Specijalni predstavnik Evropske unije, OHR-a i Ambasada SAD u BiH pozvali su putem javnog pisma ovih dana predstavnike vlasti u BiH da se ukinu svi propisi koji na drugim nivoima vlasti regulišu pitanje prebivališta mimo državnog zakona. Navodi se i kako je neprihvatljiva nedavna odluka Vlade RS o vršenju provjere tačnosti i istinitosti podataka prilikom prijave prebivališta, te da ona izlazi iz okvira postojećeg državnog zakona. U RS-u ne odustaju od primjene odluke.
U javnom pismu su specijalni predstavnik Evropske unije, Kancelarija visokog predstavnika i Ambasada SAD u Sarajevu pozvali da se na nivou Bosne i Hercegovine pronađe rješenje za pitanje prebivališta, te istakli da se postojeći zakon mora poštovati do donošenja novog. Istovremeno, moraju se poštivati prava povratnika da se vrate, kao i sloboda kretanja svih građana Bosne i Hercegovine, kaže portparol OHR-a Ljiljana Radetić:
„Jednostrani pokušaj da se ovo pitanje reguliše na entitetskom nivou, kao što je nedavna odluka RS-a o vršenju provjere tačnosti i istinitosti podataka prilikom prijave prebivališta, izlaze iz okvira postojećeg zakona i neprihvatljivi su. Jednako je neprihvatljivo da drugi politički akteri blokiraju funkcionisanje državnih institucija kao što je Dom naroda BiH, čime se sprječava uobičajena demokratska dinamika između predstavnika različitih interesa koja može dovesti do kompromisa oko donošenja potencijalnih amandmana na državni Zakon o prebivalištu.“
No čini se da se predstavnici vlasti u Republici Srpskoj i nisu mnogo zabrinuti zbog pisma, jer javno ističu da nemaju namjeru da povuku odluku o provjeri prebivališta, usvojenu 17. aprila. Navode da je ona privremenog karaktera do donošenja novog državnog zakona, te da nije u suprotnosti ni sa postojećim Zakonom o prebivalištu BiH.
Premijerka Republike Srpske Željka Cvijanović kaže i da je besmisleno i paušalno govoriti o tome da se radi o unilateralnoj akciji tog bh. entiteta, kojim on, navodno, sebi daje prava za koja nije nadležan:
„Ako predstavljate neke evropske zemlje ovdje, ako predstavljate EU u cjelini, ako predstavljate makar i taj nakaradni OHR, zašto vi primjenjujete duple standarde, zašto vi tražite da ovdje možete da fiktivno prijavite prebivalište, a u svojoj zemlji nikada, da imate priliku, ne biste podržali takvo rješenje?“
Pojedini analitičari su mišljenja da je reakcija diplomata u BiH razumljiva po pitanju odluke vlade RS o provjeri prebivališta mimo Zakona o prebivalištu Bosne i Hercegovine. Urednik Magazina Buka Aleksandar Trifunović kaže da se u Republici Srpskoj često pozivaju na Dejtonski ustav i zakonitost, te da bi stoga bilo realno da se ispita ustavnost Odluke o provjeri prebivališta:
„RS mora da odgovori da li je ova odredba u skladu sa Dejtonskim ustavom. Kad pričamo o Dejtonskom sporazumu, niko ga ne uzima kao glavni uslov opstanka BiH kao političari u RS. Ako je to slučaj, ovo je odluka mimo Dejtonskog sporazuma.“
Prije nekoliko dana je i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović zatražio od Ustavnog suda BiH da ocijeni ustavnost odluke Vlade RS o provjeri prebivališta. Smatra da su tom odlukom narušena prava povratnika, te da bi o tom pitanju trebalo raspravljati u državnom parlamentu.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, međutim, ovako je reagovao na Izetbegovićev zahtjev Ustavnom sudu:
