Dostupni linkovi

Afganistanci opijumom liječe uobičajene bolesti zbog krize u zdravstvu


Afganistanke zavisnice u centru za liječenje žena i djece u Kabulu. (arhivska fotografija)
Afganistanke zavisnice u centru za liječenje žena i djece u Kabulu. (arhivska fotografija)

Pišu: Mursalin Arsala i Nakiba Barekzai

Vijekovima su Afganistanci u siromašnim ruralnim područjima koristili opijum za ublažavanje bolova ili nesanicu.

Velika nestašica lijekova potaknuta zdravstvenom krizom natjerala je Afganistance da pribjegnu korištenju opijuma za liječenje uobičajenih bolesti, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Opijum je i dalje lako dostupan širom Afganistana, jednog od najvećih svjetskih proizvođača narkotika, uprkos tome što su talibani u aprilu 2022. zabranili uzgoj, proizvodnju i trgovinu svim ilegalnim drogama.

Sve veći broj Afganistanaca koji koriste opijum kao lijek za prehladu, bolove u trbuhu i glavobolje mogao bi pogoršati epidemiju zavisnosti u zemlji, upozoravaju zdravstveni stručnjaci.

U Afganistanu, prema podacima Ujedinjenih nacija (UN), živi oko četiri miliona zavisnika, što je oko 10 posto ukupnog stanovništva.

Afganistanci čekaju da budu pušteni iz centra za odvikavanje od droga u Kabulu. (arhivska fotografija)
Afganistanci čekaju da budu pušteni iz centra za odvikavanje od droga u Kabulu. (arhivska fotografija)

"Ne koristim samo ja opijum kao lijek", rekao je za Radio Azadi RSE, Homajun, mladić iz sjeverne provincije Baglan. "Mnogi u našoj regiji rade isto."

Homajun, koji nije dao svoje prezime, kaže da puši opijum kako lijek za običnu prehladu ili gripu. "Nemamo nikakvu ambulantu ovdje u selu. Kakav drugi izbor imamo?", pita on.

'Opijum u medicinske svrhe'

Afganistanski sistem zdravstvene zaštite, podržavala je pomoć iz inostranstva gotovo dvije decenije, a od kako su talibani u avgustu 2021. preuzeli vlast počeo je da propada. Međunarodni donatori odmah su prekinuli finansijska sredstva i nametnuli sankcije novoj talibanskoj vladi.

Stotine zdravstvenih ustanova je zatvoreno u posljednje dvije godine, bez sredstava za isplatu plata ljekarima i medicinskim sestrama. Bolnice koje još uvijek rade, pate od ozbiljne nestašice lijekova.

Neki nedostaci donekle su ublaženi nastavkom angažmana stranih humanitarnih organizacija. Ali, mnoge od njih su bile prisiljene da ograniče svoje djelovanje kako se smanjivalo međunarodno finansiranje.

Afganistanski zdravstveni radnici kažu da su primijetili porast upotrebe narkotika, uključujući opijum, kristal-met i kanabis, za liječenje uobičajenih bolesti.

Poljoprivrednik u Kandaharu pokazuje svježi sirovi opijum koji je sakupio iz pupoljaka maka.
Poljoprivrednik u Kandaharu pokazuje svježi sirovi opijum koji je sakupio iz pupoljaka maka.

Rahmatula, ljekar iz Kabula, koji je dao samo svoje ime, kaže da je nedostatak zdravstvenih ustanova i medikamenata prisilio ljude, naročito u ruralnim područjima da se okrenu ilegalnim drogama kako bi liječili bolesti kao što je dijareja, bol u grlu i nesanica.

"Ali stalna upotreba opijuma za medicinske svrhe vodi ka zavisnosti", rekao je on za Radio Azadi, otkrivajući da su mnogi od njegovih pacijenata postali zavisnici od droge.

Abdul Basit Karim, ljekar u sjevernom gradu Mazar-e-Šarif, rekao je da je značajan nedostatak opremljenih medicinskih ustanova i osoblja glavni razlog zašto Afganistanci posežu za narkoticima.

'Ogroman nedostatak sredstava'

Međunarodne organizacije u zemlji posljednjih mjeseci su bile prisiljene da prekinu pomoć Afganistancima na polju zdravstvene zaštite i hrane, najviše zbog nedovoljno sredstava.

Program za hranu Ujedinjenih nacija (UN) u septembru je prekinuo hitnu pomoć milionima ugroženih Afganistanaca, a kao razlig je navedeno "ogroman nedostatak sredstava".

U međuvremenu, Međunarodni komitet Crvenog krsta 31. avgusta je prestao da daje pomoć za 25 bolnica širom Afganistana, navodeći nedostatak izvora.

Ujedinjene nacije procjenjuju da više od 28 miliona Afganistanaca ili dvije trećine stanovništva zemlje od 40 miliona ljudi, ima potrebu za humanitarnom pomoći.

"Situacija u Afganistanu je loša, a nedostatak izvora i finansiranja da bi se podržali zdravstveni radnici i ustanove dovodi nebrojene živote u rizik", rekao je u avgustu Tedros Ghebreyesus, direktor Svjetske zdravstvene organizacije.

U to ulaze i ustanove za odvikavanje od droge, od kojih mnoge nemaju ni osnovne lijekove, hranu i odjeću za pacijente. Mnogi takvi centri su se zatvorili ili se bore da ostanu otvoreni od kada su talibani preuzeli vlast.

Talobani su zauzeli izuzetno stroge stavove u donosu na masivan problem sa drogom u Afganistanu, privodeći zavisnike i zaključavajući ih mjesecima bez tretmana. Ali kritičari su rekli da je pristup "odvikavanja na suho" okrutan i neefikasan, i da se mnogi zavisnici vrate na ulicu ubrzo nakon prisilne detoksikacije.

Safija, žena koja živi u Kabulu, kaže da je koristila opijum kako bi ublažila hroničnu zuobolji, ali da je nakon nekoliko sedmica uzimanja droge postala zavisna.

"Uzimala sam malo opijuma uveče sa čajem", rekla je za Radio Azadi. "Ali moja zavisnost od droge se nastavila."

*Napisao Abubakar Sidiki na osnovu izvještavanja Radio Azadi RSE

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG