Dostupni linkovi

Vrućine u BiH: Smrtni slučajevi, požari i jezera umjesto Jadrana


Vrućine su u BiH donijele požare i zdravstvene probleme građanima koji spas traže na rijekama i jezerima. Tako na Panonska jezera u Tuzli dnevno stiže i do 15.000 ljudi.

U nedjelju je na Panonskim jezerima u Tuzli bilo više od 15.000 posjetitelja, a u ponedjeljak do podne na Panonska jezera ušlo je već oko 10.000 ljudi. Ovo jedinstveno kupalište postalo je prava atrakcija ne samo za građane Tuzlanskog kantona, već i drugih gradova u BIH te zemalja regije.

Panonska jezera postala su atrakcija i građanima drugih gradova. Nihada Čućić iz Dervente kaže zadnjih nekoliko godina obavezno na godišnji odmor dolazi u Tuzlu:

„Znate vratila sam se prije nekoliko dana iz Turske. Bila sam i u Grčkoj. Ali nešto mi je ovdje najljepše. Sve sam obišla, ali Panonska jezera baš volim. Mogu vam reći super je ovo. Posebno za penzionere“, kaže Nihada.

Posjetitelji kažu da su Panonska jezera odlična zamjena za odlazak na Jadran prije svega zbog niskog financijskog standarda, ali i ljepote i ljekovitosti tuzlanskih jezera.

Od 6. lipnja kada je zvanično otvorena turistička sezona u Tuzli, Panonska jezera posjetilo je više od 150 tisuća ljudi. Maid Porobić, direktor Panonike ističe da je samo u nedjelju oko stotinu autobusa turista stiglo iz svih dijelova BiH.

Naši gosti nisu samo Tuzlaci. Zaista pedeset posto gostiju su ljudi sa strane. Naš je plan da ove godine jezera posjeti 400 hiljada gostiju. To nije nerealno s obzirom da su dnevne posjete oko 10 hiljada ljudi. Ove godine pokrenuli smo i odbojku na pijesku, nogomet u pijesku. Stvarno nastojimo da sveke godine uvedemo nešto novo. Imamo i dječji vrtić za najmlađe“, rekao je Porobić.

Za sve koji dođu u Tuzlu osigurani su i smještajni kapaciteti, a oni ipak koji na Panonskim jezerima odluče provesti jedan dan imaju mogućnost za brojne rekreativne sadržaje, sportske aktivnosti, tobogane, posjetu sojeničkom naselju.

Mladi svaki dan imaju priliku uživati u koncertima različitih bendova te tehno partijima, a brojni su i ugostiteljski objekti od ove godine otvoreni na Panonskim jezerima. Dnevna karta košta tri KM (1,5 eura), a za djecu jednu i pol marku (oko 70 centi).

Mostar: Vrućine krivac za smrtne slučajeve

Četiri osobe su poginule u zadnjih pet dana na području Hercegovačko-neretvanskog kantona u saobraćajnim nesrećama, što u Ministarstvu unutrašnjih poslova tog kantona dovode u direktnu vezu sa tropskim vrućinama i temperaturama od preko 40 stepeni Celzijusa koje su ovih dana pogodile taj dio BiH.

Na jugu zemlje, takođe, povećan je i broj požara, pa vatrogasci nekoliko opština od granice sa Hrvatskom, sve do Mostara, imaju dnevno i na desetine intervencija. Više posla imaju i u hitnim službama.

Jedan od glavnih uzroka čak 51 saobraćajne nesreće u HN kantonu, u kojima su četiri lica poginula, uz veću materijalnu štetu, zadnjih dana su velike vrućine, izjavio je za naš radio portparol MUP-a HNK-a, Ljudevit Marić:

“Tada su temperature u vozilu, odnosno u kabini vozila, oko 50 stupnjeva Celzijusovih. Te temperature uzrokuju dehidraciju vozača, čiji su refleksi slabiji nego vozača pod utjecajem alkohola”, pojašnjava Marić.

U MUP-u savjetuju vozače da ne koriste vozila, osim ako ne moraju, između 11 i 16 sati, te da ne koriste agresivno klima-uređaj.

