U proteklih osam godina sudovi su pravobranilaštvima BiH, Federacije i Republike Srpske dostavili više od 100 presuda kojima se nalaže oduzimanje nelegalno stečene imovine u vrijednosti od gotovo 40 miliona KM, podaci su Centra za istraživačko novinarstvo u Sarajevu.
Do sada su izvršena samo dva naloga po kojima je oduzeta i prodata imovina u ukupnoj vrijednosti od oko 750.000 KM. Istovremeno u BiH ne postoji državni zakon ili propis o oduzimanju nelegalno stečene imovine, a zbog komplikovanih i dugih procedura između suda i pravobranilaštva u čijoj je to nadležnosti, samo neznatan procenat kriminalom stečene imovine i koristi zaista bude i oduzet.
Među onima koji su pokušali prevariti sud i državu, prema podacima Centra za istraživačko novinarstvo u Sarajevu, je i Tasim Kučević, osuđen za trgovinu ženama i organizator prostitucije iz Tuzle.
Kučevića je Sud BiH prije dvije godine pravosnažno osudio na 12 godina zatvora zbog organizovanja prostitucije, trgovine ljudima i pranja novca. Zajedno sa njim, na šest godina zatvora osuđena je i njegova supruga, koja je iz zatvora u Tuzli ipak uspjela prodati imanje u Živinicama, nadomak Tuzle.
Kučevićeva kuća u predgrađu Tuzle. U ovom objektu su se i dešavala sva navođenja na prostituciju i prostitucija, jer se u njoj nalaze motel i noćni klub. FOTO: CIN
Za sada odlukom suda u Živinicama kupac je privremeno spriječen da imovinu uknjiži na svoje ime jer je Sud BiH zabranio prodaju. Kučević je samo jedan od osuđenih u BiH koji pokušavaju prodati ili pokloniti imovinu kako im je sudovi ne bi oduzeli.
U državnom tužilaštvu priznaju da im je najvažnije da dokažu krivično djelo, te da ponekad i zaborave na to da treba zatražiti i blokadu imovine. Državni pravobranilac Željka Klobučar kaže da sud u presudama često i ne navodi šta konkretno treba oduzeti, već iskazuje vrijednost nelegalno stečene imovine u novcu.
Zbog toga u Pravobranilaštvu moraju otkrivati šta osuđeni posjeduje.
„Tražimo mjesto prebivališta osuđenoga, da li ima automobil, pišemo Centralnoj banci, pišemo zemljišno-knjižnim uredima. Vrlo često, čak mogu reći u 90 posto slučajeva dok mi te podatke dobijemo, ta osoba je već prometovala nekretninama i prenijela ih uz pomoć notara na članove svoje porodice. Dakle, nešto u sistemu ne valja“, navodi Klobučar.
Kako bi pravosuđu dali veća ovlaštenja, te ubrzali proces oduzimanja i spriječili da vlasnici prodaju nelegalno stečenu imovinu, vlasti u RS-u su u januaru 2010. godine donijele Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalnim djelom.
Po ovom zakonu, kao novina, uspostavljeni su jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a koja radi finansijsku provjeru optuženih, i Agencija za upravljanje oduzetom imovinom.
Problematično neprovođenje zakona
Amor Bukić, glavni tužilac RS-a, kaže da novi zakon tužiocima u ovom entitetu daje veliku prednost u odnosu na državne i tužioce u FBiH, jer imovinu mogu privremeno oduzeti, a da pritom ne moraju dokazati da je stečena kriminalom.
„Privremeno blokiramo svu sume na bankama, oduzmemo pokretne stvari, stavimo zabranu raspolaganja sa nekretninama dok ne bude okončan postupak i dok se ne vidi jesu li oni imovinu stekli izvršenjem krivičnog djela. Oni će morati dokazati kako su stekli“, kazao je Bukić.
Amor Bukić, FOTO: CIN
Na osnovu novog zakona Zoranu Ćopiću, osumnjičenom za pranje novca koji potiče od trgovine drogom, privremeno je blokirana imovina dvije firme u Banjaluci, kao i prenos akcija iz Fabrike šećera u Bijeljini. Osim toga, MUP RS-a zaplijenio je i avion „cesna“ u vrijednosti od 200.000 eura, kao i Ćopićev privatni „audi 8“, vrijedan više od 40.000 eura.
Četiri mjeseca ranije, po nalogu Osnovnog suda u Sokocu, od dvojice osumnjičenih za zloupotrebu položaja i falsifikovanje službene isprave privremeno je oduzeta imovina vrijedna više od 400.000 eura.
Ipak, ovu oblast treba urediti na državnom nivou, ujednačiti propise i zakone među entitetima, ističe prof. na Fakultetu kriminalistike u Sarajevu Eldan Mujanović.
