Koliko će biti politike na Olimpijskim igrama u Tokiju?

Od prošlih Olimipijskih igara 2016. godine, globalni pokret "Životi crnaca su važni" (Black Lives Matter) dobio je na značaju i proširio se u mnoge društvene sfere. Pokret "MeToo" razvijao se izražavajući podršku pravima žena. Oba pokreta bi mogla da utiču na Olimpijske igre u Tokiju, za koje se očekuje da budu velika platforma za aktivizam sportista. Zašto?

Tradicionalna ‘nepolitičnost’ Olimpijade

Međunarodni olimpijski komitet je isprva zabranio da se na zvaničnim profilima društvenih mreža ove međunarodne organizacije dijele fotografije sportista olimpijaca koji prepoznatljivom gestom klečanja daju podršku pokretu Black Lives Matter i tako izražavaju svoj stav, ali je onda došlo do preokreta i zabrana je skinuta.

Prvobitna zabrana Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK/IOC) zasnivala se na pravilu br. 50 Olimpijske povelje koja brani bilo kakav "protest ili političku, religijsku i rasnu propagandu".

Kako piše Glas Amerike (VOA), pravilo 50 je uvedeno nakon što su Olimpijske igre 1968. u Meksiku dovele do jednog od najinspirativnijih sportskih protesta u istoriji. To je bila godina kada su američke zvijezde Tommie Smith i John Carlos podigli pesnice u vazduh na podijumu za medalje, kao znak "crnačke moći".

Dvojica američkih atletičara ne samo da su bili poslati kući zbog nepoštovanja zabrane demonstracija, već na kraju bili izbačeni iz olimpijskog pokreta gotovo pola vijeka. Tek 2016. američki Olimpijski komitet doveo ih je na službeni događaj a 2019. godine uvršteni su Kuću slavnih.

Zabrana je ukinuta za ovogodišnje Olimpijske igre i time je sportistima dozvoljeno da "izražavaju svoje stavove" prije i nakon takmičenja. Međutim, kako piše BBC, ne mogu da izraze svoje stavove tokom ceremonije dodjele medalja ili u Olimpijskom selu. Bilo kakav protest ne smije biti "remetilački" što uključuje "razvijanja zastave ili transparenta dok se predstavljaju drugi sportisti ili ekipe".

Britanske fudbalerke prve kleknule

Britanske fudbalerke su prvog dana takmičenja na Olimpijskim igrama u Tokiju u srijedu, 21. jula kleknule u znak protesta protiv diskriminacije i rasizma a pridružile su im se njihove sportske protivnice iz ekipe Čilea.

Bilo je to prvi put da su olimpijci u Japanu primijenili nova “opuštena pravila” za sportiste koji izražavaju svoje stavove.

Jednostavni čin klečanja na jenom koljenu čini se kao nešto monumentalno kad se događa na olimpijskim fudbalskim terenima u Japanu na početnoj večeri takmičenja, napisao je Associated Press.

Reprezentativke ženskih timova Sjedinjenih Država, Švedske, Čilea, Velike Britanije i Novog Zelanda sve su sleknule prije utakmica u srijedu uveče, što je gest protiv rasizma koji ranije nije viđen na Olimpijskim igrama.

"Klečanje je bilo nešto o čemu smo razgovarale kao ekipa. Imamo snažna osjećanja prema tome i želimo pokazati da smo ujedinjeni", rekla je Steph Houghton, jedan od kapitena britanske ekipe, prenio je BBC. "Želimo se boriti protiv svih oblika diskriminacije i kao grupa žena htjele smo da kleknemo i pokažemo da smo protiv diskriminacije."

Druge sportistkinje uključujući i žensku fudbalsku ekipu Novog Zelanda, takođe su kleknule u srijedu prije meča. Njihove protivnice iz Australije su ostale da stoje. Nekoliko trenutaka ranije, Australijanke su pozirale za timsku fotografiju kako drže zastavu australijskih Aboridžina koja se prvi put zavijorila prije 50 godina, piše NPR.

Kako je počeo gest klečanja na sportskim dešavanjima?

Colin Kaepernick, sportista u američkom fudbalu, kleknuo je tokom intoniranja himne Sjedinjenih Država prije utakmice NHL-a 2016. Kao razlog zašto je to uradio rekao je da ne može da podnese izražavanje ponosa prema zastavi zemlje koja je ugnjetavala crnce.

Ovo pokazivanje protesta protiv rasizma od tada je postalo istaknuti simbol u sportu i tokom brojnih demonstracija.

Klečanje na jednom koljenu takođe je sibmol pokreta Black Lives Matter, uključujući i proteste nakon ubistva Afroamerikanca Georgea Floyda koji je ubijen u Minessotti u Sjedinjenim Američkim Državama.

Floyd je ubijen 25. maja 2020. godine tokom hapšenja, kada mu je, sada bivši policajac Derek Chauvin devet minuta i 29 sekundi koljenom pritiskao vrat.

Fotografije prikazuju solidarnost američke policije s prosvjednicima tijekom demonstracija koje pozivaju na pravdu zbog smrti Georgea Floyda. Floyd je umro 25. svibnja. Po nalazu obudukcije koju je sproveo tim angažovan od strane njegove porodice zbog posledica davljenja, nakon što mu je policajac kolenom pritiskao vrat. Zvanična obdukcija, pak, nije utvrdila znake davljenja. Policajac Derek Chauvin optužen je za ubistvo. Posle Floydove smrti usledili su protesti i nemiri širom SAD.

Zašto je uklonjeno pravilo 50?

Restriktivno pravilo Olimpijskih igara o iznošenju političkih stavova sportista postalo je problem 2019., u Limi, Peruu na Panameričkim igrama.

Američka bacačica kladiva Gwen Berry podigla stisnutu pesnicu, a američki mačevalac Race Imboden je kleknuo. Oboje su dobili pisma američkog Olimpijskog i paraolimpijskog komiteta (USOPC) kojma se uslovno kažnjavaju na godinu dana i, s igrama u Tokiju zakazanim za sljedeću godinu, poslata je poruka ostalim američkim sportistima koji su razmišljali da učine nešto slično.

Pandemija izazvana korona virusom odgodila je Igre za 12 mjeseci, a ubistvo Georgea Floyda u Sjedinjenim Državama - i aktivizam koji je uslijedio - potaknuli su temeljito preispitivanje pravila.

USOPC je odlučio da više neće sankcionisati sportiste koji su prekršili pravilo 50, vršeći tako pritisak na MOK, koji često zavisi od nacionalnih komiteta koji će provoditi njegova pravila na Igrama.