“Da razlika temperature, u vozilu i u atmosferi, bude od 6 do 10 stupnjeva, maksimalno”, navodi Marić.

Dr. Monika Dalmatin, ljekar u Hitnoj pomoći Mostar, kaže da ovih dana imaju povećan broj pacijenata i to su najčešće hronični bolesnici.

“Srčani bolesnici, bolesnici koji imaju problema sa tlakom. Ono što je sada kroz ove vrućine u pitanju, to su recimo viroze, koje su se pojavile – uglavnom crijevne viroze”, kaže dr Dalmatin.

Mostarska hitna pomoć, 20. jula 2015. foto: Mirsad Behram
Mostarska hitna pomoć, 20. jula 2015. foto: Mirsad Behram

Zato je doktorica Dalmatin, uz ostalo, uputila sljedeći apel:

“Molimo sve rizične skupine, visokotlakaše, srčane bolesnike, kronične bolesnike, da se zadržavaju u kućama, barem u ovo vrijeme kada su visoke temperature i vrućine vanka.”

Portparol kantonalnog Štaba civilne zaštite Pero Pavlović kaže da vatrogasci na jugu BiH dnevno imaju i po 20 intervencija. Vatrogasci pojedinih opština ili u saradnji sa susjednima, još uvijek se uspijevaju izboriti sa požarima, kaže Pavlović:

“U ovom trenutku, imamo sve požare, na određeni način, pod kontrolom. Ili su oni ugašeni u cijelosti ili su pod nadzorom, kao što je recimo u ovom trenutku požar koji se iz Zvirovića proširio u pravcu brda Križevac, koje je iznad Bijakovića, iznad Međugorja”, navodi Pavlović.

Iz Civilne zaštite apeluju na građane da budu oprezni, jer je dovoljna mala nepažnja u rukovanju sa otvorenim plamenom, pa da dođe do požara velikih razmjera.

Kako podnose velike vrućine, neki od građana, na polupustim mostarskim ulicama, rekli su nam:

molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:20 0:00

Požari oko Trebinja

Požar koji je u noći sa nedjelje na ponedjeljak izbio na području opštine Bileća zahvatio je desetine hektara niskog rastinja i visoke šume, ali za sada ne prijeti stambenim objektima, a požar je izbio na veoma nepristupačnom terenu.

Nakon potpune kontrole požara na području trebinjske opštine, sinoć se pojavio novi, na prostoru opštine Bileća. Na ovom području gori desetine hektara šume i niskog rastinja, kaže starješina Vatrogasne jedinice Bileća Radmilo Radmilović.

„Imamo požar širokih razmjera, ne na jednom mjestu, nego na tri mjesta, na tri različite lokacije. Jako su nepristupačni tereni za gašenje i jako udaljeni od sjedišta Vatrogasne jedinice“, pojašnjava Radmilović.

Jedna od požara je u sjevernom djelu opštine Bileće, prema Gacku, zahvatio je veliku površunu, dok su druga dva kod sela Mirilovići i selo Bijeljani, prema opštini Berkovići. Radmilović kaže da je najteža situacija upravo kod sela Bijeljani:

„Drugi požar, u Bijeljanima, koji je blizu stambenim objektima i pomoćnim objektima, on predstavlja poteškoću, ali imamo određeni broj vatrogasaca na tom terenu, vjerujem da će pomoć CZ i obučenih ljudi za gašenje požara na otvorenom, krenuli su iz Bileće, priteći u pomoć.“

Načelnik Regionalnog centra CZ za istočnu Hercegovinu Radoslav Prelo kaže da se požari u dosadašnjoj praksi uvijek ponavljaju na istim lokacijama.

„Skoro svake godine nam gori na istim mjestima, pa se postavlja pitanje da li to pale isti ljudi“, kaže Pelo.

Na području opštine Gacko požar na planini Gat je stavljen po kontrolu, ali pojavio se novi koji se sa područja gatačke širi ka bilećkoj opštini. Za sada pomoć Bilećnima nije potrebna, ali kako se bude približavala noć sagledaće situaciju kako dalje dejstvovati na tom području.

XS
SM
MD
LG