Zdravstvenom sistemu Bosne i Hercegovine prijeti kolaps zbog milionskih dugovanja kliničkih centara i bolnica dobavljačima lijekova i medicinske opreme. Samo klinički centri u Sarajevu i Banjaluci dužni su oko 50 miliona eura.
Stanje u sarajevskom dodatno je pogoršala odluka Zavoda zdravstvenog osiguranja KS kojom se neće uplaćivati novac centru sve dok se ne riješi njegov pravni odnos. Zbog toga zaposlenici, njih oko 3.600, nisu dobili plate, KC ne može isplatiti dobavljače, što je prouzrokovalo nestašicu lijekova i medicinskog materijala. Građani, koji najviše trpe, ogorčeni su bh. zdravstvenim sistemom.
Nakon posljednjeg, petomjesečnog liječenja na jednoj od sarajevskih klinika, 60-ogodišnjakinja, koja je željela da joj ne objavljujemo identitet, ispričala je za naš radio svoja iskustva u bolnici. Inače, već petu godinu je nepokretna. Triplegičar je i cjelodnevna briga joj je neophodna:
„Bolnica je katastrofa. Kakvo stanje u državi, u bolnici je još gore. Kad uđete u bolnicu, nema šta ne fali. Prvo osoblje - uvijek fali po dvije medicinske sestre ili tehničara. Posteljina u raspadu, nema lijekova, pelena - sve skupa katastrofa.“
U posljednjih nekoliko mjeseci građani BiH sve češće su u situaciji da moraju plaćati lijekove jer zdravstvene ustanove imaju striktno određen broj recepata koje mogu iskoristiti. Nedostatak lijekova, medicinskog materijala, te duge liste čekanja samo su mali dio oronulog bh. zdravstvenog sistema. I pored zdravstvenog osiguranja i zaštite, većina stanovništva primorana je pomoć potražiti u privatnim ordinacijama.
Građani direktno trpe posljedice posljednjih političkih previranja u Kantonu Sarajevo (KS). Smjene, rekonstrukcije vlasti, imenovanja - sve je to dovelo do nove političke igre, koja se ovaj put lomi preko zdravstva. Naime, Upravni odbor Zavoda zdravstvenog osiguranja KS odlučio je ne uplaćivati novac Kliničkom centru sve dok se ne riješi njegov pravni status. Zbog toga je zaposlenicima, njih oko 3.600, kasnila plata. Direktor Zavoda Faris Gavrankapetanović, inače nekadašnji direktor Kliničkog centra, kaže kako će plate ipak biti isplaćene:
„Zavoda zdravstvenog osiguranja KS pustio je 1. 4. sve tranše za plaću i jednokratnu naknadu svim ustanovama osim Kliničkog centra s obzirom na sporije punjenje i uplaćivanje doprinosa - ali plaća ide prema dinamici punjenja i ona je neupitna.“
Zbog ovakvog poteza Zavoda, dugovanja Kliničkog centra, koja iznose skoro 30 miliona eura, samo će da se gomilaju. Klinički centar samo dobavljačima duguje 23 miliona eura, što je dovelo do nestašice lijekova i medicinskog materijala. Generalni direktor Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu Damir Aganović ističe kako je posrijedi kampanja kojom se želi staviti Centar pod političku kontrolu:
„Također smo naglasili da se ne želimo baviti politikom u zdravstvu, nego samo i jedino zdravstvenom politikom u okviru sistemskih i institucionalnih rješenja. Od prvog dana smo krenuli u vrlo ozbiljne reforme, koje su počele već davati rezultate. To je, nažalost, očigledno bio jedan okidač za jednu neprincipijelnu i nekorektnu kampanju protiv nas.“
Nažalost, rasparčanost političkog sistema države preslikana je i na zdravstveni sistem, u kojem sada svako traži svoje. Klinički centar u Sarajevu nema osnivački akt po kojemu bi mogao djelovati. Primjera radi, Upravi odbor Kliničkog centra imenuje Vlada FBiH, a najviše novca izdvaja se iz budžeta KS. Savjetnica kantonalnog ministra zdravstva Alma Pehlić:
„Poenta nastale situacije je upravo u tome što Kanton Sarajevo, Vlada i resorno ministarstvo imaju sve obaveze prema Kliničkom centru, a prava nemaju nikako.“
U dugovima je i Klinički centar Banjaluka. Dobavljačima duguje više od 20 miliona eura, a za četiri mjeseca neuplaćenih doprinosa za skoro 2.700 radnika duguje oko 3,5 miliona. Potvrdio je to nekadašnji generalni direktor ovog centra Brano Topić, kojeg je nakon toga Vlada RS smijenila:
„Bojim se da ćemo se jednoga dana naći u situaciji da ćemo zbog toga što više nećemo imati od strane dobavljača infuzione rastvore, lijekove, potrošni materijal, pejsmejkere, biti prisiljeni preći na sistem rada samo hitnih slučajeva.“
Zdravstvenim uslugama nisu zadovoljni ni Banjalučani:
Stanje u sarajevskom dodatno je pogoršala odluka Zavoda zdravstvenog osiguranja KS kojom se neće uplaćivati novac centru sve dok se ne riješi njegov pravni odnos. Zbog toga zaposlenici, njih oko 3.600, nisu dobili plate, KC ne može isplatiti dobavljače, što je prouzrokovalo nestašicu lijekova i medicinskog materijala. Građani, koji najviše trpe, ogorčeni su bh. zdravstvenim sistemom.
