U Sarajevu je obilježeno 65 godina od osnivanja Naučnog društva, te 50 godina od osnivanja Akademije nauka i umjetnosti BiH. Ova institucija još uvijek nije upisana u državni registar, što znači da je ne financira država, nego kanton. To nije dovoljno za razvoj naučnih istraživanja u zemlji.
U BiH nakon rata, osnovane su i Akademija nauka i umjetnosti RS, Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti, kao i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Mostaru. U intervju za RSE potpredsjednica Akademije nauka i umjetnosti BiH Adila Pašalić - Kreso govori o ovom značajnom jubileju, njenom statusu, te o suradnji sa akademijama u susjedstvu.
RSE: Obilježavate jubilej 65 godina postojanja naučnog rada u BiH. Kakav je značaj Akademije nauke i umjetnosti BiH danas i što su njena najvažnija dostignuća?
Pašalić - Kreso: Akademija proslavlja 65 godina kontinuiranog rada, mada je u prvih petnaest godina rada nosila naziv Naučno društvo, koje je kasnije preraslo posebnim zakonom u Akademiju nauka i znanosti BiH. Mi kao mala zemlja nismo imali neka revolucionarna otkrića svjetskog glasa. Do rata akademija je sarađivala sa brojnim istraživačkim institutima koji su postojali u BiH, kroz velike sisteme kao što su Energoinvest, Unis i Famos.
U vrijeme Olimpijade, Energoinvest je imao svog robota, zatim svoj prvi kompjuter i oni su radili sami na svojim otkrićima. Imali smo uspjehe i na području društvenih nauka, u kojima je akademija nastojala plasirati najveće naučne vrijednosti.
RSE: Danas, 50 godina poslije, još uvijek nije riješen status Akademije. Koliko je to otežava njen rad?
Pašalić - Kreso: Dejtonski ustav priznaje naš kontinuitet i sa te strane mi smo legalni i postojimo u ovom društvu. Nismo upisani u registar državnih institucija, što znači da država nije obavezna da nas financira. Od kraja rata financira nas kanton, što znači da imamo elementarnu egzistenciju. Nemamo sredstava za naučna istraživanja, posebno za ona istraživanja koja trebaju trajati godinama i koja zahtjevaju veća financijska sredstva.
RSE: Kakava je suradnja Akademije nauka i umjetnosti BiH sa sličnim akademijama u regiji?
Pašalić - Kreso: Sarađujemo sa svim akademijama nauka u regiji, osim sa Srpskom akademijom nauka i umjetnosti (SANU) zbog poznatih trauma i emocija iz rata. Oni se nikad nisu ogradili od nekih aktivnosti koje su potakli kao akademija nauka.
RSE: Kakva je suradnja sa Akademijom nauka i umjetnosti Republike Srpske?
Pašalić - Kreso: Pojedinačna suradnja postoji, ali ne i zvanična. Mi na neki način razrađujemo korake kako bismo uspostavili saradnju da se jača BiH i njeno zananje i nauka.
RSE: Kakva je trenutno radna funkcija Akademije nauke i umjetnosti BiH, odnosno koliko ona doprinosi stvaranju novih znanja u zemlji?
Pašalić - Kreso: Nismo zadovoljni sa tim aspektom. Prosječna starost naših akademika je 74 godine. Bez obizra na takav prosjek, više od polovine naših akademika je u dobroj formi. Oni se bave naukom i bez posebnih sredstava, zaključujući ono što je bio njihov životni opus.
Facebook Forum