Do kraja tjedna znati će se hoće li hrvatski premijer Tihomir Orešković supotpisati zahtjev za ostavkom šefa civilne obavještajne službe SOA (Sigurnosno-obavještajna agencija) Dragana Lozančića, kojeg je već uputila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
Imenovanje i razrješenje prvog hrvatskog obavještajca jedna je od stvari za koje zakon nalaže supotpis predsjednice i premijera, i jedna je od rijetkih ustavnih ovlasti predsjednice.
Iako mandat šefu Sigurnosno-obavještajne agencije istječe tek ujesen, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović zatražila je njegovo razrješenje zbog – kako tvrdi - povreda Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu. Dragan Lozančić je pred tri i po godine imenovan na tu funkciju glasovima i vladajućih i oporbe, mladost je proveo u Americi gdje je i doktorirao na Columbia University, a u Hrvatsku se vratio 1991.
Predsjednica vjerojatno zamjera Lozančiću što su u sklopu mjera nadzora osumnjičenika za teške koruptivne poslove nogometnog menadžera Zdravka Mamića slušani i njeni razgovor s Mamićem, a da je služba na to nije upozorila.
Dobar poznavatelj obavještajnog sektora iz perspektive civilnog društva, Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije upozorava da za smjenu prvog hrvatskog obavještajca postoji zakonom propisana procedura, a da ovdje ta procedura nije poštivana.
"Zbog toga što ne znamo kako je i da li je provedena istraga, jer zakon jasno kaže tko i kako provodi istrage. Znakovito je da predsjednica nije zatražila samo Lozančićevo razrješenje, nego i razrješenje šefa Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Ivice Panenića, dakle tijela koje mora raditi istrage. Ali, i dalje nismo od predsjednice dobili odgovor tko je i kako proveo istragu i – što je istraga pokazala", smatra Bosanac.
Čini se da je zahtjev za smjenom Lozančića isključivo HDZ-ov potez, jer je predsjednica izabrana na tu funkciju kao HDZ-ov kandidat, a HDZ se osjeća još jači otkako su najjača stranka vladajuće koalicije desnog centra.
Slabija stranka vladajuće koalicije – Most – ne vidi zašto bi trebao smijeniti Lozančića, a njegovu smjenu ne podržava ni Bandićeva stranka, koja ima jednu zastupnicu u vladajućoj većini.
Umirovljeni brigadir, blizak Bandićev suradnik, stručnjak za sigurnosti aktualni pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za upravljanje u kriznim situacijama Pavle Kalinić ne simpatizira Lozančića, ali kaže kako je predsjednica trebala paziti s kim se druži.
„Po meni, predsjednica je sama sebe navukla na vrlo, vrlo tanak led i mislim da će se iz toga vrlo teško izvući, ali smatram da to nije razlog da ta osoba – koju ja nisam podržavao niti kada je izabrana - bude smijenjena", objašnjava Kalinić.
Oporba upozorava da to ne smiju biti stranačka posla.
Potpredsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske Zlatko Komadina kaže da to ne smije zavisiti od smjenjivanja partija na vlasti.
„Bilo koje postavljanje ili razrješenje dužnosnika tajnih službi mora biti tek nakon što se na saborskom povjerenstvu i putem civilnog nadzora utvrde činjenice, a ne - što se netko nekome ne sviđa. Pa nećemo valjda mijenjati šefove tajnih službi kada dođe vlast HDZ-a ili dođe vlast SDP-a?!?", pita se Komadina.
U stručnim krugovima Lozančića se cijeni jer je tajna služba u njegovom mandatu nestala iz medija, a razotkrio je i pokušaj slovenske zloupotrebe arbitraže oko granice u Piranskom zaljevu, zbog čega ga je bivši premijer Zoran Milanović javno nazvao i – narodnim herojem. Premijer Orešković će o tome hoće li supotpisati predsjedničin zahtjev za smjenom Lozančića odlučiti ovog tjedna.
