Koliko je važno što je papa „čovjek naroda” posjetio region u kojem je „sve moguće”? U Temi sedmice donosimo reakcije na posjetu poglavara Katoličke crkve, pape Franja, Bosni i Hercegovini. Vatikan je inače prva država koja je priznala bosanskohercegovačku nezavisnost.
Michele Capasso je doktor teoloških nauka i rektor u Međunarodnom medijskom sjemeništu „Redemptoris mater“ u Sarajevu. U razgovoru sa Ivanom Katavićem kaže da je prethodnih dana u razgovoru sa ljudima u gradu svih vjera svjedočio o značaju posjete pape Franja, koji sa svoje strane pokazuje da voli ovu zemlju i sve ljude u njoj.
RSE: Kakav je značaj posjete pape Franje za BiH?
Capasso: Uvjeren sam da će posjet pape Franje BiH biti veliki događaj i da će donijeti mnogo plodova. To je znak da je Papa sasvim uronjen u ono što je rekao u početku, a to je da želi biti na periferiji jer se tamo bolje vidi stvarnost svijeta i Crkve. Naša zemlja je na periferiji. On dolazi kao poslanik mira od Boga. Želi učvrstiti vjeru u ljudima BiH i ohrabriti vjernike.
RSE: Da li ste zadovoljni atmosferom koja ovih dana vlada u Sarajevu i u BiH uoči samog posjeta?
Capasso: Razgovaram sa ljudima, i katolicima i pravoslavnim i sa muslimanima. Ljudi iščekuju tu posjetu. To iščekivanje je plodno tlo gdje može pasti riječ koja može nadahnuti Papu i sve nas.
RSE: Zbog čega je papa Franjo jedan od omiljenijih poglavara Rimokatoličke crkve među ljudima, bez obzira na vjeru i naciju?
Capasso: Mislim da papa Franjo izražava baš ono što je govorio i Sveti Franjo. Nije slučajno da on je izabrao baš to ime. On je imao ljubav z Krista, a onaj ko ljubi Krista, ne može ne ljubiti svakoga čovjeka ovoga svijeta. To ljudi vide i osjećaju u dubini duše.
RSE: Šta za vas kao vjernika i teologa znači ova posjeta?
Capasso: Kao vjernik sam dirnut što dolazi u BiH. Ja sam Talijan. Čast mi je da opet mogu vidjeti Papu u BiH. To je znak da on voli tu zemlju kao Kristov poslanik. Kao teolog, vidim da se ostvaruje ono što je činio Isus. Isus je tražio ono što je slabo, ranjeno i skršeno. Ova zemlja, zbog rata i tenzija koje još uvijek vladaju među ljudima, trpi i njoj je potrebna ova ljubav.
Misijska zemlja
Papin posjet Bosni i Hercegovini prati se u Hrvatskoj s velikom pažnjom i direktnim TV prijenosima. Međutim, za razliku od teologa Capassa, sagovornik, Enisa Zebića iz Zagreba, sociolog religije i diplomata Ivica Maštruko, ne pridaje posebno značenje posjeti pape Franja. Objasnio je zašto.
„Mislim da nema nikakvog posebnog značenja, niti za BiH, niti za regiju. Ima značenje samo utoliko što on sada nastavlja s posjetima koji su započeli njegovi prethodnici. To će se prenijeti na drugoga Papu, a nekakvog posebnog efekta neće imati, pa čak niti na samu katoličku zajednicu u BiH. Njegovi apeli za mir, ekumenizam, suradnju, razgovore, poštivanje različitosti, suživot, te pozdrav - Mir s vama, su apsolutno prihvatljivi, ali obzirom na sredinu na koju se odnose, nikakvog posebnog efekta neće imati.“
Profesor Maštruko podsjeća da je Bosna i Hercegovina na karti Katoličke crkve i dalje misijska zemlja:
„Papa Franjo iliti Franje, kao misionar, isusovac, i dalje želi održavati Katoličku crkvu, ne samo u životu, nego i da bude učvršćena na tom području, etablirana čvrsto i nepokolebljivo.“
O tome je li ovaj posjet pape Franje Bosni i Hercegovini i korak prema posjetu Hrvatskoj, odnosno Srbiji, Maštruko kaže:
„Ne posebno. On je usmjeren samo na BiH, što ne znači da i dalje neće vatikanska diplomacija raditi na omogućavanju posjeta, posebno Srbiji, jer je to korak ka posjeti Moskvi. Diplomacija će i dalje raditi, pripremati se i nastavit će se realizirati posjet pape Srbiji, nezavisno od njegova posjeta BiH. Vidjet ćemo koliko će uspješan biti lobi hrvatskog svećenstva i hrvatske katoličke hijerarhije u Svetoj stolici u Vatikanu da ubaci u program njegovih posjeta i Hrvatsku. Posjeta Srbiji je napor diplomacije da se osigura posjeta jednoj većinskoj pravoslavnoj zemlji, kao što je Srbija. Posjetu BiH ne bih dovodio u izravnu vezu sa budućom posjetom Hrvatskoj ili Srbiji.“
Poraz ekumenizma
Za razliku od zemalja susjeda, BiH i Hrvatske, koje su ugostile poglavare Rimokatoličke crkve, Srbija, po svemu sudeći, u skorije vrijeme neće biti domaćin Papi. Mogućnost je najavljivana više puta, ali je daleko od realizacije. I dok iz Srpske pravoslavne crkve najavljuju dijalog o svim pitanjima koja opterećuju odnose sa Katoličkom crkvom, etičar i poznavalac crkvenih prilika Slobodan Sadžakov ocenjuje da sa pozivom Papi neće žuriti, a tome u prilog ide i uslovljavanje njegovog dolaska. Koliko je Srbija sekularna država govori i to što je SPC jedina koja može da odobri dolazak pape, ukazuje Sadžakov u razgovoru sa Ivom Martinović.
RSE: BiH posećuju pape. Da li to, što još nema naznaka Papine posete Srbiji, možemo označiti kao poraz ekumenizma?
Sadžakov: Sve te velike crkve, pravoslavna i katolička, su davno tim raskolom utabale svoje puteve, a sve je pojačano njihovim pozicijama u okviru modernog doba. Ekumenizam danas predstavlja samo vrstu neke prigodne priče. Ne mislim da je to neki udar, obzirom da ta priča već dugo nije, niti iskrena, niti ima neke operativne korake koji bi vodili ka nekom cilju.
RSE: Šta je to što najviše opterećuje odnose Srpske pravoslavne i Katoličke crkve?
Sadžakov: U određenim etapama, obe crkve, obzirom na svoju poziciju u današnjem društvu, žive u nekoj vrsti snošljivosti, samodovoljnosti i neobaziranja. U određenim momentima dolazi do tih sitnih ili krupnijih čarki. Opterećuje te odnose mnogo toga. Razlike koje te crkve naglašavaju su vezane za istinsko ispoljavanje vere, sakrament i tako dalje. Opterećuju ih i određeni realni i društveni problemi, politički problemi i geostrateški problemi, pa i taj slučaj proglašenja Alojzija Stepinca za sveca.
RSE: Kanonizacija je izvesna?
Sadžakov: Kanonizacija je izvesna i ona će se vrlo brzo dogoditi. Na taj proces ne može da utiče ni SPC, ni srpska javnost. Neće doći do nikakvih dramatičnih događaja. Patrijarh Irinej je rekao da se ne slaže sa tom odlukom, ali da to neće bitno narušiti odnose SPC i Katoličke crkve. SPC će na ritualni način iskazati negodovanje, a s druge strane se priprema teren da se protokom vremena to zaboravi.
RSE: Nedavno je Srpsku crkvu posetio kardinal Kurt Koh, zadužen za unapređenje jedinstva hrišćanstva pri Svetoj stolici. Saopšteno je da je analizirana istorijska perspektiva zbivanja u periodu Drugog svetskog rata. Kakva bi se vrsta dogovora tu mogla očekivati? U ranijim najavama eventualnog dolaska Pape, iz SPC-a se moglo čuti da je uslov za posetu da prethodno poseti Jasenovac i pokloni se žrtvama.