„Odluka će živjeti. Ako to formalno ukine neki Ustavni sud, koji kontrolišu, koji nije sud nego političko mjesto za egzekucije, onda ćemo mi istog dana donijeti novu odluku, pa tako – oni će je rušiti, a mi ćemo je donositi.“
Bošnjački delegati u Vijeću naroda Republike Srpske takođe su danas (u ponedjeljak) osporili, na zasjedanju Vijeća, i nedavno usvojeni entitetski Zakon o državljanstvu. Smatraju da i taj zakon sadrži neke elemente poput odluke o provjeri prebivališta, koje otežavaju povratak u Republiku Srpsku. Predsjedavajući Kluba Bošnjaka u entitetskom Vijeću naroda Mujo Hadžiomerović ističe da se nije vodilo računa o 20.000 Bošnjaka povratnika sa federalnim ličnim dokumentima, koji žive u Republici Srpskoj i prema njoj ispunjavaju budžetske obaveze. Taj zakon i odluka zajedno predstavljaju pravno nasilje nad Bošnjacima, kaže Hadžiomerović:
„Ta prepreka zaista ostavlja tragove i bojim se da će povratnici morati pribjeći nekim drugim mjerama. Ovakvo jednostrano ponašanje je zaista agresivno i sve ima svoju granicu dokle se može trpjeti.“
Aleksandar Trifunović mišljenja je da novi zakon o prebivalištu sigurno neće biti usvojen prije izbora. Do tada bi, kaže, trebalo naći načina da se obezbijedi primjena postojećeg zakona:
„Najveći problem u svim diskusijama o Zakonu o prebivalištu jer što se on tretira kao patriotski problem, a ne kao praktični, državni problem, dejtonski – da tako kažem. Mislim da bi svi koji trenutno tumače taj zakon trebali prije svega da ga dobro pročitaju. Ono što jeste problem i što sigurno treba spriječiti su zloupotrebe tog zakona u bilo koju svrhu. Novi neće biti ustanovljen u skorije vrijeme, sigurno ne do novog saziva vlasti i sigurno ne po hitnom postupku, nego će ići u redovnu proceduru. To znači da ovo pitanje prije svega služi za predizbornu kampanju, a tek onda da se zaštite ili ospore određena prava povratnika, kako se ta situacija trenutno tumači.“
U javnom pismu su specijalni predstavnik Evropske unije, Kancelarija visokog predstavnika i Ambasada SAD u Sarajevu pozvali da se na nivou Bosne i Hercegovine pronađe rješenje za pitanje prebivališta, te istakli da se postojeći zakon mora poštovati do donošenja novog. Istovremeno, moraju se poštivati prava povratnika da se vrate, kao i sloboda kretanja svih građana Bosne i Hercegovine, kaže portparol OHR-a Ljiljana Radetić:
„Jednostrani pokušaj da se ovo pitanje reguliše na entitetskom nivou, kao što je nedavna odluka RS-a o vršenju provjere tačnosti i istinitosti podataka prilikom prijave prebivališta, izlaze iz okvira postojećeg zakona i neprihvatljivi su. Jednako je neprihvatljivo da drugi politički akteri blokiraju funkcionisanje državnih institucija kao što je Dom naroda BiH, čime se sprječava uobičajena demokratska dinamika između predstavnika različitih interesa koja može dovesti do kompromisa oko donošenja potencijalnih amandmana na državni Zakon o prebivalištu.“
No čini se da se predstavnici vlasti u Republici Srpskoj i nisu mnogo zabrinuti zbog pisma, jer javno ističu da nemaju namjeru da povuku odluku o provjeri prebivališta, usvojenu 17. aprila. Navode da je ona privremenog karaktera do donošenja novog državnog zakona, te da nije u suprotnosti ni sa postojećim Zakonom o prebivalištu BiH.
