Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je dva zakona važna za dobijanje datuma za otvaranje pregovora BiH sa EU.
Radi se o Prijedlogu zakona o graničnoj kontroli, te Prijedlogu zakona o zaštiti ličnih podataka, koji je usvojen i u drugom čitanju uz prethodno usvojenih 14 amandmana na sjednici Ustavnopravne komisije.
Oba zakona trebaju biti usvojena i u Domu naroda BiH da bi stupili na snagu.
Oba zakona je polovinom decembra prošle godine jednoglasno utvrdio Savjet ministara Bosne i Hercegovine (BiH) i uputio u parlamentarnu proceduru.
Kako je ranije navedeno iz Savjeta ministara, "podrškom ovim zakonima, koji su ključni prioriteti na Evropskom putu BiH" potvrđuje se odgovarajuća usklađenost s pravnom stečevinom Evropske unije.
Prijedlog zakona o graničnoj kontroli upućen je u hitnu proceduru u Dom naroda Parlamentarne skupštine na konačno odlučivanje.
Pri glasanju o ovom zakonu, poslanici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) bili su suzdržani. Za zakonsko rješenje glasalo je 20, protiv 10, a suzdržano ukupno devet poslanika.
Prijedlogom ispunjava se jedan od strateških ciljeva iz Strategije integrisanog upravljanja granicom u BiH.
Lideri država i vlada Evropske unije odobrili su na samitu u Briselu u martu prošle godine otvaranje pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom.
Prema tada usvojenim usvojenim zaključcima Evropska komisija treba pripremiti pregovarački okvir kada se ispune svi kriterijumi koji su navedeni 2022. godine.
Bosna i Hercegovina ima status kandidata za punopravno članstvo od decembra 2022. godine.
Mišljenje Evropske komisije (Avis) dobila je u maju 2019. i u njemu je definisano 14 prioriteta podijeljenih u četiri područja, koje BiH treba ispuniti kako bi počela pregovore o članstvu. Na ovih 14 prioriteta Unija i dalje insistira, prije nego što pregovori i zvanično počnu.
EU je sredinom oktobra prošle godine odobrila reformske agende za pet zemalja Zapadnog Balkana, kako bi one dobile pravo za prijem finansijskih sredstava iz evropskog Plana rasta za region.
Jedino Bosna i Hercegovina nije dobila zeleno svijetlo jer nije Briselu podnijela potpunu reformsku agendu.