Sadžakov: To je na neki način predvidiv postupak SPC. Ako pogledamo istoriju poziva Papi, koje su činili srpski zvaničnici, vidimo da se nikada nije ni približilo toj poseti. Iako mi to malo mitomanski i megalomanski zamišljamo da je Papi najveća želja da poseti Srbiju, to nije tako. Srbija je zemlja u kojoj živi mahom pravoslavno stanovništvo i nije sada Papi prioritet da je poseti. Ni SPC ne žuri sa tim pozivima. Ona načelno kaže da nema ništa protiv toga. Ne vidi se neka iskrenost, niti želja da se to desi.
To što govori koliko mi nismo u pravom smislu sekularna država je to da se stvorila u javnom mnenju, podržavana od političara, takva predstava da SPC jedina može da odobri dolazak Papi. To je sloboda da oni određuju ko može dolaziti u jednu državu. Taj zahtev, koji je pomenut, jeste neka vrsta uslovljavanja, pa na neki način i neka vrsta prenaglašenog shvatanja vlastite uloge i vlastite moći.
Nije isključeno da bi Papa, prilikom posete Jasenovcu, mogao dati veliku težinu tim žrtvama koje tamo počivaju. To je uradio 2009. godine i kardinal Gvozdanić, kada je tokom posete izrazio žaljenje zbog tih žrtava. To u suštini nije veliki problem. Videli smo da ovaj Papa čini razne posete i da zna da iznenadi, tako da ni to verovatno ne bi bio preveliki problem. Mislim da je i ovo uslovljavanje SPC deo jedne namere da Papa nikada ne dođe u Srbiju.
Ohrabrenje da se problemi prevaziđu
Za razliku od Srbije, papa Franjo bi bez dileme bio dobrodošao u Crnu Goru, jer Podgorica ima izvanredne odnose sa Vatikanom. Pri tom je bila prva većinski pravoslavna država na svijetu koja je potpisala temeljni ugovor sa Svetom stolicom. Prvi crnogorski ambasador u Vatikanu, Antun Sbutega, u razgovoru sa Dimitrijem Jovićevićem, naglašava značaj posjete Sarajevu na 20. godišnjicu od rata.
RSE: Od kolikog je značaja posjeta pape Franje Sarajevu? Koliku posebnu dimenziju tom događaju daje to što je poglavar Rimokatoličke crkve došao u grad koji je simbol ratnog stradanja, gdje su ljudi ubijani zato što su druge vjere i nacije?
Sbutega: Posjeta Pape je značajna za svaku zemlju, jer je on poglavar najveće i najutjecajnije vjerske zajednice na svijetu. Papa se, kao i Katolička crkva, zalaže za mir, dijalog, vjersku slobodu i toleranciju. Posebno je značajna posjeta Sarajevu na 20. godišnjicu od završetka rata u Bosni, u kojoj su ratne traume još uvijek žive, a država se sreće sa brojim unutrašnjim problemima. Ova posjeta je ohrabrenje da se ti problemi prevaziđu.
RSE: Od kolike je važnosti papina posjeta Sarajevu i za čitav region? Kakvu poruku šalje, i u stvarnoj i u simboličkoj ravni, kada je riječ o suživotu na prostorima nekadašnje Jugoslavije?
Sbutega: Posjeta je važna i za cijeli region u kojem postoji još dosta problema i koji je krajem XX vijeka prošao kroz deceniju tragičnih ratova. Poruka Pape je kršćanska - mir, međusobna ljubav i praštanje, koje uključuje i neprijatelje. Suživot i dijalog. Te poruke su univerzalne i uključuju sve religije i ateiste, kao i sve etničke i kulturne zajednice.
RSE: Do sada smo imali posjete pape Pavla II i pape Benedikta XVI Hrvatskoj, a sada papa Franjo boravi u BiH. Da li ste optimista da bi Papa jednoga dana mogao učini čast i posjetiti Crnu Goru?
Sbutega: To nije pitanje optimizma. Odnosi Crne Gore i Svete stolice su obostrani i izvanredni. Crna Gora se ističe od strane, i Pape i Svete stolice, kao i drugih relevantnih međunarodnih faktora, kao primjer suživota i dijaloga naroda i vjera i kao faktor stabilnosti u regionu. Crna Gora je prije par godina bila prva, većinski pravoslavna država, koja je potpisala temeljni ugovor sa Svetom stolicom. Pitanje je samo kada će se ta posjeta realizovati jer su za ovu i sljedeću godinu već planirane papine posjete raznim državama. Uvjeren sam da će se posjeta realizirati u nekom skorom periodu.