Nakon posljednjeg, petomjesečnog liječenja na jednoj od sarajevskih klinika, 60-ogodišnjakinja, koja je željela da joj ne objavljujemo identitet, ispričala je za naš radio svoja iskustva u bolnici. Inače, već petu godinu je nepokretna. Triplegičar je i cjelodnevna briga joj je neophodna:
„Bolnica je katastrofa. Kakvo stanje u državi, u bolnici je još gore. Kad uđete u bolnicu, nema šta ne fali. Prvo osoblje - uvijek fali po dvije medicinske sestre ili tehničara. Posteljina u raspadu, nema lijekova, pelena - sve skupa katastrofa.“
U posljednjih nekoliko mjeseci građani BiH sve češće su u situaciji da moraju plaćati lijekove jer zdravstvene ustanove imaju striktno određen broj recepata koje mogu iskoristiti. Nedostatak lijekova, medicinskog materijala, te duge liste čekanja samo su mali dio oronulog bh. zdravstvenog sistema. I pored zdravstvenog osiguranja i zaštite, većina stanovništva primorana je pomoć potražiti u privatnim ordinacijama.
Građani direktno trpe posljedice posljednjih političkih previranja u Kantonu Sarajevo (KS). Smjene, rekonstrukcije vlasti, imenovanja - sve je to dovelo do nove političke igre, koja se ovaj put lomi preko zdravstva. Naime, Upravni odbor Zavoda zdravstvenog osiguranja KS odlučio je ne uplaćivati novac Kliničkom centru sve dok se ne riješi njegov pravni status. Zbog toga je zaposlenicima, njih oko 3.600, kasnila plata. Direktor Zavoda Faris Gavrankapetanović, inače nekadašnji direktor Kliničkog centra, kaže kako će plate ipak biti isplaćene:
„Zavoda zdravstvenog osiguranja KS pustio je 1. 4. sve tranše za plaću i jednokratnu naknadu svim ustanovama osim Kliničkog centra s obzirom na sporije punjenje i uplaćivanje doprinosa - ali plaća ide prema dinamici punjenja i ona je neupitna.“
Zbog ovakvog poteza Zavoda, dugovanja Kliničkog centra, koja iznose skoro 30 miliona eura, samo će da se gomilaju. Klinički centar samo dobavljačima duguje 23 miliona eura, što je dovelo do nestašice lijekova i medicinskog materijala. Generalni direktor Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu Damir Aganović ističe kako je posrijedi kampanja kojom se želi staviti Centar pod političku kontrolu:
„Također smo naglasili da se ne želimo baviti politikom u zdravstvu, nego samo i jedino zdravstvenom politikom u okviru sistemskih i institucionalnih rješenja. Od prvog dana smo krenuli u vrlo ozbiljne reforme, koje su počele već davati rezultate. To je, nažalost, očigledno bio jedan okidač za jednu neprincipijelnu i nekorektnu kampanju protiv nas.“
Nažalost, rasparčanost političkog sistema države preslikana je i na zdravstveni sistem, u kojem sada svako traži svoje. Klinički centar u Sarajevu nema osnivački akt po kojemu bi mogao djelovati. Primjera radi, Upravi odbor Kliničkog centra imenuje Vlada FBiH, a najviše novca izdvaja se iz budžeta KS. Savjetnica kantonalnog ministra zdravstva Alma Pehlić:
„Poenta nastale situacije je upravo u tome što Kanton Sarajevo, Vlada i resorno ministarstvo imaju sve obaveze prema Kliničkom centru, a prava nemaju nikako.“
U dugovima je i Klinički centar Banjaluka. Dobavljačima duguje više od 20 miliona eura, a za četiri mjeseca neuplaćenih doprinosa za skoro 2.700 radnika duguje oko 3,5 miliona. Potvrdio je to nekadašnji generalni direktor ovog centra Brano Topić, kojeg je nakon toga Vlada RS smijenila:
„Bojim se da ćemo se jednoga dana naći u situaciji da ćemo zbog toga što više nećemo imati od strane dobavljača infuzione rastvore, lijekove, potrošni materijal, pejsmejkere, biti prisiljeni preći na sistem rada samo hitnih slučajeva.“
Zdravstvenim uslugama nisu zadovoljni ni Banjalučani:
