Fransoa Oland, koji je u utorak i zvanično proglašen za predsjednika Francuske pošto je preuzeo dužnost od Nikole Sarkozija, imenovao je Žan-Marka Eroa za premijera, a nakon toga otputovao za Njemačku, na sastanak sa kancelarkom Angelom Merkel.
Novoimenovani premijer Ero (62), gradonačelnik Nanta i šef socijalističkog poslaničkog kluba u parlamentu, biće prvi šef socijalističke francuske vlade poslije Lionela Žospena, prenijeli su francuski mediji.
Uoči Olandove posjete Berlinu, jedan njegov blizak saradnik izjavio je da se nada "kompromisu" sa Njemačkom. Merkelova, pak, vjeruje u "stabilno" partnerstvo sa novim francuskim predsjednikom.
Inače, Oland je u Jelisejsku palatu stigao u utorak ujutro u 10 sati. Sad već bivši predsjednik Nikola Sarkozi i Oland su najpre održali polusatni sastanak iza zatvorenih vrata, tokom kojeg je Sarkozi nasljedniku predao nuklearne kodove. Poslije toga je uslijedilo zvanično potpisivanje i predavanje ordena reda Legije časti, najveće francuske počasti.
Oland je tražio da inauguracija bude na što je moguće skromnijem nivou. Kako javlja BBC, samo se 30-tak njemu bliskih ljudi pridružilo gostima po službenoj dužnosti - njih oko 350. Nijesu bila prisutna niti Olandova djeca, niti djeca njegove partnerke Valeri Trievije.
Fransoa Oland se rukuje sa bivšim predsjednikom Francuske Nikolom Sarkozijem po dolasku u Jelisejsku palatu, 15. maj 2012.
Nakon što se zakleo, Oland je poručio da želi da pošalje “poruku povjerenja“.
“Mi smo velika nacija. Kroz svoju istoriju Francuska je savladala izazove sa kojima se suočavala“, rekao je Oland i dodao:
“Ovaj mandat koji sam dobio od naroda Francuske 6. maja vratiće Francusku pravdi, otvoriti novi put Evropi, doprinijeti miru u svijetu i očuvanju planete“.
Oland kaže da je njegov zadatak sljedeći:
“Da učinimo da svi Francuzi žive zajedno bez obzira na njihovo porijeklo, put, mjesto, prebivalište, okupljeni oko istih vrijednosti, vrijednosti Republike. To je moja najvažnija dužnost. Bez obzira na razliku u godinama, razliku u vjerovanjima, gdje god da žive u Francuskoj ili van nje, u gradovima ili predgrađima ili pak ruralnim područjima, svi smo Francuzi”.
Raspored pretrpan međunarodnim obavezama
Novi je predsjednik rekao da je svjestan izazova sa kojima se suočava Francuska, precizirajući da je riječ o “ogromnom dugu, slabom rastu, redukovanoj konkurentnosti na tržištu, a da se Evropa bori sa pokušajem izlaska iz krize“.
“Ali ja potvrđujem danas da nema fatalizma. Postoji zajednička volja koja nas ujedinjava. Mobilisaćemo našu snagu i sredstva Francuske“, obećava Oland i dodaje:
„Da bi prevazišla krizu koja je pogađa, Evropi je treba projekat. Treba joj solidarnost. Treba joj rast. Ja ću predložiti našim partnerima novi pakat koji će kombinovati neophodnu redukciju javnog duga i neizostavnu stimulaciju ekonomije."
Oland je 6. maja izabran za predsjednika sa 51,6 odsto glasova.
Poslije primopredaje, Oland je ispratio do stepenica palate Sarkozija i Karlu Bruni koji su i zvanično napustili Jelisejsku palatu.
Potom je po proljećnom pljusku odao poštu Žilu Feriju, utemeljivaču laičke škole, obavezne i besplatne, i nobelovki Mariji Kiri.
