Kina oprezno povećava svoju ulogu u Južnoj Aziji regenerisanjem ekonomskih interesa u Pakistanu i uspostavljanjem bližih veza s Afganistanom u mirovnim pregovorima između afganistanskih zvaničnika i talibana, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RFE/RL) na engleskom jeziku.
Jači otisak Pekinga u regiji dolazi ovog ljeta usred naleta različitih aktivnosti fokusiranih na oživljavanje Kinesko-pakistanskog ekonomskog koridora (CPEC). Spektar projekata čija se vrijednost procjenjuje na oko 62 milijarde američkih dolara koji čine kamen temeljac kineske Inicijative "Pojas i put" (BRI), čiji je cilj izgradnja infrastrukture, širenje trgovinskih veza i produbljivanje veza širom Evroazije i Afrike.
"Kinezi žele poslovati, ne žele ratovati", rekla je za RFE/RL Ajiša Sidika, naučna suradnica na Londonskoj školi orijentalnih i afričkih studija. "Žele finansijski kontrolisati regiju i imati koristi od toga."
No, dok obnovljeni poticaj Kine u regiji pokazuje spremnost stranaka da krenu naprijed, Peking se suočava s ogromnim preprekama dok se pokušava kretati po notorno zabrinjavajućim političkim situacijama u Afganistanu i Pakistanu.
Problemi uključuju neizvjesne mirovne pregovore između afganistanske vlade i talibana u Dohi i niz skandala zbog korupcije unutar CPEC-a.
U međuvremenu, kineski BRI projekti postaju sve više meta separatističkih grupa Baluči i Sindi u Pakistanu.
"Ovo je kinesko susjedstvo, to nije neko udaljeno područje. Dakle, postoji veliki interes da Peking bude uključen", rekao je za RFE/RL Rafaelo Pantuči (Rafaello Pantucci), viši saradnik u londonskom institutu Kraljevski ujedinjeni sevisi (Royal United Services Institute). "Ali ova regija ima dugogodišnje probleme i postoji razlog zašto nema međunarodnih donatora. Kina se sada sve više upliće u te poteškoće."
Radno ljeto
CPEC čini okosnicu kineske prisutnosti u Pakistanu, a nedavni niz novih poslova označava novu fazu u njegovom razvoju nakon višegodišnjih odgađanja i problema u provedbi koji su usporili tempo Inicijative.
U junu i julu Peking je sklopio ugovore s Islamabadom u vrijednosti od 11 milijardi dolara, pristavši da finansira dva hidroenergetska projekta u regiji Kašmir pod upravom Pakistana i nadogradnju željeznica te zemlje - najskuplji kineski projekt do sada u Pakistanu.
Peking je također preduzeo korake za proširenje CPEC-a na Afganistan, a stručnjaci kažu kako Kina nastoji stabilizovati zemlju i poboljšati svoje političke i ekonomske veze s tom zemljom koju američke trupe namjeravaju napustiti, vjerovatno do maja 2021.
U avgustu je Kina počela forsirati Pakistan da otvori ključne granične prijelaze s Afganistanom kako bi se omogućila bilateralna i tranzitna trgovina koja je zatvorena zbog sigurnosnih razloga, a Kabul je nedavno potpisao ugovor u iznosu od 2,2 milijarde dolara za pomoć u izvozu afganistanskih pinjola na svjetska tržišta.
Dnevnik Fajnenšl tajms (Financial Times) također je ovog mjeseca izvijestio da je Peking predložio "značajna ulaganja u energetske i infrastrukturne projekte" i ponudio izgradnju cestovne mreže za talibane u nadi da će osigurati mirnu tranziciju ako dođe do povlačenja američkih snaga iz Afganistana.
Resetovanje ponovnog pokretanja
Iako je vlada pakistanskog premijera Imrana Kana zabirnuta zbog moguće dugoročne ovisnosti o Kini, zagovornici se nadaju da će CPEC omogućiti Pakistanu infrastrukturni poticaj potreban za pokretanje privrede u trenutku kada se Islamabad bori za privlačenje međunarodnih investitora.
Uz sve veći niz projekata, CPEC će Pekingu omogućiti pristup luci Gvadar na jugu Pakistana, koja je blizu Hormuškog moreuza - najvažnijeg svjetskog puta za transport nafte.
