Memorijalni centar Srebrenica-Potočari, Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine, osudilo je incident od ponedjeljka (6. januar) kada je lokalnom cestom koja prolazi između sakralnog i memorijalnog dijela kompleksa, prošla kolona vozila propraćena glasnom srpskom nacionalističkom muzikom i ikonografijom.
U saopštenju ove institucije se navodi da se memorijalni prostor mora zaštititi, a da lokalna zajednica mora preuzeti dio odgovornosti za "baštinjenje slavljenja zločina genocida".
"Memorijalni centar Srebrenica-Potočari upozorava da je lokalna zajednica još jednom propustila da osudi govor mržnje i širenje nacionalističke histerije. Već godinama se pravoslavni vjerski praznici koriste kao prilika za javno slavljenje zločina genocida i njegovih počinilaca, ugrožavajući tako svaku šansu za suočavanje sa prošlošću i međureligijski dijalog u Srebrenici", navodi se u saopštenju za javnost iz Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, povodom incidenta koji se zbio na pravoslavni Badnji dan.
U saopštenju se dodaje da će "Memorijalni centar Srebrenica-Potočari odgovoriti na svaki pokušaj negiranja genocida, izražavanja mržnje i netolerancije sa još značajnijim radom na dijalogu, istraživanju i uključivanju novih generacija u programe edukacije o genocidu".
"Lekcije iz Srebrenice trebaju biti temelj za sprečavanje budućih krvoprolića na ovim prostorima i drugdje. Memorijalni centar Srebrenica-Potočari poziva načelnika Opštine Srebrenica i čitavu lokalnu zajednicu da smognu snage i promijene svoj odnos, te konačno osude govor mržnje i zatraže od lokalne policije da preduzme potrebne mjere na privođenju i kažnjavanju odgovornih. Konačno, tražit ćemo od Tužilaštva BiH da reaguje, te istraži posredne i neposredne veze između donosilaca odluka u institucijama i finansiranja aktivnosti udruženja i neformalnih grupa koje organizuju 'kolone mržnje' u Srebrenici", zaključuje se u saopštenju.
Salkić: Stanje društva u kojem živimo
Potpredsjednik Republike Srpske Ramiz Salkić osudio je incidenate i provokacije koji su zabilježeni na području Srebrenice i Višegrada, saopšteno je iz njegovog kabineta.
Salkić je upozorio da takvo ponašanje pojedinaca nanosi najveću štetu istinskim vjernicima.
“Incidenti grupa i pojedinaca na Badnji dan i proslava vjerskog praznika, na način da vrijeđanjem i ponašanjem zastrašujete i ne poštujete svoje komšije, jeste za svaku osudu i prezir. Ponašanje onih koji sebe nazivaju i predstavljaju vjernicima u Srebrenici, Bratuncu i Višegradu, sigurno najveću štetu nanosi onima koji su istinski vjernici i koji praznik proslavljaju u krugu porodice i prijatelja”, navodi se iz Salkićevog kabineta.
Kolone vozila koje, kako je saopšteno iz Salkićevog kabineta, nemaju za cilj proslavu praznika, već provokaciju, vrijeđanje i zastrašivanje, “pokazuju stanje društva u kojem živimo, a koje je produkovano i oblikovano od strane vlasti, obrazovnog sistema, medija i Srpske pravoslavne crkve u ovom entitetu”.
“Kolone vozila sa glasnom muzikom kroz Memorijalni centar Potočari, gdje su ukopane žrtve genocida nad Bošnjacima 'zaštićene zone' UN Srebrenica, a kojeg je počinila vojska i dijelovi policije RS, pokazuje da je ideologija onih koji su počinili genocid živa i da još uvijek traje. Također, civilizacijski je poraz da nikada nismo imali bilo kakvu reakciju entitetske vlasti, ali ni opozicije, medija, intelektualaca, SPC-a i nevladinih organizacija u ovom entitetu, čime se stvara dojam da se šutnjom odobravaju ovakvi incidenti. Pozivam Vladu entiteta da konačno shvati i počne se ponašati i provoditi politiku na činjenici da ovaj entitet nije srpski, već entitet svih građana, te da svim građanima obezbijedi sigurnost, poštovanje i uvažavanje”, istakao je Salkić.
Salkić je zatražio od MUP-a Republike Srpske da obavijesti javnost o tome šta je preduzeto po pitanju ovih, ali i drugih incidenata u kojima se, kako je naveo, širi nacionalna, vjerska mržnja i netrpeljivost, koja je usmjerena protiv Bošnjaka u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.
Istim povodom je reagovala o potpredsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Melika Mahmutbegović.
“Prizori koje smo jučer i sinoć mogli vidjeti u Srebrenici, Potočarima, Bratuncu, Višegradu i drugim mjestima, u najmanju ruku ne doprinose atmosferi tolerancije, mira i ljubavi kakve propagira hrišćansko učenje i kako ih sigurno razumijeva najveći broj naših sugrađana koji danas u miru slave svoj veliki praznik. Pozivam zato predsjednicu bh. entiteta Republika Srpska Željku Cvijanović i Vladu Republike Srpske da utvrde sve relevantne činjenice i zauzmu stav o nedobronamjernim primjerima unošenja nemira među povratničko stanovništvo, a entitetske policijske snage da rade na uspostavi reda i mira u skladu s interesima svih bh. građana i načelima konstitutivnosti”, saopšteno je iz Kabineta Mahmutbegović.
Četnički defile
Predsjednik Memorijalnog centra Potočari, Emir Suljagić, naveo je na svom twitter profilu da ovakvi primjeri podsjećaju zašto je bitno "sačuvati instituciju kao što je Memorijalni centar s obzirom na okruženje u kojem se nalazi".
Desničarski Ravnogorski pokret Višegrad, na istoku BiH, obilježio je badnju večer tradicionalnim defileom kroz grad, uz sirene automobila u koloni i zvuke guslarskih pjesama, navodi se na portalu Visegrad365.com.
Kako je pojašnjeno, badnjak je zapaljen u porti crkve Svetog Nikole u mestu Draževina kod Višegrada.
Na objavljenom video snimku vidi se kolona automobila koja prolazi Višegradom uz zvuke gusala i automobilske sirene.
Iz kolone vozila koja je prošla ulicama ovog grada čule su se pjesme o Turcima i poturicama, kao i jaki pucnji iz plinskog topa instaliranog na karoseriji kamiona.
Inače, ispred crkve Svetog Nikole u Draževini kod Višegrada nakon rata u Bosni i Hercegovini podignut je spomenik Draži Mihailoviću, četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata.
Prema podacima kojima raspolaže Haški tribunal, u Višegradu je tokom rata devedesetih ubijeno oko 3.000 bošnjačkih civila.
Četnički ravnogorski pokret je registrovan u Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine, uprkos činjenici da je nakon nekoliko godina postrojavanja i zastrašivanja stanovništva, naročito povratničke populacije u Strategiji za prevenciju i borbu protiv terorizma od 2006. do 2009. godine, četnički pokret bio naveden kao prijetnja.
