Papa Franjo, popularan širom svijeta zbog svog zalaganja za mir, prava izbjeglica, očuvanje okoliša, jednakost i socijalnu pravdu te uvođenja mjera protiv svešteničkog zlostavljanja djece, u ponedjeljak, 13. marta, obilježava 10 godina kao poglavar Katoličke crkve.
Iako suočen s unutrašnjim neslaganjem i kritikama konzervativnih crkvenjaka, naročito nakon skandala o finansiranju Crkve i velikih crkvenih reformi, papa Franjo bi mogao bi imati još veći uticaj u godinama koje dolaze, pišu svjetski mediji.
Slika drugačijeg papinstva
Kada se 13. marta 2013. pojavio na balkonu Bazilike svetog Petra u svojoj običnoj bijeloj papinskoj odjeći, novoizabrani Horge Bergoljo (Jorge Bergoglio) odmah je predstavio sliku drugačije vrste papinstva, ističe agencija Frans pres (Agence France-Presse).
Nasmijani, otvoreni isusovac bio je u oštrom kontrastu sa svojim suzdržanim, intelektualnim prethodnikom Benediktom XVI, koji je šokirao svijet kada podnio ostavku, postavši prvi papa od srednjeg vijeka koji je to učinio.
Odmah po izboru, Franjo se u Rimu odlučio za običan stan umjesto zlata apostolske palače i pozvao beskućnike i bivše zatvorenike za svoj sto, ističe AFP dodajući da je njegov skromni stil signalizirao promjenu u stavu od samog početka.
Plan 266. poglavara Katoličke crkve bio je da reformiše upravljanje Crkvom koja se suočila s inercijom i mutnim finansijama, te da okrene njen fokus prema van. Iako nije odstupio od nekih čvrstih katoličkih uvjerenja - abortus je nazvao ubistvom a homoseksualnost grijehom - pokazao je saosjećajniji i manje dogmatičan pristup, uključujući osudu progona homoseksualaca.
Tokom protekle decenije papa Franjo je istakao značaj socijalne pravde, međureligijskog dijaloga, okoliša i prava izbjeglica, dok je na međunarodnoj pozornici nastojao stvoriti saveze širom svijeta, ponajviše između Vatikana i Kine, muslimanskih zemalja i Ruske pravoslavne crkve.
Uprkos poodmakloj dobi i zdravstvenim problemima, 86-godišnji papa i dalje puno putuje. Ogroman broj ljudi pozdravljao ga je tokom posjeta Južnom Sudanu i Demokratskoj Republici Kongo ranije ove godine, što je dokaz njegove stalne popularnosti.
- Papa pozvao na mir u Južnom Sudanu
- Papa pozvao građane Konga da oproste onima koji su im nanijeli nepravdu
Međutim, naglasio je AFP, neki kritikuju Franjinu sklonost da stvari radi na svoj način, odbacujući tradicije papinske službe i da više lično upravlja s više od milijardu katolika u svijetu.
Suočavanje sa skandalima i reforme
Jedan od najvećih izazova za papu u protekloj deceniji bilo je, suočavanje sa skandalima oko svešteničkog seksualnog zlostavljanja djece – od Irske do Njemačke i Sjedinjenih Država, piše Frans pres u drugom tekstu.
U prvim godinama, naglašava AFP, stvari nisu išle dobro - s komisijom za zaštitu maloljetnika iz 2014. koju su potkopale ostavke dva ključna člana, dok je 2018. Franjina odbrana čileanskog sveštenika optuženog za prikrivanje zlostavljanja izazvala reakciju. U čileanskom slučaju papa Franjo se izvinio, priznavši "teške greške".
Kasnije te godine oduzeo je kardinalsku titulu nasilnom američkom svešteniku Teodoru Mekariku (Theodore McCarrick), a 2019. mu je ukinuo status sveštenika. Iste godine, naglasio je Frans pres, papa je održao samit bez presedana, na kojem su se čule žrtve i gdje je obećao "sveobuhvatnu bitku" protiv svešteničkog zlostavljanja.
Uslijedile su konkretne promjene, od otvaranja vatikanskih arhiva laičkim sudovima do obaveze prijavljivanja sumnji na zlostavljanje i svih pokušaja da se to prikrije crkvenim vlastima. Osnovao je komisiju za zaštitu maloljetnika koju je kasnije integrisano u Rimsku kuriju, centralnu vladu Svete Stolice.
Pored toga, papa je decentralizacijom moći, povećanjem transparentnosti i pružanjem veće uloge laicima i ženama sproveo temeljne reforme Kurije, koje su uprkos unutrašnjim neslaganjima, sadržane u novom ustavu koji je stupio na snagu 2022.
Franjo se, ističe AFP, posebno pozabavio skandalima oko finansija Vatikana, stvorivši poseban odjel za ekonomiju 2014., suzbivši korupciju i pojačavši nadzor nad investicijama i Vatikanskom bankom, što je dovelo do zatvaranja oko 5.000 računa.
