Klimatske promjene čine rekordne vrućine u sjeverozapadnoj Indiji i Pakistanu 100 puta vjerovatnijim, otkriva studija Met Office-a.
Region sada treba da očekuje toplotni talas koji premašuje rekordne temperature zabilježene 2010. jednom svake tri godine.
Bez klimatskih promjena, takve ekstremne temperature bi se dešavale samo jednom u 312 godina, kaže Met Office.
Prognostičari kažu da bi temperature na sjeverozapadu Indije mogle dostići nove maksimume u narednim danima.
Nova analiza dolazi kao izvještaj o stanju klime Svjetske meteorološke organizacije, UN-ovog odjela za nauku o atmosferi, a upozorava da su četiri ključna pokazatelja klimatskih promjena postavila nove rekorde u 2021. - koncentracije stakleničkih plinova, porast razine mora, toplina okeana i zakiseljavanje okeana.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres opisao je izvještaj kao "sumornu litaniju neuspjeha čovječanstva da se uhvati u koštac s klimatskim poremećajima".
Ekstremni toplotni talas prije monsuna u regionu sjeverozapadne Indije i Pakistana koji su pretrpjeli posljednjih sedmica malo je popustio nakon što je najviša temperatura u Pakistanu u subotu dostigla 51 stepen.
Ali izgleda da će vrućina ponovo porasti krajem ove sedmice i tokom vikenda, upozorava Jedinica za globalno navođenje Met Officea.
Navodi se da će maksimalne temperature vjerovatno dostići 50 stepeni na nekim mjestima, uz nastavak vrlo visokih temperatura tokom noći.
"Čarolije vrućine oduvijek su bile karakteristika predmonsunske klime u regionu tokom aprila i maja", kaže doktor Nikos Kristidis, koji je predvodio tim odgovoran za današnju studiju.
"Međutim, naša studija pokazuje da klimatske promjene pokreću toplotni intenzitet ovih čarolija, čineći rekordne temperature 100 puta vjerovatnijim".
Nova studija zasnovana je na toplotnom talasu koji je zahvatio sjeverozapad Indije i Pakistana u aprilu i maju 2010. kada je region iskusio najvišu kombinovanu prosječnu temperaturu u aprilu i maju od 1900. godine.
Pokušava da se procijeni u kojoj mjeri su klimatske promjene učinile te i buduće događaje vjerovatnijim.
Ove "studije atribucije" uključuju pokretanje kompjuterskih simulacija koje upoređuju koliko će se vremenski događaj vjerovatno pojaviti u dva scenarija.
Jedan modelira klimu kakva je danas, drugi klimu u kojoj je uklonjen ljudski utjecaj na stakleničke plinove i druge pokretače klimatskih promjena.
Scenariji se vode kroz 14 različitih kompjuterskih modela i proizvode desetine različitih simulacija koje se upoređuju kako bi se utvrdilo kako su klimatske promjene promijenile vjerovatnoću da se neki događaj desi.
Met Office je koristio isti metod za procjenu uticaja budućih klimatskih promjena i upozorava da još gore dolazi.
Ako klimatske promjene slijede centralna predviđanja Met Officea, do kraja stoljeća Indija i Pakistan mogu očekivati slične visoke temperature gotovo svake godine, sugerira današnja studija.