Olandov raspored je već pretrpan međunarodnim obavezama. Tu je samit grupe osam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta G8 u Kemp Dejvidu u SAD, potom samit NATO (18-21. maj u Čikagu), a onda slijedi i evropski samit u Briselu 23. maja.
Novoimenovani premijer Ero (62), gradonačelnik Nanta i šef socijalističkog poslaničkog kluba u parlamentu, biće prvi šef socijalističke francuske vlade poslije Lionela Žospena, prenijeli su francuski mediji.
Uoči Olandove posjete Berlinu, jedan njegov blizak saradnik izjavio je da se nada "kompromisu" sa Njemačkom. Merkelova, pak, vjeruje u "stabilno" partnerstvo sa novim francuskim predsjednikom.
Inače, Oland je u Jelisejsku palatu stigao u utorak ujutro u 10 sati. Sad već bivši predsjednik Nikola Sarkozi i Oland su najpre održali polusatni sastanak iza zatvorenih vrata, tokom kojeg je Sarkozi nasljedniku predao nuklearne kodove. Poslije toga je uslijedilo zvanično potpisivanje i predavanje ordena reda Legije časti, najveće francuske počasti.
Oland je tražio da inauguracija bude na što je moguće skromnijem nivou. Kako javlja BBC, samo se 30-tak njemu bliskih ljudi pridružilo gostima po službenoj dužnosti - njih oko 350. Nijesu bila prisutna niti Olandova djeca, niti djeca njegove partnerke Valeri Trievije.
Fransoa Oland se rukuje sa bivšim predsjednikom Francuske Nikolom Sarkozijem po dolasku u Jelisejsku palatu, 15. maj 2012.“Mi smo velika nacija. Kroz svoju istoriju Francuska je savladala izazove sa kojima se suočavala“, rekao je Oland i dodao:
“Ovaj mandat koji sam dobio od naroda Francuske 6. maja vratiće Francusku pravdi, otvoriti novi put Evropi, doprinijeti miru u svijetu i očuvanju planete“.
Oland kaže da je njegov zadatak sljedeći:
“Da učinimo da svi Francuzi žive zajedno bez obzira na njihovo porijeklo, put, mjesto, prebivalište, okupljeni oko istih vrijednosti, vrijednosti Republike. To je moja najvažnija dužnost. Bez obzira na razliku u godinama, razliku u vjerovanjima, gdje god da žive u Francuskoj ili van nje, u gradovima ili predgrađima ili pak ruralnim područjima, svi smo Francuzi”.
Raspored pretrpan međunarodnim obavezama
Novi je predsjednik rekao da je svjestan izazova sa kojima se suočava Francuska, precizirajući da je riječ o “ogromnom dugu, slabom rastu, redukovanoj konkurentnosti na tržištu, a da se Evropa bori sa pokušajem izlaska iz krize“.
“Ali ja potvrđujem danas da nema fatalizma. Postoji zajednička volja koja nas ujedinjava. Mobilisaćemo našu snagu i sredstva Francuske“, obećava Oland i dodaje:
„Da bi prevazišla krizu koja je pogađa, Evropi je treba projekat. Treba joj solidarnost. Treba joj rast. Ja ću predložiti našim partnerima novi pakat koji će kombinovati neophodnu redukciju javnog duga i neizostavnu stimulaciju ekonomije."
Oland je 6. maja izabran za predsjednika sa 51,6 odsto glasova.
Poslije primopredaje, Oland je ispratio do stepenica palate Sarkozija i Karlu Bruni koji su i zvanično napustili Jelisejsku palatu.
Potom je po proljećnom pljusku odao poštu Žilu Feriju, utemeljivaču laičke škole, obavezne i besplatne, i nobelovki Mariji Kiri.
Olandov raspored je već pretrpan međunarodnim obavezama. Tu je samit grupe osam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta G8 u Kemp Dejvidu u SAD, potom samit NATO (18-21. maj u Čikagu), a onda slijedi i evropski samit u Briselu 23. maja.