Međutim, pandemija korona virusa uticala je na prihode Vatikana, dok su njegovi napori bili zasjenjeni suđenjem starijem kardinalu Đovaniju Anđelu Bečuu (Govanni Angelo Becciu), bivšem bliskom saradniku sada optuženom za pronevjeru u skandalu oko kupovine nekretnina u Londonu.
Sinodalnost, uloga žena i LGBTQ katolici
Prvi latinoamerički papa u istoriji već je ostavio traga i mogao bi imati još veći uticaj u godinama koje dolaze, ukazuje Asošiejtid pres (The Associated Press) i ističe da je papa Franjo, sa dnevnim redom punim problema i planova, odustao od ranijih izjava o odlasku u penziju dok je nedavno opisao papinstvo kao posao za cijeli život.
Kad se bude pisala istorija Franjinog pontifikata, naglasio je AP, cijela poglavlja bi mogla biti posvećena njegovom isticanju 'sinodalnosti', pojma koji nema mnogo značenja izvan katoličkih krugova, ali bi mogao biti zapisan kao jedan od Franjinih najvažnijih crkvenih doprinosa.
Sinoda je okupljanje biskupa, a Franjina filozofija da biskupi moraju slušati jedni druge, ali i laike, definisala je njegove vizije Katoličke crkve gdje su vjernici dobrodošli, praćeni i saslušani.
Sinode održavane tokom njegovih prvih 10 godina proizvele su neke od najznačajnijih i najkontroverznijih trenutaka Franjinog papinstva, napisao je Asošiejtid pres. Nakon što je, na primjer, saslušao nevolje razvedenih katolika tokom sinode o porodici 2014-2015., Franjo je otvorio vrata da se rastavljenim i civilno ponovo vjenčanim parovima dopusti primanje pričesti.
Njegova oktobarska sinoda uključila je nezabilježeno okupljanje katoličkih vjernika koji su govorili o njihovim nadama za Crkvu, ukazavši na zahtjeve žena za većom vodećom ulogom, napisao je AP, dodajući da mnogi vjeruju da je Franjo učinio više za promovisanje žena u crkvi od bilo kojeg pape prije njega, uključujući imenovanje nekoliko žena na visoke položaje u Vatikanu.
Iako je samo jedno od četvero zaposlenih u Svetoj Stolici žena, nijedna žena ne vodi 'dikasterij' ili odjel, a Franjo je podržao crkvenu doktrinu koja ženama zabranjuje svešteničku službu, trend postoji i "ne postoji mogućnost povratka", rekla je Marija La Zervino, jedna od prve tri žene imenovane u vatikanski odjel koji pomaže papi u odabiru biskupa širom svijeta.
Također, naglasio je Asošiejtid pres, Franjino insistiranje da dugo marginalizovani LGBTQ katolici mogu pronaći dobrodošlicu u crkvi može se sažeti u njegove dvije izjave: "Ko sam ja da sudim?" i "Biti homoseksualac nije zločin".
Dvije "istorijske izjave" kao i Franjino dopiranje do LGBTQ zajednice postalo je, prema ocjeni AP, jedno od zaštitnih znakova njegovog papinstva.
Rascjepkanost konzervativnog pokreta
Konzervativno-progresivna podjela bila je stalna tema u posljednjih 10 godina, otkako se Franjo prvi put pojavio na balkonu bazilike svetog Petra 2013. noseći jednostavnu bijelu mantiju, izbjegavajući crveno-zlatne presvlake koje su se koristile vijekovima, piše Rojters (Reuters).
Konzervativni kardinali i nadbiskupi optuživali su Franju da sije zbrku popuštajući pravila o pitanjima kao što su homoseksualnost i ponovni brak nakon razvoda dok se pretjerano fokusira na društvene probleme poput klimatskih promjena i ekonomske nejednakosti.
Ipak, ističe Rojters, nekoliko događaja uticalo je na rascjepkanost konzervativnog pokreta uključujući smrt bivšeg pape Benedikta 31. decembra u 95. godini života. Bivši papa je podnio ostavku 2013. i postao vođa konzervativaca koji su žudjeli za povratkom tradicionalnijoj Crkvi.
Konzervativci su također oplakivali iznenadnu smrt u januaru australijskog kardinala Džordža Pela (George Pell), za kojeg su mnogi vjerovali da će preuzeti liderstvo nad konzervativcima nakon Benediktove smrti. Pel je 2022. napisao dopis u kojem je Franjino papinstvo nazvao "katastrofom", dok je posljednjih godina, tvrde upućeni, okupljao crkvenjake koji su raspravljali o Franjinom nasljedniku.
Međutim, naglasio je Rojters, dok konzervativci traže novog lidera kako bi formirali konsenzus prije izbora sljedećeg pape, Franjo ide naprijed sa svojom vizijom inkluzivnije Crkve.
Papa je do sada imenovao oko 64 posto kardinala mlađih od 80 godina koji bi imali pravo da izaberu nasljednika nakon njegove smrti ili ostavke. Crkveni zakon postavlja granicu od 120 na broj kardinala izbornika.
Ako ga zdravlje posluži, Franjo bi u narednim godinama mogao imenovati više izbornika, povećavajući šanse da će njegov nasljednik, napisao je Rojters, biti neko ko se slaže s njegovom vizijom.
Facebook Forum