Željeli bismo podsjetiti sve organe vlasti na njihovu obavezu da se u potpunosti pridržavaju Opšteg okvirnog sporazuma za mir, svih njegovih aneksa i odluka visokog predstavnika, koje se moraju u potpunosti provesti, navodi se u reakciji Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini za Radio Slobodna Evropa (RSE) nakon što je Skupština Republike Srpske usvojila usvojila u petak, 30. jula, po hitnom postupku Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (BiH) Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida.
Zastupnici u NSRS-u usvojili su i Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, odnosno izmjene ovog zakona, kojim će biti kažnjivo nazivanje Republike Srpske genocidnom tvorevinom.
Ova dva zakona odgovor su parlamentarnih stranaka iz RS-a na odluku odlazećeg visokog predstavnika u BiH Inzka da nametne dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca.
Zakoni su usvojeni na posebnoj sjednici NSRS-a koja je bila zatvorena za javnost. Sedamdeset zastupnika glasalo je za zakone, od ukupno 73 prisutna.
Nedeljko Čubrilović, predsjednik NSRS-a, kazao je je da je Republika Srpska jedinstvena i da se nakon ove sjednice odluka odlazećeg visokog predstavnika Valentina Inzka "neće moći primjenjivati".
Oba zakona su usvojena glasovima svih stranaka koje imaju adresu u Republici Srpskoj. Ovim odlukama primjena Inzkove odluke u RS-u neće biti moguća", kazao je Čubrilović.
Dodao je i da više nikada i nikome neće dozvoliti "da RS naziva genocidašima, genocidnom tvorevinom, da nas vrijeđa, da vrijeđa narod koji je istinska žrtva genocida u Drugom svjetskom ratu, da umanjuje našu žrtvu, da umanjuje broj ubijenih u Jasenovcu, da nam prekraja istoriju".
Institucije RS-a neće surađivati s nadležnim organima BiH u pogledu primjene odluke visokog predstavnika, kazao je Čubrilović.
Odlukom visokog predstavnika kojom je dopunjen član 145 a, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene, s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.
Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u Odluci.
Odlukom je, kako je saopšteno iz OHR-a, predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
Odluka predviđa i da počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.