Pomirenje verskih zajednica
Pozivi za pomirenje nacija i vjersku toleranciju u zemlji, gdje je veliki broj ljudi stradao, su važni i očekivani, rekao je Amri Zejneli sociolog religije na Kosovu, Ismailj Hasani.
„Posete pape Franja zemljama regije su važne, pogotovo zato što su države na ovim prostorima dugo godina bile preokupirane ratnim dešavanjima“, kaže sociolog religije na Kosovu, Ismail Hasani. On dodaje da u zemlji, gde su ljudi u velikom broju stradali, pozivi za pomirenje nacija i za versku toleranciju su veoma važni ali i dobrodošli:
„Od velikog je značaja poseta Balkanu, u ovim trenucima i u kontekstu unapređenja ekumenskog pokreta u verskim zajednicama, pokreta koji već godinama, ili decenijama nedostaje iz razloga što su nacije i države na Balkanu bile preokupirane ratnim bojištima, problemima, emigracijom stanovništva, socijalnim problemima. Poseta pape BiH je pozitivna i nadam se da će dati pozitivnu poruku u smislu pomirenja svih verskih zajednica", konstatuje Hasani.
Hasani dodaje da je stanovništvo Kosova, prilikom posete pape Franja Albaniji, u septembru prošle godine, bilo pozitivno iznenađeno papinim miroljubivim porukama. Papa Franjo je tada istakao da Albanija za svet predstavlja inspirativan primer međuverske harmonije, pokazujući da je koegzistencija hrišćana i muslimana, ne samo moguća, već i korisna za razvoj zemlje. On je napomenuo kako je Albanija divan primer u kojemu svedočimo međusobnom poštovanju i poverenju katolika, muslimana i pravoslavaca. Dodao je kako je to vrlo dragoceno u vreme kada se duh vere iskrivljava i instrumentalizira.
„Prije svega, plemenita poruka koja je data povodom povratka pape Franja iz Tirane za Svetu stolicu, dala je veliki odjek i poslala miroljubivu poruku za sve nacije u jugoistočnoj Evropi. U Albaniji, kako reče Papa, verska tolerancija prevazilazi okvire jedne normalne tolerancije. Stanovništvo na Kosovu prima to sa velikim iznenađenjem u pozitivnom kontekstu“, kaže sociolog Hasani.
Putokaz za sve crkve
Upravo kada se ponovo nagovještavaju turbulentna vremena, u regionu gdje je sve moguće, posjeta pape Franje, koji se kao rijetko koji noviji poglavar pokazao kao „čovjek naroda“ ima posebno pozitivan značaj, ne samo za BiH, već i šire, ocijenio je Daniel Dimevski, makedonski ekspert za međureligijske i međucrkvene relacije. U razgovoru sa Blagojom Kuzmanovskim, Dimevski kaže kako se nada da bi Papa mogao u bliskoj budućnosti posjetiti i Skoplje.
"Poseta novog pape Sarajevu je nešto što je veoma pozitivno jer sada, u ovim turbulentnim vremenima, gde je sve moguće, mislim da daje jednu dopunsku stabilnost ovom regionu. Mislim da je to važno i za našu državu, Makedoniju, koja itekako ima multikulturan i multikonfesionalan karakter. U Makedoniji je prisutna i katolička zajednica, koja je oduvek bila integralni deo Makedonije. Mislim da je to veoma pozitivno.
Važno je i to da je aktuelni Papa sebe deklarisao kao narodnog čoveka, koji ima razumevanja za obične ljude, koji je praktično pokazao put da prava religija poznaje prave vrednosti, a ne one lažne i iskrivljene. Mislim da je to jedan indikator i putokaz za sve crkve, uključujući i makedonsku.
Vreme u kojem živimo je turbulentno. BiH ima problema sa članovima 'Islamske države' i nekim ratnicima koji ratuju po različitim ratištima. Makedonija ima puno sličnosti sa BiH i praktično imamo puno problema koji su zajednički. S tog aspekta, mislim da je ova poseta dobrodošla i pozdravljam je. Istovremeno izražavam nadu da će Papa, u neko blisko buduće vreme, naći vremena u svojoj agendi da poseti Makedoniju", konstatuje Dimevski.