No, projekat koji finansira Kina također se upetljao u napetu unutrašnju politiku Pakistana, a uticajna vojna i civilna vlada zemlje potrudila se da kontroliše unosnu inicijativu.
Pakistanska vojska je do sada uspijevala da se izbori za veću kontrolu stvaranjem tijela CPEC prošle godine, vladinog tijela ovlaštenog za nadgledanje BRI projekata u Pakistanu. Prema predloženom zakonu koji su ovog mjeseca iznijele pristalice vojske, vlada će nastavak realizacije ustupiti vojsci, dajući joj široku autonomiju za provedbu CPEC-a s ograničenim sistemom nadgledanja.
Prema Sidiki, stručnjakinji za pakistansku vojsku, Peking preferira partnerstvo s vojskom jer je smatra pouzdanom i garantom pravovremenog završetka projekata koje izabrani zvaničnici nisu uspijevali da ostvare.
Štaviše, Sidika kaže da vojna kontrola pomaže u ublažavanju zabrinutosti unutar pakistanske elite da bi strateški teritorij mogao biti ustupljen Kini pod krinkom CPEC-a.
"Ugovori s Kinom od prethodne vlade sastavljeni su na vrlo netransparentan način i to je nerviralo vojsku", rekla je. "Ne radi se samo o tome kakav će udio dobiti vojska, već o tome koliko se daje Pekingu."
Navigacija povlačenja ručne kočnice
No dok CPEC dobiva novi zamah koji Peking želi proširiti na Afganistan, projekt se suočava s novim preprekama različitih snaga unutar Pakistana.
U avgustu je objavljen izvještaj u kojem se navodi da je Asim Salim Bajva, penzionisani general koji je na čelu Uprave CPEC-a i koji također služi kao specijalni pomoćnik premijera Kana, iskoristio svoj uticajni položaj kako bi pomogao svojoj porodici da stekne ogromno bogatstvo.
Izvještaj je doveo do reakcija na društvenim mrežama i poziva na njegovu ostavku i nastavak istrage. Bajva je ponudio ostavku na mjesto specijalnog pomoćnika premijera - što je kasnije Kan odbio - i ostao je na mjestu predsjednika Uprave CPEC-a.
Postoji nekoliko drugih događaja unutar Pakistana koji bi mogli dosta usporiti kineske ambicije u zemlji.
Tehrik-e Taliban, vodeća pakistanska talibanska grupacija, koja djeluje izvan Afganistana, najavila je ponovno ujedinjenje različitih rascijepkanih frakcija, navodeći neke analitičare da posumnjaju kako bi pakistanski unutrašnji sigurnosni problemi mogli da ugroze BRI projekte.
Slično tome, separatističke grupe Baluči i Sindi u Pakistanu najavile su u julu formiranje saveza s ciljem napada CPEC-a i kineskih interesa u zemlji.
Taj razvoj događaja vjerovatno će povećati sigurnosne troškove za BRI projekte u Pakistanu.
Pobunjenici Baluči grupe, koji tvrde da im pomažu sindijski separatisti, napali su pakistansku berzu u junu, dok su 2018. godine tri naoružana militanta pokušala ući u kineski konzulat u Karačiju prije nego što su ubijeni u pucnjavi. Napad je kasnije pripisan separatističkoj grupi Oslobodilačkoj vojsci Balučistan.
"Sind i Balučistan podjednako su pogođeni ‘ekspanzionističkom’ i ‘ugnjetavačkom’ odlukom Kine", navodi se u izjavi organizacije Baluči Raji Ajoi Sangar, nastaloj spajanjem nekoliko balučkih separatističkih grupa i Sindudeš Revolucionarne vojske, druge separatističke organizacije. "Kroz [CPEC] Kina želi podrediti Sind i Balučistan i okupirati obale i resurse od Badina do Gvadara."
"Kina sve češće rizikuje da postane meta u regiji", rekao je za RFE/RL Abdul Basit, stručnjak za pobunjeničke grupacije iz Južne Azije s tehnološkog univerziteta Nanjang u Singapuru. "Ali Kina ima podršku pakistanske vojske i vlastite kanale u regiji, pa ove vrste prijetnji vjerovatno neće spriječiti Peking da nastavi [slijediti] svoje ciljeve."