Zaduženje kod američkog investicionog fonda od 300 miliona dolara koje je ranije najavljeno kao povoljan aranžman za Republiku Srpsku, za opoziciju je nezakonito i neustavno, što su potvrdili i predstavnici Saveza za promjene, podnošenjem krivične prijave protiv predsjednice Vlade Željke Cvijanović i entitetskog ministra finansija Zorana Tegeltije. Ni ekonomisti nisu blagonakloni prema ovom aranžmanu, pogotovo zato što nisu dovoljno poznati uslovi pod kojima se diže kredit, što nije poznato šta je garant kredita a i o samom kreditoru nema previše informacija.
Odluka o zaduženju od 300 miliona dolara kod investicionog fonda Global Bancorp Commodities & Investment sa Floride donijela je Vlada Željke Cvijanović, bez procedure u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Ovaj potez opzicija u ovom entitetu dočekala je na nož. Prvo su podnijeli apelaciju Ustavnom sudu Republike Srpske na ovu odluku, zatim su tražili da se o tome raspravlja u entitetskoj skupštini, a kada su istrošili, kako kažu, sve pravne lijekove, jedina mogućnost je bila podnošenje krivične prijave protiv odgovornih zbog neustavnog djelovanja.
"I mi nismo imali drugog izbora nego da podnesemo krivičnu prijavu protiv onih koji su bili ključni akteri donošenja ove odluke, predsjednice Vlade koja je tu odluku potpisala i ministra finansija koji je predložio ovu odluku i istovremeno potpisao ugovor o kreditnom zaduženju. Mi smo na temelju toga sa timom pravnih eksperata sačinili krivičnu prijavu protiv njih. Ona se odnosi na rušenje ustavnog poretka i mislimo da postoji osnovana sumnja da su po odredbama najmanje dva člana krivičnog Zakona počinili krivično djelo i tražimo njihovo krivično gonjenje", pojašnjava lider Narodne demokratske partije Dragan Čavić.
Vukota Govedarica, predsjednik kluba odbornika Srpske demokratske stranke u Narodnoj skupštini, pojašnjava da se prilikom zaduženja u Ustavu Republike Srpske jasno precizira procedura:
"Član 70. Ustava, stav 6. kaže da je Narodna skupština jedina ta koja može da raspiše javni zajam i koja može da donese odluku o kreditnom zaduženju. Na temelju Ustava Republike Srpske svojevremeno je donešen Zakon o zaduženju, dugu i garancijama koji je članom 17. definisao da Narodna skupština može da donese odluku o kreditnom zaduženju, a prethodno Vlada Republike Srpske treba da prijedlog odluke uputi u parlament. Ovdje imamo situaciju u kojoj Vlada nije ispoštovala ni Ustav Republike Srpske a samim tim ni Zakon o zaduženju, dugu i garancijama", ističe Govedarica.
Premijerka: Lakrdijaška družina
Predsjednica Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović podnošenje prijave protiv nje i entitetskog ministra finansija Zorana Tegeltije prokomentarisala je riječima:
"Ja mislim da je opozicija jedna lakrdijaška družina i uopšte ne znam što bi to komentarisala. Oni imaju pravo da rade što misle da treba da rade, oni su inače opstrukcionisti svega dobrog što može i treba da se desi u Republici Srpskoj. Oni liječe svoje frustracije čak i na taj način, dakle nemam komentar", rekla je novinarima Željka Cvijanović.
Iako i vlast i opozcija smatraju da su u pravu, postavlja se pitanje kod koga i na koji način se u stvari zadužuje Republika Srpska. Prema dostupnim informacijama u službenom glasniku Republike Srpske, kao kreditor naveden je američki investicioni fond Global Bancorp Commodities & Investment.
Osim toga na internetu se još jedino može naći informacija da je fond registrovan u Sarasoti u Floridi, te da je direktor fonda Rus Aleksandar Vasiliev, a špekuliše se i da je zadatak fonda bio osiguravanje ruskog kapitala u doba ukrajinske krize.
"Previše je stvari ovdje koje ne znamo. Ono što smo otkrili govori da je to vrlo tajnovit fond, osnovan u trgovačkom centru prije godinu dana. I sada odjednom on daje Vladi RS 300 miliona dolara", komentariše urednik portala Capital.ba Siniša Vukelić.
Osim što se ne zna ko su kreditori, nisu poznati ni ulovi pod kojima će se kredit vraćati što je još veći problem, smatra ekonomski analitičar Svetlana Cenić.
"Kada uzmete sitnu pozajmicu iz banke morate donijeti kofer papira, maltene da dokažete i ko vam je majka i zašto je htjela da vas rodi i otac što je htio da vam bude otac, a kamo li za 300 miliona dolara koliki bunt papira mora da bude. O uslovima tog kredita i da ne govorim. Grejs period pa tri godine otplate, pa još priča kako su to povoljni uslovi. Mislim, ne znam kome su to povoljni uslovi, možda onome kome gori pod nogama da opstane, a sasvim mu svejedno kako će i ko da vraća tu kamatu", ocjenjuje Svetlana Cenić.
S obzirom da se za kredit nije tražilo mišljenje entitetske skupštine, niti se o njemu raspravljalo u parlamentu BiH, Cenić postavlja pitanje i šta je garant vraćanja tog misterioznog kredita:
"Čime se garantuje otplata tog kredita? Što se tiče međunarodnih finansijskih institucija one jako dobro znaju da je garancija onaj jedinstveni račun Uprave za indirektno oporezivanje, a praktično sama država koja daje odluku. Ko će ovdje staviti saglasnost? Ako je to budžet Republike Srpske, odnosno Republika Srpska, čime to garantuje da će vraćati i da će otplaćivati i kako takva zaduženja mogu mimo parlamenta. To se pokazuje uopšte šta se misli o tom parlamentu", pojašnjava Cenić.
Sumnjivo je i gdje se nalazi taj transakcioni račun i na koji način taj novac treba da uđe u zemlju, te ko će biti odgovoran ukoliko se kredit ne bude vraćao.
Ranije je predsjednik RS-a Milorad Dodik najavio je da će pare biti upotrebljene kao podrška entitetskom budžetu.
"Ovaj novac će sigurno biti dovoljan da održi stabilnost naših penzija i plata i da pojača likvidnost u javnom sektoru. Ono što ćemo učiniti, to je da ćemo dosadašnje obaveze, koje su kasnile ili nisu bile isplaćene, sigurno ovim novcem moći da isplatimo sve obaveze, ali primarno će biti da zamijenimo već skupe i postojeće kredite, čije su kamate pet ili šest odsto", rekao je Dodik.
Ukupan dug Republike Srpske još krajem prošle godine prešao je prag od oko 2,5 milijarde evra ili 57 odsto BDP-a, a većina kredita nije otišla u privredu već u javnu potrošnju.
Bez obzira što vlast brani ovaj kredit a opozicija i dalje tvrdi da je on štetan i nezakonit, podršku tužbi protiv Željke Cvijanović i Zorana Tegeltije dala su 33 poslanika Saveza za promjene, u kojem tvrde da je pravni tim koji je radio na tužbi dobro i argumentovano odradio posao i da je sada na institucijama prava da dokažu da rade u službi građana a ne vladajuće politike.