Premijerka Republike Srpske Željka Cvijanović kaže i da je besmisleno i paušalno govoriti o tome da se radi o unilateralnoj akciji tog bh. entiteta, kojim on, navodno, sebi daje prava za koja nije nadležan:
„Ako predstavljate neke evropske zemlje ovdje, ako predstavljate EU u cjelini, ako predstavljate makar i taj nakaradni OHR, zašto vi primjenjujete duple standarde, zašto vi tražite da ovdje možete da fiktivno prijavite prebivalište, a u svojoj zemlji nikada, da imate priliku, ne biste podržali takvo rješenje?“
Pojedini analitičari su mišljenja da je reakcija diplomata u BiH razumljiva po pitanju odluke vlade RS o provjeri prebivališta mimo Zakona o prebivalištu Bosne i Hercegovine. Urednik Magazina Buka Aleksandar Trifunović kaže da se u Republici Srpskoj često pozivaju na Dejtonski ustav i zakonitost, te da bi stoga bilo realno da se ispita ustavnost Odluke o provjeri prebivališta:
„RS mora da odgovori da li je ova odredba u skladu sa Dejtonskim ustavom. Kad pričamo o Dejtonskom sporazumu, niko ga ne uzima kao glavni uslov opstanka BiH kao političari u RS. Ako je to slučaj, ovo je odluka mimo Dejtonskog sporazuma.“
Prije nekoliko dana je i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović zatražio od Ustavnog suda BiH da ocijeni ustavnost odluke Vlade RS o provjeri prebivališta. Smatra da su tom odlukom narušena prava povratnika, te da bi o tom pitanju trebalo raspravljati u državnom parlamentu.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, međutim, ovako je reagovao na Izetbegovićev zahtjev Ustavnom sudu:
„Odluka će živjeti. Ako to formalno ukine neki Ustavni sud, koji kontrolišu, koji nije sud nego političko mjesto za egzekucije, onda ćemo mi istog dana donijeti novu odluku, pa tako – oni će je rušiti, a mi ćemo je donositi.“
Bošnjački delegati u Vijeću naroda Republike Srpske takođe su danas (u ponedjeljak) osporili, na zasjedanju Vijeća, i nedavno usvojeni entitetski Zakon o državljanstvu. Smatraju da i taj zakon sadrži neke elemente poput odluke o provjeri prebivališta, koje otežavaju povratak u Republiku Srpsku. Predsjedavajući Kluba Bošnjaka u entitetskom Vijeću naroda Mujo Hadžiomerović ističe da se nije vodilo računa o 20.000 Bošnjaka povratnika sa federalnim ličnim dokumentima, koji žive u Republici Srpskoj i prema njoj ispunjavaju budžetske obaveze. Taj zakon i odluka zajedno predstavljaju pravno nasilje nad Bošnjacima, kaže Hadžiomerović:
„Ta prepreka zaista ostavlja tragove i bojim se da će povratnici morati pribjeći nekim drugim mjerama. Ovakvo jednostrano ponašanje je zaista agresivno i sve ima svoju granicu dokle se može trpjeti.“
Aleksandar Trifunović mišljenja je da novi zakon o prebivalištu sigurno neće biti usvojen prije izbora. Do tada bi, kaže, trebalo naći načina da se obezbijedi primjena postojećeg zakona:
„Najveći problem u svim diskusijama o Zakonu o prebivalištu jer što se on tretira kao patriotski problem, a ne kao praktični, državni problem, dejtonski – da tako kažem. Mislim da bi svi koji trenutno tumače taj zakon trebali prije svega da ga dobro pročitaju. Ono što jeste problem i što sigurno treba spriječiti su zloupotrebe tog zakona u bilo koju svrhu. Novi neće biti ustanovljen u skorije vrijeme, sigurno ne do novog saziva vlasti i sigurno ne po hitnom postupku, nego će ići u redovnu proceduru. To znači da ovo pitanje prije svega služi za predizbornu kampanju, a tek onda da se zaštite ili ospore određena prava povratnika, kako se ta situacija trenutno tumači.“