Na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću iskaz je dovršio policijski insajder bosanskih Srba koji je svjedočio uz mjere zaštite imena, lika i glasa pod pseudonimom KDZ 601.
On je u glavnom iskazu proteklog tjedna opisao spregu Jugoslavenske narodne armije, paravojnih grupa i policije tijekom čišćenja terena i privođenja građana u zatvor Kula u okolici Sarajeva. Tijekom dovršetka unakrsnog ispitivanja optuženi Karadžić je od svjedoka, vjerovatno visokog policijskog dužnosnika iz Stanice javne bezbjednosti Kula, tražio da potvrdi – kako se vrh policije trudio, spriječiti zločine i kriminalne aktivnosti nekih policijskih djelatnika, ali da zbog ratnog kaosa to nije bilo moguće napraviti.
Nakon što je zaštićeni policijski insajder ispričao kako su u zatvoru Kula bili zajedno smještene specijalne jedinice JNA i paravojne formacije, poput Oljačinih četnika te da su zajedno sudjelovali u čišćenju terena u okolici Sarajeva te privođenju građana, među kojima je bilo i žena i djece, optuženi Karadžić je želio opravdati to djelovanje. Pa čak i zloglasnog vođu spomenute paravojne jedinice Oljaču, koji je prema Karadžićevim riječima privodio sve za koje je sumnjao u kaznena djela pa čak i pripadnike svoje grupe.
„Da uhićuje Srbe, ne samo svoje vojnike, nego da je uhićivao sve što je on mislio da treba uhititi? Dakle njihova djela su bila presudna ne njihovo porijeklo?“, upitao je i konstatirao Karadžić.
Podsjetimo svjedok je opisao tijekom glavnog iskaza, kako se Oljača predstavio kao major četničkog pokreta koji je nosio crnu uniformu i kokardu na šajkači. Svjedoku su kolege rekle kako je Oljača došao s područja Valjeva, a u Kuli je ostao stacioniran i nakon što je svjedok otišao.
Radovan Karadžić na suđenju u Hagu, 13. rujan 2011.
Ispitivanje policijskog insajdera često se prekidalo za javnost budući da su se skrivale informacije koje bi mogle naslutiti njegov identitet pa su mnogi njegovi odgovori ostali nepoznati. Optuženi se trudio iskoristiti poznavanje svjedoka o problemima izazvanim ratnim kaosom i za srpsku stranu, u čemu, prema njegovom mišljenju leži odgovornost za počinjene zločine koje mu tužiteljstvo stavlja na teret. Karadžić je tako i ovom prilikom ustvrdio kako su se često zloupotrijebljavali položaj i ovlasti, kao i da su se kriminalci često služili tuđim imenima zbog oportunizma i koristoljublja.
„Je li uz to bilo još mogućnosti zloupotrebe nekog imena? Kada kaže – bio sam s tim i tim, uradi mi to i to. Je li ta usmena komunikacija omogućavala takve zloupotreb? Odnosno je li se moglo uvijek provjeriti da je točno ono što se govori? Je li to jedan od glavnih razloga što je g.Zuban uspostavio sistem unutarnje kontrole u MUP-u?“, postavio je optuženi nekoliko pitanja koja bi trebala prikazati kako se vrh policije trudio spriječiti zloupotrebe koje su dovodile do zločina.
(Karadžić o zloupotrebama u policiji)
Svjedok etničkog čišćenja u Sanskom Mostu
Suđenje se nastavilo novim iskazom svjedoka tužiteljstva, Mirzeta Karabega koji je ispričao kako je uhićen u općini Sanski Most, gdje je bio Vijećnik, zajedno s drugim civilima, nakon što su policija bosanskih Srba i pripadnici Rašuline paravojne grupe „Srpske obrambene snage“, nasilno preuzele vlast. Nedjeljko Rašula je bio čelnik Srpske demokratske stranke u Sanskom Mostu, a podsjetimo tužiteljstvo Karadžića tereti da je kao predsjednik stranke dao uputstva za etničko čišćenje u općinama gdje se željela preuzeti vlast.
Mirzet Karabeg na suđenju Radovanu Karadžiću u Hagu, 13. rujan 2011.
U glavnom iskazu Karabega, opisano je teško zlostavljanje i premlačivanje svjedoka u zatočeništvu tijekom kojeg su mu izubijeni svi zubi.
Tijekom unakrsnog ispitivanja Karadžić je želio prebaciti odgovornost za sukob u Sanskom Mostu na bošnjačku stranu predstavljajući knjigu, kojoj je Karabeg bio urednik, a u kojoj se spominje 900 naouružanih Bošnjaka prije izbijanja sukoba uz pripadnike BiH milicije koji nisu otišli u MUP bosanskih Srba koji se izdvojio.
„Ljudi su se sami naouružavali, a vi ste to radili legalno i dobijali oružje od svuda“, odgovorio je svjedok na pokušaj izjednačavanja krivnje za ono što se dogodilo u općini Sanski Most.
