Hrvatsko javno zdravstvo je prema relevantnom europskom istraživanju u 2017. godini bilo na 26. mjestu među 35 europskih zemalja, čime je Hrvatska u odnosu na godinu ranije pala na ljestvici za sedam mjesta. Resorni ministar začuđen je padom, jer kaže da ništa nije mijenjao, a kritičari kažu da je upravo u tome i problem.
Prema istraživanju Europskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI), koji mjeri kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite, hrvatsko javno zdravstvo - iako je primjerice u transplantaciji bubrega na europskom vrhu – u prošloj godini zabilježilo je veliki pad, u prvom redu u u dostupnosti zdravstvene usluge i ishodima liječenja.
Prema analizi EHCI-ja, u 2017. povećane su liste čekanja pa su hrvatski pacijenti teže dolazili do usluga bolničkih specijalista, operativnih zahvata i pretraga CT-om. Također, upozorava se da je u Hrvatskoj i dalje visoka smrtnost od raka, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara, i da se ne postižu dovoljno dobri rezultati u prevenciji visokog krvnog tlaka, pušenja i alkohola. Također, bolesnicima su i dalje teže dostupni novi lijekovi za rak, artritis i smanjenje kolesterola u krvi.
Hrvatska je ove godine dobila 620 bodova pa je u odnosu na lani pala za 83 boda, čime se svrstala u donji dio ljestvice među 35 europskih zemalja obuhvaćenih istraživanjem. Na ljestvici su ispred Hrvatske i susjedne Slovenija (726), Srbija (673) i Crna Gora (623).
Dok je resorni ministar Milan Kujundžić začuđen padom, jer kaže da se ništa nije mijenjalo, ministar financija Zdravko Marić kaže kako je glavni problem u kroničnom nedostatku novca, što je prošle godine nekako pokrpano, ali da to nije trajno rješenje.
„Mi smo prošle godine u okviru našli gotovo milijardu i pol kuna (200 milijuna eura) i plasirali ih u zdravstveni sustav kako bi spriječili da te obaveze i dugovi dalje rastu, ali ne smatramo da je to nešto što može biti trajno rješenje“, kaže.
Problem i jest u tome što se ništa nije mijenjalo. Za doktora Dražena Gorjanskog, koji već niz godina vodi donkihotsku borbu za očuvanje javnozdravstvenog sustava – kako kaže za naš radio - glavni je problem u ljudima koji – neovisno o političkom predznaku – dolaze na čelo zdravstvenog resora.
„Nama se dešava da redovito po političkom ključu za ministre biramo osobe koje se nikada nisu bavile zdravstvenim sustavom kao jednim velikim organizmom koji ima svoju logiku rada i ekonomske, zdravstvene i svake druge zakonitosti. Dakle, prvo je tu veliko neznanje, a nakon toga imate da zapravo ništa ne želite mijenjati, ne želite – kako kažu - 'talasati', jer ne znate što u stvari treba raditi, i to je međusobno povezano“, kaže Gorjanski.
„Nije sedam, već deset mjesta unazad dvije godine,“ kaže za Radio Slobodna Europa dobra poznavateljica hrvatskog zdravstva i novinarka portala „One nastupaju“ Diana Glavina, koja upozorava da se u dvije godine ove Vlade nije ništa učinilo da se bolje upravlja sa novcem kojeg hrvatski građani izdvajaju za javno zdravstvo:
„Što reći na to nego da je to jedna žalosna i dramatična činjenica s obzirom na to da su nas pretekle i Srbija i Crna Gora, a sigurno je da te zemlje po glavi stanovnika ne izdvajaju za zdravstvo više nego Hrvatska.“
Za predsjednika Udruge hrvatskih pacijenata Marija Drlju u izjavi za RSE, ovaj pad nije neočekivan, jer su cijelu prošlu godinu upozoravali da dostupnost javnog zdravstva zbog dugih lista čekanja nikada nije bila lošija:
„Tako da je to po meni jedna realna ocjena. Na žalost, u tijeku je pokušaj promjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i – ako se to desi, ako se nastavi tajkunizacija zdravstva, mislim da ćemo biti još i lošiji. Jer, ogromna većina hrvatskih građana, preko dva i po milijuna ljudi neće u tom slučaju moći plaćati privatnu zdravstvenu zaštitu.“
Najlošije ocjene, s obzirom na kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite, dobila je Rumunjska (439), a slijede Bugarska (548), Grčka (569), Litva (574) i Mađarska (584).
Najboljima u Europi ocijenjeni su zdravstveni sustavi Nizozemske, koja je osvojila 924 od mogućih 1.000 bodova, i Švicarske s 898 bodova, koji su se time približili maksimalnom ispunjenju kriterija EHCI-a. Iza Nizozemske i Švicarske među najbolje ocijenjenim europskim zemljama su Danska (864), Norveška (850) i Luxemburg (846).
Facebook Forum