Dom naroda Parlamenta Federacije BiH potvrdio je u srijedu, 19. oktobra, odluku o imenovanju troje sudaca Ustavnog suda Federacije BiH.
Na imenovanje sudaca u tom bh. enitetu čekalo se od 2019. godine, a odluka je usvojena na vanrednoj sjednici Doma naroda sa 33 glasa za, dok je šest delegata bilo suzdržano, a šest protiv.
Sucima Ustavnog suda Federacije BiH imenovani su Ajša Softić, iz reda bošnjačkog naroda, Mirko Milićević, iz reda hrvatskog naroda, te Branimir Orašanin, iz srpskog naroda.
Delegati Doma naroda time su potvrdili Odluku o imenovanju sudaca Ustavnog suda Federacije BiH koju je 5. oktobra donio predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, uz suglasnost dopredsjednika Federacije BiH Melike Mahmutbegović i Milana Dunovića.
Nedostaje još jedan sudac
Za četvrtog neodostajućeg suca Ustavnog suda FBiH, za što je ranije bio kandidiran Dubravko Čampara, prethodno nije postignuta suglasnost između predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.
Dnevnim redom vanredne sjednice Doma naroda bilo je predviđeno da on bude imenovan sa kandidatskih lista dostavljenih iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH.
Time je prvi put trebala biti primijenjena odluka o izmjenama Ustava Federacije BiH koju je 2. oktobra nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt i koja se, uz ostalo, odnosi na Ustavni sud Federacije BiH.
Izmjene koje je Schmidt nametnuo predviđaju da ukoliko predsjednik Federacije BiH ne predloži suce, većina prisutnih u Domu naroda glasa o potvrđivanju najviše rangiranog kandidata s liste koju je dostavio VSTV BiH.
Kako provesti Schmidtovu odluku?
Tokom rasprave, delegati su iznijeli primjedbe da je nametnuta odluka visokog predstavnika nedorečena i da, među ostalim, nije jasno da li će nedostajući sudac biti imenovan iz reda konstitutivnih naroda - Srba, Bošnjaka, Hrvata, ili onih koji se izjašnjavaju kao "Ostali".
No, podršku na sjednici nije dobio zaključak da se se zatraže dodatna tumačenja iz Ureda visokog predstvanika (OHR) i od nadleženih parlamentarnih tijela.
Zasjedanje Doma naroda prekinuto je u konačnici zbog nedostatka kvoruma, što znači da je jedna pozicija suca Ustavnog suda Federacije BiH i dalje oupražnjena.
Imenovanje blokirano od 2019. godine
Ustavni sud Federacije BiH imao je od 2019. godine pet izabranih od ukupno devet sudaca, zbog odbijanja predsjednika tog entiteta Marinka Čavare da imenuje nove.
Čavara, inače kadar Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u BiH, odbijao je predložiti suce s liste kandidata koju mu je u oktobru 2019. dostavilo Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH.
Zbog toga se Čavara, od juna 2022. godine, našao na američkoj listi sankcioniranih osoba.
Blokiranje procesa predlaganja sudija, onemogućilo je i funkcioniranje Vijeća za zaštitu nacionalnih interesa, koje podrazumijeva određeni naciolani sastav sudaca Ustavnog suda FBiH.
Obraćajući se Domu naroda, Čavara je kazao je da se raduje što je potvrđena njegova odluka o imenovanju tri suca i stečeni uvjeti za deblokadu Vijeća za zaštitu nacionalnog interesa.
Kako je kazao, riječ je o kandidatima koji su prošli višestruka ocjenjivanja i koji "neće biti podložni političkim utjecajima".
Odbacio je optužbe pojedinih članova Doma naroda da je tri godine blokirao imenovanje nedostajućih članova Ustavog suda FBiH, te podlegao političkim utjecajima kad je predložio imena samo troje sudaca.
Čavara je naglasio da suci nisu bili imenovani zbog izostanka političkog dogovora, zbog čega nije formiran ni novi sastav Vlade Federacije BiH nakon Općih izbora 2018. godine.
'Najbolji od svih na američkoj crnoj listi'
Predsjednik Federacije BiH također se osvrnuo na činjenicu da je zbog neimenovanja sudaca njegovo ime uvršteno na američku "crnu listu", ističući da "ne zna zašto bi se ičega stidio".
"Od svih onih koji se nalaze na američkoj crnoj listi, mislim da sam najbolji. Samtram to iz razloga što ništa nisam mogao uraditi sam. Dakle, ničim kriv i dužan našao sam se na crnoj listi", kazao je Čavara.
Jasmin Duvnjak, predsjednik Kluba Bošnjaka u Domu naroda FBiH, podsjetio je da je VSTV Čavari dosatavio listu kandidata za sudije Ustavnog suda Federacije BiH još 23. oktobra 2019. godine.
"Obilježeva se treća godišnjica kako su ta imena došla do instance predsjednika Federacije BiH. Ne mogu da ne pitam predsjednika šta se čekalo do sada. Da li je i ovo bio dio nekog paketa opstrukcije i blokada u impelemntaciji demokratske volje građana", upitao je Duvnjak.
Delegat Aner Žuljević ocijenio je da od 2019. godine "političari doslovno divljaju nad institucijama BiH".
"Problematična je činjenica da su oni koji su bili ključni akteri blokade imenovanja sudija, umjesto obrazloženja u tužilaštvu, danas legitimni predlagači rješenja. Time se predstavljaju kao najveći spasioci iz krize u kojoj smo se našli", naglasio je Žuljević.
Intervencija visokog predstavnika
Potvrđivanju odluke o imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH prethodilo je pismo koje je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt uputio 8. augusta 2022. predsjedniku i dva potpredsjednika Federacije BiH.
Ovim pismom, Schmidt je zatražio da čim prije imenuju četiri suca u Ustavnom sudu entiteta.
Visoki predstavnik nametnuo je 2. oktobra amandmane na Ustav Federacije BiH i izmjene Izbornog zakona BiH, koje se tiču i unaprjeđenja imenovanja sudaca u Ustavni sud Federacije BiH.
Schmidtove odluke predviđaju da se institucije i pojedinačni zvaničnici obavežu da će ispuniti svoj dio procesa imenovanja u određenom roku ili će predati tu odgovornost organu koji je sljedeći u procesu imenovanja.
Schmidotovom odlukom pojednostavljen je i način izbora članova Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa davanjem ovlasti Ustavnom sudu da članove Vijeća bira iz reda sudaca tog suda.