Optuženi je također želio prikazati kako Karabeg snosi odgovornost za sukob, zato što kao jedan od lidera bošnjačkog naroda i SDA (na području Sanski Most nije zaustavio naoružavanje.
Sjednica je prekinuta za javnost u trenutku kad su se optuženi i svjedok počeli svađati. Svjedočenje Karabega nastavlja se u srijedu ujutro.
(Tužiteljica Ann Sutherland čita sažetak iskaza svjedoka Karabega)
U programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
On je u glavnom iskazu proteklog tjedna opisao spregu Jugoslavenske narodne armije, paravojnih grupa i policije tijekom čišćenja terena i privođenja građana u zatvor Kula u okolici Sarajeva. Tijekom dovršetka unakrsnog ispitivanja optuženi Karadžić je od svjedoka, vjerovatno visokog policijskog dužnosnika iz Stanice javne bezbjednosti Kula, tražio da potvrdi – kako se vrh policije trudio, spriječiti zločine i kriminalne aktivnosti nekih policijskih djelatnika, ali da zbog ratnog kaosa to nije bilo moguće napraviti.
Nakon što je zaštićeni policijski insajder ispričao kako su u zatvoru Kula bili zajedno smještene specijalne jedinice JNA i paravojne formacije, poput Oljačinih četnika te da su zajedno sudjelovali u čišćenju terena u okolici Sarajeva te privođenju građana, među kojima je bilo i žena i djece, optuženi Karadžić je želio opravdati to djelovanje. Pa čak i zloglasnog vođu spomenute paravojne jedinice Oljaču, koji je prema Karadžićevim riječima privodio sve za koje je sumnjao u kaznena djela pa čak i pripadnike svoje grupe.
„Da uhićuje Srbe, ne samo svoje vojnike, nego da je uhićivao sve što je on mislio da treba uhititi? Dakle njihova djela su bila presudna ne njihovo porijeklo?“, upitao je i konstatirao Karadžić.
Podsjetimo svjedok je opisao tijekom glavnog iskaza, kako se Oljača predstavio kao major četničkog pokreta koji je nosio crnu uniformu i kokardu na šajkači. Svjedoku su kolege rekle kako je Oljača došao s područja Valjeva, a u Kuli je ostao stacioniran i nakon što je svjedok otišao.
„Je li uz to bilo još mogućnosti zloupotrebe nekog imena? Kada kaže – bio sam s tim i tim, uradi mi to i to. Je li ta usmena komunikacija omogućavala takve zloupotreb? Odnosno je li se moglo uvijek provjeriti da je točno ono što se govori? Je li to jedan od glavnih razloga što je g.Zuban uspostavio sistem unutarnje kontrole u MUP-u?“, postavio je optuženi nekoliko pitanja koja bi trebala prikazati kako se vrh policije trudio spriječiti zloupotrebe koje su dovodile do zločina.
(Karadžić o zloupotrebama u policiji)
Svjedok etničkog čišćenja u Sanskom Mostu
Suđenje se nastavilo novim iskazom svjedoka tužiteljstva, Mirzeta Karabega koji je ispričao kako je uhićen u općini Sanski Most, gdje je bio Vijećnik, zajedno s drugim civilima, nakon što su policija bosanskih Srba i pripadnici Rašuline paravojne grupe „Srpske obrambene snage“, nasilno preuzele vlast. Nedjeljko Rašula je bio čelnik Srpske demokratske stranke u Sanskom Mostu, a podsjetimo tužiteljstvo Karadžića tereti da je kao predsjednik stranke dao uputstva za etničko čišćenje u općinama gdje se željela preuzeti vlast.
Tijekom unakrsnog ispitivanja Karadžić je želio prebaciti odgovornost za sukob u Sanskom Mostu na bošnjačku stranu predstavljajući knjigu, kojoj je Karabeg bio urednik, a u kojoj se spominje 900 naouružanih Bošnjaka prije izbijanja sukoba uz pripadnike BiH milicije koji nisu otišli u MUP bosanskih Srba koji se izdvojio.
„Ljudi su se sami naouružavali, a vi ste to radili legalno i dobijali oružje od svuda“, odgovorio je svjedok na pokušaj izjednačavanja krivnje za ono što se dogodilo u općini Sanski Most.
Optuženi je također želio prikazati kako Karabeg snosi odgovornost za sukob, zato što kao jedan od lidera bošnjačkog naroda i SDA (na području Sanski Most nije zaustavio naoružavanje.
Sjednica je prekinuta za javnost u trenutku kad su se optuženi i svjedok počeli svađati. Svjedočenje Karabega nastavlja se u srijedu ujutro.
(Tužiteljica Ann Sutherland čita sažetak iskaza svjedoka Karabega)
O suđenju Karadžiću
O suđenju KaradžićuU programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
