Kriminal u Upravi za indirektno oprezivanje BiH, koji, kako se ispostavilo, postoji od njenog osnivanja, dosegao je vrhunac hapšenjem bivšeg direktora Kemala Čauševića i još 39 osoba, od kojih je većina dužnosnika UIO. Najveća poslijeratna policijska akcija u ovoj oblasti otkrila je korupciju, poreske i carinske utaje, lažno deklarisanje robe, posjedovanje krivotvorenih novčanica... Lista kriminalnih radnji preduga je, a u nju je stala najmanje milijarda eura pronevjerenih sredstava građana BiH.
Pandorina kutija je otvorena - nakon osam mjeseci istrage koju je provodilo Tužilaštvo BiH razotkrivena je najveća poslijeratna poreska i carinska prevara.
„Osobe koje su obuhvaćene istragom osumnjičene su za oragnizirani kriminal i koruptivna kaznena djela, uključujući i porezne i carinske utaje, nezakonito praštanje poreza i nezakonit povrat PDV-a, kao i zloupotrebu položaja ili ovlasti. Tužiteljstvo BiH, također, provodi i financijsku istragu kako bi se blokirala i oduzela nezakonito stečena imovina jer smo prilikom istrage u ovom predmetu došli do dokaza da pojedini osumnjičeni imaju višemilionsku imovinu. Među osobama koje su lišene slobode je oko 30 dužnosnika Uprave za indirektno oporezivanje, a među njima i bivši direktor ove institucije“, naveo je portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić.
Kemal Čaušević, bivši direktor UIO, prilikom hapšenja kratko je prokomentarisao:
„Ja samo mogu kazati da je ovo jedan od najsretnijih trenutaka u mom životu."
Inače, tokom sedam godina provedenih na funkciji direktora, osim očito prijateljima, Čaušević je i sebi priskrbio imovinu tešku milione, koju njegovi prihodi od nešto više od 250.000 eura nisu mogli pokriti.
„Utvrdili smo da je on vlasnik 11 nekretnina u centru Sarajeva. On je bio direktor Uprave za indirektno oporezivanje od decembra 2004. godine, a prvu nekretninu je kupio tek 2006. godine. Njegovi stanovi se nalaze u Staklenom gradu, u samom centru Sarajeva, odnosno tu se nalaze pet stanova i četiri poslovna prostora, a ujedno posjeduje još po jedan poslovni prostor u sarajevskom naselju Grbavica i u naselju Poljine“, navodi novinar Centra z aistraživačko novinarstvo Aladin Abdagić, koji je istraživao slučaj Čaušević.
Za nelegalne radnje znalo se odavno, a državna Agencija za istrage i zaštitu još 2011. godine podnijela je prijavu protiv Čauševića. Predsjednik Sindikata UIO Mehmedalija Osmić, koji je godinama upozoravao na kriminal strašnih razmjera, konačno, veli, može odahnuti. Sa Čauševićem, nada se, mogli bi pasti i njegovi politički mentori:
„Kemala Čauševića je proizvela politika BiH. Kemal Čaušević je dvije godine dolazio na posao bez dokumenta, bez ičega, nezakonito - niko nije reagovao. Svi su koristili njegove usluge. Krali su ovaj narod BiH. Ali je činjenica - sad da pitate od 2,5 hiljade djelatnika, njih hiljadu i još nešto je znalo sve šta se radi. Ljudi nisu smjeli govoriti“, tvrdi Osmić.
Biznis sa tekstilom
Istražni organi Čauševića smatraju odgovornim za uvoz tekstila sa lažnim deklaracijama o porijeklu robe, uglavnom iz Kine i Turske. U direktnu vezu sa njim dovodi se i Anes Sadiković, uhapšen u ranijoj akciji BOSS, koji je prema optužbama državu nelegalnim uvozom oštetio za tri miliona eura. Navodno je u bjekstvu u Crnoj Gori.
Uz Čauševića uhapšen je i Zdravko Cvjetinović, pomoćnik direktora UIO za sektor carina. Uhapšen je pri pokušaju bijega iz BiH na graničnom prijelazu Gradiška. I Cvjetinović je osumnjičen za stvaranje kriminalne organizacije koja je, uz njegovu pomoć, na uvozu kineskog tekstila u BiH po povlaštenim uslovima zaradila bogatstvo.
