Lider Kirgistana, Roza Otunbaeva boravila je u petak na jugu zemlje pokušavajući da smanji tenzije, nakon što je priznala da je broj ubijenih u međuetničkim sukobima možda i deset puta veći od zvaničnih podataka. Za sada je to 200 ljudi.
Obećala je svaku moguću pomoć da se porušeno ponovo izgradi. Otunbaeva nije, međutim, posjetila dijelove zemlje gdje žive građani Uzbekistanci.
Svjetska zdravstvena organizacija izvještava da bi kriza mogla pogoditi oko milijun ljudi pri čemu je najgora procjena da bi moglo biti oko 300.000 izbjeglica iz Kirgizstana, dok UN iznosi podatak da bi ih još oko 700.000 moglo biti raseljeno unutar zemlje.
Poznati stručnjak za Centralnu Aziju John MacLeod iznosi podatak koji upozorava da se problem neće moći riješiti jednostavnom akcijom vlade ili međunarodnih organizacija, jer ni njegov uzrok nije jednostavan.
“Već desetljećima, posebno od osamostaljenja Kirgizstana, postojao je proces urbanizacije ruralnog dijela zemlje. Tako da sad imate tu ruralnu populaciju koja se seli u gradove i time stvara konkurenciju urbanim izvorima za zapošljavanje, traži svoje mjesto na slobodnom tržištu, u pokretanju malog poduzetništva", ističe MacLeod.
Uz ekonomsku krizu koja pogađa cijeli svijet ti su uzroci dobili još veći zamah. Naime, mnogi građani su odlazili sa juga Kirgistana prema Rusiji i Kazakhstanu tražeći posao i šaljući novac kući.
Roza Otunbaeva nosila je pancir i u grad Oš došla s jakim obezbeđenjem, 18. jun 2010.
Kako su oni izgubli posao neminovan je bio povratak i jednostavna borba za preživljavanja ih je natjerala da se naseljavaju u, ili, oko gradova gdje su svoje životne šanse već našli građani, uglavnom, uzbekistanskog porijekla.
Tu je, kako MacLeod misli osnovni uzrok krize.
Jedan drugi ekspert, Roman Muzalesky, vidi uzroke krize negdje drugo:
“Već nekoliko dana kirgizstanska vlada pokušava da uspostavi kontrolu u južnom dijelu zemlje, gdje je u sukobima poginulo stotine ljudi a preko 200.000 izbjeglica našlo je spas na graničnom prelazu ka Uzbekistanu. Posljedice nasilja, koje je očigledno dirigovano od treće strane, misli se na pristalice predsjednika Bakieva, su: visoko rizične tenzije među etničkim grupacijama, koje još uvijek postoje i posebne državne sigurnosne mjere. Privremena vlada i UN su potvrdili da su naoružane maskirane snage napadale i Uzbeke i Kirgizstance kako bi unijeli netrpeljivost među njima.”
Iskustvo balkanskih prostora ukazuje, međutim, da su vjerojatno oba ova stručnjaka u pravu. Naime, uzroci krize u Kirgistanu mogu negdje u svojoj
dubini biti i u ekonomskoj krizi i u nagonu za preživljavanje, ali do sukoba ovih razmjera ne bi moglo doći da nije bilo političkih pokrovitelja etničkih sukoba.
Stvari su utoliko kompliciranije što događaji u Kirgizstanu prijete stabilnosti i u Uzbekistanu i Tadžikistanu koje, zajedno sa Kirgizstanom, dijele dolinu Ferghana gdje su bili najžešći sukobi i najveći zločini.
Mnogi stručnjaci i političari apeliraju na uspostavljanje mirovnih snaga UN, no većina bi to radije izbjegla u nadi da će prelazna vlada u Kirgizstanu uspjeti sama da uspostavi kontrolu u zemlji.
