Sa protesta stotinjak građana u Sarajevu 17. oktobra zatražena je smjena Christiana Schmidta sa funkcije visokog predstavnika u BiH i provedba presuda Evropskog suda za ljudska prava koje se odnose na biračka prava.
Poziv na ostavku sa protesta preko puta Kancelarije visokog predstavnika (OHR) prenio je predsjednik nevladine organizacije Krug 99 Adil Kulenović.
Iz ove nevladine organizacije koja okuplja bh. intelektualce navedeno je prethodno da je razlog okupljanja "uporno antibosansko, antievropsko i antidemokratsko djelovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta".
Schmidt je, tvrde, "iskoristio autoritet institucije visokog predstavnika kako bi nakon šest izrečenih presuda Evropskog suda za ljudska prava, destruisao predstojeću finalnu presudu u slučaju Kovačević".
Ova organizacija je reagovala na pisanje medija da je Schmidt navodno dobio poziv za saslušanje u vezi ovog predmeta, ocjenjujući kako on "nema ovlaštenja da se miješa u sporove koje vode pojedinci".
Iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) da li je Evropski sud za ljudska prava uputio poziv.
Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava u decembru prošle godine je najavilo da će razmatrati zahtjev Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH) za preispitivanje presude u slučaju "Kovačević protiv BiH.
Petočlano sudskog vijeće tog Suda na sjednici 14. decembra, kako je navedeno u zvaničnom saopštenju, odlučilo je da predmet proslijedi Velikom vijeću na zahtjev Vlade BiH.
Kovačević se Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu žalio, jer mu je ugroženo aktivno biračko pravo pošto, kao neko ko živi u entitetu Federacija BiH, može da glasa isključivo za Hrvata i Bošnjaka kada bira članove Predsjedništva BiH.
Evropski sud za ljudska prava je presudio krajem augusta prošle godine da su prava Slavena Kovačevića prekršena i da je diskriminisan.
U presudi je Sud konstatatovao kako konstitutivni narodi, što su po Ustavu BiH Bošnjaci, Srbi i Hrvati, "očigledno uživaju povlašten položaj u sadašnjem sistemu".
BiH je podnijela tom sudu zahtjev za preispitivanje presude 5. oktobra prošle godine.
Žalbu su uputile vršiteljke dužnosti agentica BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava Monika Mijić i Jelena Cvijetić.
Kovačević je osporavao nadležnost agentica zbog njihovih isteklih mandata, te je Evropski sud za ljudska prava tražio i izjašnjenje BiH u vezi sa njegovim navodima.
U izjavi za Radio Slobodna Evropa, krajem oktobra prošle godine, agentice BiH su ustvrdile kako njihova legitimnost nije upitna.
Prema Članu 43 Evropske konvencije za ljudska prava, svaka stranka u roku od tri mjeseca od dana donošenje presude vijeća, može, u posebnim slučajevima, da zahtijeva da se predmet iznese pred Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava.
U istom članu stoji da će odbor od pet sudija Velikog vijeća prihvatiti zahtjev ako se predmet tiče nekog ozbiljnog pitanja vezanog za tumačenje Konvencije ili ozbiljnog pitanja od opšte važnosti.
Ako odbor prihvati zahtjev, Veliko vijeće odlučuje o predmetu presudom.
Kako se biraju Predsjedništvo i Dom naroda BiH?
U Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, "Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH" i "Srbin iz entiteta Republika Srpska".
Ova odrednica onemogućava Jevrejima, Romima i ostalim narodima mogućnost kandidovanja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te izbor u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Također, Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidovati ili delegirati na te pozicije.
Isto se odnosi i na izbor delegata u Dom naroda državnog parlamenta.
Zbog ovakvog izbornog zakonodavstva, Evropski sud za ljudska prava donio je, zajedno sa odlukom u slučaju 'Kovačević' šest presuda protiv BiH, a Ustavni sud BiH jednu presudu.
Evropski sud za ljudska prava prethodno je proglasio dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu "Sejdić-Finci", te kasnije u presudama u predmetima "Pilav", "Zornić", "Šlaku" i "Pudarić".
U svim dosadašnjim presudama Sud je naveo kako je BiH dužna da ukine diskriminatorske odredbe u Ustavu i Izbornom zakonu BiH.
