Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH potvrdio je imenovanje novog saziva Vlade Federacije BiH, na vanrednoj sjednici u Sarajevu u petak, 28. aprila.
Za imenovanje novih entitetskih ministara i predsjednika Vlade glasao je 51 zastupnik, dva su bila protiv, a jedan suzdržan.
Entitetska vlada ima predsjednika i 16 ministara, koji su na sjednici Zastupničkog doma položili svečanu zakletvu.
U novom sazivu bit će ministri iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, HDZ-a 1990, Naše stranke i političke partije Narod i Pravda.
Kako izgleda novi saziv Vlade Federacije BiH?
Za predsjednika Vlade Federacije BiH imenovan je Nermin Nikšić, lider SDP-a BiH. Toni Kraljević iz HDZ-a BiH novi je ministar financija koji je i zamjenik predsjednika entitetske Vlade.
Vojin Mijatović, iz SDP-a BiH, je ministra razvoja, poduzetništva i obrta, kao i zamjenik entitetskog premijera.
Za ministra pravde imenovan je Vedran Škobić iz HDZ-a BiH. Nediljko Rimac, član HDZ-a 1990, je imenovan za ministra zdravstva.
Sanja Vlaisavljević, iz HDZ-a BiH, imenovana je ministrica kulture i sporta. Članica HDZ-a BiH Andrijana Katić, je za ministricu prometa i komunikacija.
Željko Nedić, iz HDZ-a BiH, imenovan je za ministra prostornog uređenja. Ramo Isak je ministar unutrašnjih poslova.
Za ministra raseljenih osoba i izbjeglica imenovan je Nerin Dizdar iz SDP-a BiH. Jasna Duraković, također iz SDP-a BiH, nova je ministrica obrazovanja i nauke.
Vedran Lakić, kadar SDP-a BiH, preuzeo je čelnu poziciju u Ministarstvo energije, rudarstva i industrije. Za ministra za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata potvrđen je Nedžad Lokmić, iz SDP-a BiH.
Poziciju ministra trgovine preuzeo je Amir Hasičević, član Naše stranke. Za ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva imenovan je Kemal Hrnjić, član stranke Narod i pravda.
Za ministra rada i socijalne politike potvrđen je Adnan Delić, iz stranke Narod i pravda. Nasiha Pozder, također iz Naše stranke, nova je ministrica okoliša i turizma u Vladi FBiH.
Sjednica Zastupničkog doma održana je dan nakon što je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametnuo izmjene Ustava Federacije BiH s ciljem bržeg formiranja Vlade Federacije BiH.
Schmidt je 27. aprila donio, među ostalim, privremenu odluku koja vrijedi samo za ovaj izborni ciklus. Time je omogućio formiranje nove vlade koja nije formirana gotovo sedam mjeseci od prošlogodišnjih općih izbora, zbog osporavanja iz Stranke demokratske akcije, vodeće bošnjačke partije u BiH.
Nikšić: "Zaustaviti odlaske iz BiH"
Planove novog saziva Vlade Federacije BiH zastupnicima je predstavio Nermin Nikšić (SDP), koji je imenovan za entitetskog premijera, ističući da je suočavanje s rastućom inflacijom jedan od ključnih izazova.
Nikšić je naglasio da se ekonomija BiH sporije i teže oporavlja nakon krize zbog pandemije korona virusa, te je dodatno pogođena situacijom zbog ruske invazije na Ukrajinu.
"Federacija treba biti bolja sa svakom novom Vladom. Vjerujem da ćemo postati primjer dobre političke prakse", kazao je najavljujući, među ostalim, programe stimulacije za izvoznike, olakšice za registraciju novih firmi, te privlačenje stranih investitora.
Nikšić je, također, naveo da će Vlada raditi na osiguravanju kvalitetnijeg zdravstva, uvođenju kategorije tzv. socijalnih penzija, te jačanju institucija za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Jedan od zadatak će biti i zaustavljanje odlazaka iz BiH koju je, kako je kazao, u proteklih osam godina, "napustilo 500.000 ljudi".
"Cilj mjera je povratak građana koji su napustili BiH u migracijskom valu u poslijeratnom periodu. Ljudi su se raselili i izgubili nadu. Moramo pokazati da možemo biti bolji", naglasio je.
Nezadovoljstvo Schmidtovim odlukama
Sjednicu Zastupničkog doma su prije glasanja o novoj Vladi Federacije BiH napustili zastupnici opozicijske Demokratske fronte (DF), a potom i zastupnici SDA.
Prethodno je zastupnik DF-a Mahir Mešalić, koji je glasno negodovao tokom Nikšićevog obraćanja, kazao da će se pridružiti građanima koji su prosvjedovali protiv imenovanja Vlade ispred zgrade Parlamenta.
"Ovo je brutalni napad na ustavni poredak s ciljem formiranja vlasti okupacionog karaktera koja će ispostaviti Federaciju BiH Zagrebu", kazao je Mešalić.
Obraćajući se na sjednici, zastupnik SDA Nezir Pivić ocijenio je da se pokušava doći do "oktroirane vlade".
"Suspendovana je u potpunosti demokracija. Šta drugo reći kad se nameću propisi nakon što se utakmica završi", kazao je Pivić, referirajući se na odluke visokog predstavnika.
I ostali zastupnici SDA, te drugih stranaka koje nisu dio nove vladajuće koalicije u Parlamentu Federacije BiH, imali su primjedbe da je cilj Schmidtove "zaštiti politiku HDZ-a", kao i da je njome "suspendovana izborna volja Bošnjaka".
Zašto je kasnilo formiranje Vlade?
Vlada Federacije BiH formirana je gotovo sedam mjeseci nakon općih izbora održanih u oktobru prošle godine.
Formiranje je kasnilo jer Lidija Bradara (HDZ BiH), predsjednica ovog entiteta iz reda hrvatskog naroda, nije imala suglasnost za imenovanje od oba potpredsjednika.
Suglasnost za imenovanje novih ministara i predsjednika Vlade prethodno je dao potpredsjednik iz srpskog naroda Igor Stojanović (SDP) BiH.
Imenovanju se protivio Refik Lendo, potpredsjednik Federacije iz reda bošnjačkog naroda, koji je insistirao da SDA, kao najveća bošnjačka stranka, bude njen dio.
SDA nije dio političke koalicije koja je formirana nakon općih izbora, s obzirom na to da HDZ BiH i stranke okupljene oko SDP-a BiH ne žele koalirati.
Visoki predstavnik je 27. aprila privremenom mjerom potvrdio odluku o imenovanju koju je uputila Bradara i potpisao Stojanović, bez Lendinog potpisa.
Do njegove odluke predsjednik Federacije BiH je predlagao novu entitetsku vladu Zastupničkom domu i za to je morao dobiti suglasnost oba potpredsjednika.
Prošli saziv Vlade Federacije BiH imenovan je u martu 2015. godine, nakon izbora održanih pola godine ranije, a činili su je SDA, HDZ BiH i stranka Savez za bolju budućnost.
Nakon izbora 2018. godine, zbog političkih nesuglasica i nepostojanja jasne parlamentarne većine, nije imenovana nova entitetska izvršna vlast, uključujući i predsjednika i potpredsjednike.