*****
Pročitajte i ovo:
Razlozi ruskog i američkog (ne)angažovanja
Paner: Raspad Sovjetskog saveza najveći uzrok sadašnjih problema Kirgizije
Uzbekistanke čekaju pomoć skrivene u podrumu
UN traži uspostavljanje humanitarnog koridora
Obećala je svaku moguću pomoć da se porušeno ponovo izgradi. Otunbaeva nije, međutim, posjetila dijelove zemlje gdje žive građani Uzbekistanci.
Svjetska zdravstvena organizacija izvještava da bi kriza mogla pogoditi oko milijun ljudi pri čemu je najgora procjena da bi moglo biti oko 300.000 izbjeglica iz Kirgizstana, dok UN iznosi podatak da bi ih još oko 700.000 moglo biti raseljeno unutar zemlje.
Poznati stručnjak za Centralnu Aziju John MacLeod iznosi podatak koji upozorava da se problem neće moći riješiti jednostavnom akcijom vlade ili međunarodnih organizacija, jer ni njegov uzrok nije jednostavan.
“Već desetljećima, posebno od osamostaljenja Kirgizstana, postojao je proces urbanizacije ruralnog dijela zemlje. Tako da sad imate tu ruralnu populaciju koja se seli u gradove i time stvara konkurenciju urbanim izvorima za zapošljavanje, traži svoje mjesto na slobodnom tržištu, u pokretanju malog poduzetništva", ističe MacLeod.
Uz ekonomsku krizu koja pogađa cijeli svijet ti su uzroci dobili još veći zamah. Naime, mnogi građani su odlazili sa juga Kirgistana prema Rusiji i Kazakhstanu tražeći posao i šaljući novac kući.
Kako su oni izgubli posao neminovan je bio povratak i jednostavna borba za preživljavanja ih je natjerala da se naseljavaju u, ili, oko gradova gdje su svoje životne šanse već našli građani, uglavnom, uzbekistanskog porijekla.
Tu je, kako MacLeod misli osnovni uzrok krize.
Jedan drugi ekspert, Roman Muzalesky, vidi uzroke krize negdje drugo:
“Već nekoliko dana kirgizstanska vlada pokušava da uspostavi kontrolu u južnom dijelu zemlje, gdje je u sukobima poginulo stotine ljudi a preko 200.000 izbjeglica našlo je spas na graničnom prelazu ka Uzbekistanu. Posljedice nasilja, koje je očigledno dirigovano od treće strane, misli se na pristalice predsjednika Bakieva, su: visoko rizične tenzije među etničkim grupacijama, koje još uvijek postoje i posebne državne sigurnosne mjere. Privremena vlada i UN su potvrdili da su naoružane maskirane snage napadale i Uzbeke i Kirgizstance kako bi unijeli netrpeljivost među njima.”
Iskustvo balkanskih prostora ukazuje, međutim, da su vjerojatno oba ova stručnjaka u pravu. Naime, uzroci krize u Kirgistanu mogu negdje u svojoj
dubini biti i u ekonomskoj krizi i u nagonu za preživljavanje, ali do sukoba ovih razmjera ne bi moglo doći da nije bilo političkih pokrovitelja etničkih sukoba.
Stvari su utoliko kompliciranije što događaji u Kirgizstanu prijete stabilnosti i u Uzbekistanu i Tadžikistanu koje, zajedno sa Kirgizstanom, dijele dolinu Ferghana gdje su bili najžešći sukobi i najveći zločini.
Mnogi stručnjaci i političari apeliraju na uspostavljanje mirovnih snaga UN, no većina bi to radije izbjegla u nadi da će prelazna vlada u Kirgizstanu uspjeti sama da uspostavi kontrolu u zemlji.
*****
Pročitajte i ovo:
Razlozi ruskog i američkog (ne)angažovanja
Paner: Raspad Sovjetskog saveza najveći uzrok sadašnjih problema Kirgizije
Uzbekistanke čekaju pomoć skrivene u podrumu
UN traži uspostavljanje humanitarnog koridora