Kralo se i na PDV-u. Slučaj Kekerović i drugi koji je kulminirao oduzimanjem višemilionske imovine i optužnicom protiv 23 osobe za utaju i nezakonit povrat PDV-a u iznosu od preko pet miliona eura. Ova cifra, pokazaće se, tvrde upućeni, kao kap u moru kriminala koji je proizašao iz UIO BiH, odnosno čiji su pokrovitelji bili čelni ljudi ove institucije. rađani su pokradeni za milijarde, tvrdi Osmić, te pojašnjava kako se radilo:
„Zna se kako - kad se uzmu pare, kad se reketira poreski obveznik - gdje su se sastajali, ko se sastajao, zašto se sastajao i koliko je para bilo.“
Afera, bar u UIO, ne nedostaje, i to u svim sferama. Svojevremeno je na jednom od graničnih prijelaza uvoznik prijavio carini da se u 14 šlepera nalazi loj, a naknadnom, slučajnom provjerom fakture je utvrđeno da se radi o mesu.
Direktor UIO Miro Džakula kazao kako je svjestan da su dužnosnici ove institucije upleteni u radnje koje su oštetile državni budžet:
„Kad pitate kolika je šteta za budžet, odnosno proračun BiH, odgovorno tvrdim da je do 2011. šteta bila preko dvije milijarde konvertibilnih maraka“, naglašava Džakula.
Utaja PDV-a i malverzacije s carinjenjem tekstila tek su dio kriminalnih radnji za koje se uhapšeni terete, navela je glasnogovornica državne Agencije za istrage i zaštitu Kristina Jozić:
„Slobode je lišen i određen broj osoba koje su, pored zloupotrebe položaja u postupku carinjenja tekstilne i druge robe, zloupotrijebili svoj službeni položaj ili ovlaštenja u postupku carinjenja preko 300 vozila koja su u periodu od 2011. do 2013. godine uvezena u BiH, te su ista neosnovano oslobodili cjelokupnih ili djelimičnih carinskih obaveza.“
U akciji Pandora do sada je uhapšeno 40 od 54 osumnjičene osobe. Među njima je i 30 dužnosnika UIO BiH.
Pandorina kutija je otvorena - nakon osam mjeseci istrage koju je provodilo Tužilaštvo BiH razotkrivena je najveća poslijeratna poreska i carinska prevara.
„Osobe koje su obuhvaćene istragom osumnjičene su za oragnizirani kriminal i koruptivna kaznena djela, uključujući i porezne i carinske utaje, nezakonito praštanje poreza i nezakonit povrat PDV-a, kao i zloupotrebu položaja ili ovlasti. Tužiteljstvo BiH, također, provodi i financijsku istragu kako bi se blokirala i oduzela nezakonito stečena imovina jer smo prilikom istrage u ovom predmetu došli do dokaza da pojedini osumnjičeni imaju višemilionsku imovinu. Među osobama koje su lišene slobode je oko 30 dužnosnika Uprave za indirektno oporezivanje, a među njima i bivši direktor ove institucije“, naveo je portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić.
Kemal Čaušević, bivši direktor UIO, prilikom hapšenja kratko je prokomentarisao:
„Ja samo mogu kazati da je ovo jedan od najsretnijih trenutaka u mom životu."
Inače, tokom sedam godina provedenih na funkciji direktora, osim očito prijateljima, Čaušević je i sebi priskrbio imovinu tešku milione, koju njegovi prihodi od nešto više od 250.000 eura nisu mogli pokriti.
„Utvrdili smo da je on vlasnik 11 nekretnina u centru Sarajeva. On je bio direktor Uprave za indirektno oporezivanje od decembra 2004. godine, a prvu nekretninu je kupio tek 2006. godine. Njegovi stanovi se nalaze u Staklenom gradu, u samom centru Sarajeva, odnosno tu se nalaze pet stanova i četiri poslovna prostora, a ujedno posjeduje još po jedan poslovni prostor u sarajevskom naselju Grbavica i u naselju Poljine“, navodi novinar Centra z aistraživačko novinarstvo Aladin Abdagić, koji je istraživao slučaj Čaušević.
Za nelegalne radnje znalo se odavno, a državna Agencija za istrage i zaštitu još 2011. godine podnijela je prijavu protiv Čauševića. Predsjednik Sindikata UIO Mehmedalija Osmić, koji je godinama upozoravao na kriminal strašnih razmjera, konačno, veli, može odahnuti. Sa Čauševićem, nada se, mogli bi pasti i njegovi politički mentori:
„Kemala Čauševića je proizvela politika BiH. Kemal Čaušević je dvije godine dolazio na posao bez dokumenta, bez ičega, nezakonito - niko nije reagovao. Svi su koristili njegove usluge. Krali su ovaj narod BiH. Ali je činjenica - sad da pitate od 2,5 hiljade djelatnika, njih hiljadu i još nešto je znalo sve šta se radi. Ljudi nisu smjeli govoriti“, tvrdi Osmić.
Biznis sa tekstilom
Istražni organi Čauševića smatraju odgovornim za uvoz tekstila sa lažnim deklaracijama o porijeklu robe, uglavnom iz Kine i Turske. U direktnu vezu sa njim dovodi se i Anes Sadiković, uhapšen u ranijoj akciji BOSS, koji je prema optužbama državu nelegalnim uvozom oštetio za tri miliona eura. Navodno je u bjekstvu u Crnoj Gori.
Uz Čauševića uhapšen je i Zdravko Cvjetinović, pomoćnik direktora UIO za sektor carina. Uhapšen je pri pokušaju bijega iz BiH na graničnom prijelazu Gradiška. I Cvjetinović je osumnjičen za stvaranje kriminalne organizacije koja je, uz njegovu pomoć, na uvozu kineskog tekstila u BiH po povlaštenim uslovima zaradila bogatstvo.
Kralo se i na PDV-u. Slučaj Kekerović i drugi koji je kulminirao oduzimanjem višemilionske imovine i optužnicom protiv 23 osobe za utaju i nezakonit povrat PDV-a u iznosu od preko pet miliona eura. Ova cifra, pokazaće se, tvrde upućeni, kao kap u moru kriminala koji je proizašao iz UIO BiH, odnosno čiji su pokrovitelji bili čelni ljudi ove institucije. rađani su pokradeni za milijarde, tvrdi Osmić, te pojašnjava kako se radilo:
„Zna se kako - kad se uzmu pare, kad se reketira poreski obveznik - gdje su se sastajali, ko se sastajao, zašto se sastajao i koliko je para bilo.“
Afera, bar u UIO, ne nedostaje, i to u svim sferama. Svojevremeno je na jednom od graničnih prijelaza uvoznik prijavio carini da se u 14 šlepera nalazi loj, a naknadnom, slučajnom provjerom fakture je utvrđeno da se radi o mesu.
Direktor UIO Miro Džakula kazao kako je svjestan da su dužnosnici ove institucije upleteni u radnje koje su oštetile državni budžet:
„Kad pitate kolika je šteta za budžet, odnosno proračun BiH, odgovorno tvrdim da je do 2011. šteta bila preko dvije milijarde konvertibilnih maraka“, naglašava Džakula.
Utaja PDV-a i malverzacije s carinjenjem tekstila tek su dio kriminalnih radnji za koje se uhapšeni terete, navela je glasnogovornica državne Agencije za istrage i zaštitu Kristina Jozić:
„Slobode je lišen i određen broj osoba koje su, pored zloupotrebe položaja u postupku carinjenja tekstilne i druge robe, zloupotrijebili svoj službeni položaj ili ovlaštenja u postupku carinjenja preko 300 vozila koja su u periodu od 2011. do 2013. godine uvezena u BiH, te su ista neosnovano oslobodili cjelokupnih ili djelimičnih carinskih obaveza.“
U akciji Pandora do sada je uhapšeno 40 od 54 osumnjičene osobe. Među njima je i 30 dužnosnika UIO BiH.