovanjem jednogodišnjeg TV serijala o mladima i najosjetljivijim društvenim temama na Balkanu.
U 52 emisije, snimljene u formi dijaloga i sučeljavanja mladih ljudi iz raznih dijelova BiH, gostuju angažovani mladi muzičari iz regiona, kao što su Edo Maajka, Marko Šelić (Marchelo), Brano Jakubović iz Dubioze Kolektiv i Mirela Priselac Remi iz Elementala.
Edo Maajka: Kako sam postao moderator
Edo Maajka: kako sam postao moderator
Moderator za emsije u Crnoj Gori bio je reper Edo Maajka. Kaže da je za emisiju Perspektive čuo od prijatelja Milana:
“To je jedan od onih upućenih ljudi koji znaju sve, a nisu producenti.”
“Rekao mi je da tamo neka ekipa radi emisiju koja će se baviti tim i tim teškim temama, te da će se njom obuhvatiti cijela regija. Jako mi je drago što postoji takav jedan projekat, odgovorio sam, popio pivo do kraja i zaboravio na cijelu priču”, kaže Edo Majka.
Nakon par sedmica su me pozvali da budem jedan od moderatora, ali ja nemam veze s modom i oblačenjem!?
Ne brini ti ništa, tvoje je samo da budeš ti i pričaš s tinejdžerima, umirila me teta Duda.
O čemu će se pričat?
O ravnopravnosti spolova, tj neravnopravnosti!
Super Dudo može, sviđa mi se, poželio sam Crnu Goru, a i pametovat. Kasnije su mi tek objasnili da ja neću pametovat nego samo podbadat pitanjima, a pametovat će mladi Crnogorci, reko može, ako su mogli onaj Marčelo i onaj iz Dubioze, mogu i ja.
Ja ne volim kamere, tako da sam par minuta pred početak imao jedan lagani napad panike, pobjegao bi ja i izvlačio se na neodgovornost, ali nije se moglo doći do vrata od tih tinejdžera. Valjalo mi stisnut zube i izgurat. Srećom, ti momci i cure su bili jako pametni i zahvalni sugovornici, tako da nisam morao u biti ništa, trebao sam samo najavit i uživat slušajući njihovu raspravu.
Prebrzo je završilo a ja opušten u odličnoj atmosferi sam htio još. Jedva čekam vidjeti kako je to sve ispalo. Rekli su mi da su Marko i Brano bili bolje pripremljeni, ali da sam ja ljepši i simpatičniji. Standardno. Hvala ekipi Perspektive na prekrasnom iskustvu i druženju, hvala učenicima koji su sudjelovali u emisiji i pojačali nadu u svjetlu budućnost.
Prva emisija biće emitovana u petak u 19 sati i 30 minuta na BHT-u pričom o mladima iz Mostara.
Riječ je o 12 tema koje se obrađuju u različitim sredinama i cilj projekta je srušiti zid koji su stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji između mladih ljudi različitih nacionalnih pripadnosti.
Mladi su, naime, dobili priliku da pred TV kamerama, čuju jedni druge, da govore o onome u čemu se slažu i onome u čemu se ne slažu.
Ekstremni stavovi o različitim temama bit će iznenađenje za gledaoce svih generacija, jer ovi mladi ljudi nisu predmet pažnje društva niti imaju priliku da javno iznesu svoje stavove o bilo čemu.
Neke od tema koje su obrađivane u serijalu su nacionalna i vjerska netrpeljivost, ljubav i mrznja, suživot i komunikacija mladih različitih nacionalnosti, stereotipi i istine, miješani brak, pomirenje, rodna jednakost, selektivni abortusi, odnos prema LGBT populaciji i tolerancija.
Akteri emisija su učenici III i IV razreda srednjih škola iz Bosne i Hercegovine,Srbije, Crne Gore i sa Kosova, a TV serijal sniman je i biće emitovan u ovim državama.
Serijal počinje sa pričom o tome šta oni sa mostarske lijeve obale misle o onima sa desne i obratno, zašto neki od njih nikada nisu prešli na drugu stranu, šta misle o prijateljstvima i ljubavima, o različitostima, religiji, o onome što ih spaja, a šta razdvaja. Voditelj i moderator je poznati beogradski, muzičar, pisac i intelektualac Marchelo.
Mjesečno, ciklus izgleda tako što se nakon tri polusatne emisije organizira četvrta, koja traje 55 minuta i u kojoj se sučeljavaju akteri iz prethodnih emsija o određenim temama.
Suština projekta je u identificiranju problema koji su evidentni među mladima i kroz razgovor upoznavanje sa drugačijim stavovima. Izjavama su pokazali da žive podteretom odgoja opterećenim ratnom prošlosti, da su izolacija u nacionalno i vjerski zatvorene školske institucije učinile od njih isključive mlade ljude koji nemaju povjerenja, a često ne vjeruju u mogući zajednički život.
