Dostupni linkovi

Optuženi: Sukob u Rogatici zbog incidenata protiv Srba


Šefik Hurko na suđenju Radovanu Karadžiću, 5. rujan 2011.
Šefik Hurko na suđenju Radovanu Karadžiću, 5. rujan 2011.
Nakon dovršetka ispitivanja zaštićenog svjedoka na sjednici potpuno zatvorenoj za
javnost, suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću nastavljeno je unakrsnim ispitivanjem Šefika Hurka, mještana Rogatice koji je preživio zlostavljanje i odvođenje u logor nakon što su srpske snage zauzele općinu krajem prve polovice 1992.godine.

Tijekom ispitivanja, Karadžić koji se brani sam želio je naći drugačije opravdanje za zarobljavanje svjedoka, odnosno prikazati da nije uhićen zbog svoje nacionalne pripadnosti, nego zbog pripadnosti Teritorijalnoj obrani Bosne i Hercegovine.

„To Vi izmišljate“, odgovorio je svjedok Hurko na opetovane tvrdnje optuženog Karadžića kako je do napada srpskih snaga na Rogaticu došlo jer su prethodno u toj općini paljena srpska sela i napadani srpski mještani.

„Je li znate da je Vaša jedinica napala selo Pijesko, da su napad predvodili Selim Omeragić i Kasim Velić- Kapetan i popalili srpske kuće? I da su u tom sudjelovali i Alem Hasačić, Zagorica Muad zvan Šef i Rusmir Balaš zvan Koljač. Jeste li to znali?“, upitao je optuženi.

„Desetog kolovoza moj je otac otišao u selo Mađer po tu pšenicu. Ja sam bio u selu Radić u šumi. Sa djecom. I četrnaestog srpnja sam i ja krenuo (u selo Mađer). Ja ništa ne znam o tim akcijama. Niti sam bio, niti sudjelovao niti znam tko je to organizirao“, naveo je svjedok dodatno pojasnivši kako nikad nije sudjelovao niti u jednoj oružanoj akciji, nego da je kao pripadnik TO BiH jedino kopao rovove.

U glavnom dijelu ispitivanja, prošli petak, Hurko je opisao napad (teškom artiljerijom) na sela s većinskom bošnjačkom populacijom u općini Rogatica 22.svibnja 1992., u kojima prema njegovim riječima nije bilo nikakvih oružanih uporišta, kao što tvrdi optuženi, već samo nenaoružani civili.

Radovan Karadžić u sudnici, 5. rujan 2011.
Prema Karadžiću do sukoba u Rogatici nije došlo zbog plana Srpske demokratske stranke, odnosno provođenja etničkog čišćenja i zauzimanja teritorija - kako tvrdi tužiteljstvo, već zbog pojedinih incidenata potaknutih muslimanskim ekstremizmom.

„Je li znate da je 20.svibnja ubijen mladi srpski policajac koji je patrolirao u srpskom selu? Da njegovo tijelo nisu željeli predati i da su rekli da će njegovo tijelo predati kada ubiju najmanje deset Srba“, upitao je optuženi.

„U kojem selu?“, želio je pojašnjenje svjedok.

„Vidjet ćemo to u dokumentu kasnije. Ali je li znate da je razlog za taj sukob bio ubojstvo srpskog policajca?“, upitao je optuženi kasnije navodeći kako se radilo o selu – Zlatni do.

„Ne znam“, odgovorio je svjedok.

Budući da je svjedoka osobno mučio prije odvođenja u logor Rajko Kušić, istaknuti član Srpske demokratske stranke u Rogatici, optuženi Karadžić je pokušao prikazati kako je došlo do zamjene identiteta jer ga haško tužiteljstvo smatra odgovornim kao predsjednika stranke za postupke njezinih istaknutih članova.

"Samo sam Vas pitao za činjenicu – je li znate da su se razni ljudi predstavljali raznim imenima. I da su se neki ljudi koji nisu Rajko Kušić tako predstavljali."

„Rajko Kušić se predstavio imenom i prezimenom i naredio“, ostao je pri svom iskazu svjedok prema kojem je Kušića i kasnije viđao u logoru Rasadnik u Rogatici.

(Svjedok o svom zlostavljanju i Rajku Kušiću)


Nakon iskaza Hurka suđenje Karadžiću za genocid i ostale zločine u Bosni i Hercegovini nastavilo se svjedočenjem novog svjedoka optužbe, Amira Baždara, koji je opisao kako je ranjen preživio pogubljenje u kolovozu 1992. godine, kada su ubijena 24 civila Bošnjaka na brdu Jačen kraj Rogatice. Njegovo unakrsno ispitivanje od strane optuženog nastaviti će se u utorak.

O suđenju Karadžiću

O suđenju Karadžiću

U programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.

Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.

Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
  • Slika 16x9

    Goran Jungvirth

    Diplomirani politolog iz Zagreba. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.

XS
SM
MD
LG