Oko 50.000 ljudi prisustvovalo je u četvrtak sahrani bivšeg pape Benedikta XVI., koji je umro na Staru godinu u dobi od 95 godina i koji se prije gotovo deset godina odrekao papinske službe.
Drveni kovčeg sa tijelom Benedikta XVI. iz Bazilike Svetog Petra položen je prvo pred vjernike na Trgu Svetog Petra u Vatikanu.
Nakon što je završio otvoreni dio sahrane kovčeg s tijelom Benedikta XVI. premješten je u grobnicu u Bazilici Svetog Petra.
Papa je dao posljednji blagoslov. On prethodno predvodio svetu misu na Trgu Svetog Petra. Misu je slavilo više od 120 kardinala, više od 400 biskupa i približno 4.000 svećenika.
U molitvi čitanoj na latinskom papa Franjo zamolio je da Benedikt bude primljen od Boga u vječnu slavu, prenosi BBC.
Franjo je na sahranu stigao u invalidskim kolicima zbog problema s koljenom.
Benedikt je umro u subotu u samostanu u Vatikanskim vrtovima, u koji se preselio nakon što se odrekao papinske službe zbog lošeg zdravlja. Bio je prvi papa nakon 600 godina koji se odrekao svoje službe i tako otvorio put izboru pape Franje.
U posljednja tri dana u bazilici svetog Petra počast mu je odalo gotovo 200.000 ljudi koji su prošli uz njegovo tijelo, odjeveno u mitru i crvene odore te s krunicom u sklopljenim rukama. Na mrtvačkim nosilima nije bilo nikakvih papinskih regalija.
Njegovo tijelo je položeno u kovčeg od čempresa, u koji su položene vatikanske kovanice iskovane tijekom njegovog pontifikata. Osim krsta, papinog imena i godina pontifikata, lijes sadrži i papin lični grb, saopštio je Vatikan.
Nakon ceremonije sahrane kovčeg je prebačen u baziliku, oblaže se cinkom i pečati u drugi drveni kovčeg. Kao završni, treći kovčeg dolazi onaj od brijesta ili oraha, zapečaćen zlatnim ekserima.
Budući da Benedikt više nije bio šef države kad je umro, samo dvije zemlje su poslale službene delegacije, Italija i rodna Njemačka. Ostali čelnici, među kojima su kralj i kraljica Belgije, kraljica Španije te još 13 ostalih šefova država i vlada, bili su na sahrani kao privane osobe. Većinu država predstavljali su ambasadori pri Svetoj Stolici, prenosi Hina.
Benedikt, pravim imenom Joseph Ratzinger, na lični zahtjev je biti pokopan u podzemnim vatikanskim grotama, u kripti u kojoj su pokopani papa Ivan XXIII. i potom Ivan Pavao II., čiji su posmrtni ostaci kasnije prebačeni u baziliku.
Papa Ivan Pavao II. bio je pokopan u kripti nakon svoje smrti 2005., a nekoliko godina poslije njegovi posmrtni ostaci preneseni su pored Michelangelove skulpture Pieta u bazilici svetog Petra pa je njegov grob u kripti prazan.