Najveći problem, međutim, nije nepostojanje državnog zakona, već što se ne provode ni oni koji postoje, dodaje Mujanović.
„Kod nas izvršenje sudskih odluka kojima se nalaže oduzimanje imovinske koristi je prepušteno instituciji pravobranioca koji nema nikakve ni materijalne, ni tehničke, ni bilo koje druge kapacitete da obavlja taj dio posla. Dakle, i kada dođe do oduzimanja imovinske koristi, postaje problem kako izvršiti odluke. Zbog toga se svugdje u svijetu donose posebni propisi koji urede sve - i pravni osnov za oduzimanje i postupak oduzimanja i način izvršenja sudskih odluka“, kaže Mujanović.
Mujanović je, u saradnji sa TI BiH, i autor prijedloga za državni zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine i kaže da se u BiH jednostavno mogu koristiti isksustva iz susjednih zemalja, ali da je za to neophodna politička volja odgovornih na vlasti.
„Srbija među prvima. A evo sada je i Hrvatska, gdje je na snazi zakon o oduzimanju imovinske koristi i privremene kazne djela i prekršaja, koji upravo tako na jednom mjestu kao poseban propis uredi i pravni osnov za oduzimanje, postupak oduzimanja, postupak upravljanja, osiguranja, pa na kraju do izvršenja sudskih odluka, bilo da je riječ o privremenom ili trajnom oduzimanju. Dakle, definitvno je politička volja početak svih značajnijih aktivnosti bilo koje države da se suprotstavi ovim fenomenima“, ocjenjuje on.
Prema istraživanju javnog mišljenja Centra za istraživačko novinarstvo u martu ove godine, gotovo 80 posto ispitanika iz cijele BiH smatra da su kazne za kriminalna djela potpune tek kada se osuđenima oduzme nelegalno stečena imovina.
Do sada su izvršena samo dva naloga po kojima je oduzeta i prodata imovina u ukupnoj vrijednosti od oko 750.000 KM. Istovremeno u BiH ne postoji državni zakon ili propis o oduzimanju nelegalno stečene imovine, a zbog komplikovanih i dugih procedura između suda i pravobranilaštva u čijoj je to nadležnosti, samo neznatan procenat kriminalom stečene imovine i koristi zaista bude i oduzet.
Među onima koji su pokušali prevariti sud i državu, prema podacima Centra za istraživačko novinarstvo u Sarajevu, je i Tasim Kučević, osuđen za trgovinu ženama i organizator prostitucije iz Tuzle.
Kučevića je Sud BiH prije dvije godine pravosnažno osudio na 12 godina zatvora zbog organizovanja prostitucije, trgovine ljudima i pranja novca. Zajedno sa njim, na šest godina zatvora osuđena je i njegova supruga, koja je iz zatvora u Tuzli ipak uspjela prodati imanje u Živinicama, nadomak Tuzle.
U državnom tužilaštvu priznaju da im je najvažnije da dokažu krivično djelo, te da ponekad i zaborave na to da treba zatražiti i blokadu imovine. Državni pravobranilac Željka Klobučar kaže da sud u presudama često i ne navodi šta konkretno treba oduzeti, već iskazuje vrijednost nelegalno stečene imovine u novcu.
Zbog toga u Pravobranilaštvu moraju otkrivati šta osuđeni posjeduje.
„Tražimo mjesto prebivališta osuđenoga, da li ima automobil, pišemo Centralnoj banci, pišemo zemljišno-knjižnim uredima. Vrlo često, čak mogu reći u 90 posto slučajeva dok mi te podatke dobijemo, ta osoba je već prometovala nekretninama i prenijela ih uz pomoć notara na članove svoje porodice. Dakle, nešto u sistemu ne valja“, navodi Klobučar.
Kako bi pravosuđu dali veća ovlaštenja, te ubrzali proces oduzimanja i spriječili da vlasnici prodaju nelegalno stečenu imovinu, vlasti u RS-u su u januaru 2010. godine donijele Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalnim djelom.
Po ovom zakonu, kao novina, uspostavljeni su jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a koja radi finansijsku provjeru optuženih, i Agencija za upravljanje oduzetom imovinom.
Problematično neprovođenje zakona
Amor Bukić, glavni tužilac RS-a, kaže da novi zakon tužiocima u ovom entitetu daje veliku prednost u odnosu na državne i tužioce u FBiH, jer imovinu mogu privremeno oduzeti, a da pritom ne moraju dokazati da je stečena kriminalom.
„Privremeno blokiramo svu sume na bankama, oduzmemo pokretne stvari, stavimo zabranu raspolaganja sa nekretninama dok ne bude okončan postupak i dok se ne vidi jesu li oni imovinu stekli izvršenjem krivičnog djela. Oni će morati dokazati kako su stekli“, kazao je Bukić.
Na osnovu novog zakona Zoranu Ćopiću, osumnjičenom za pranje novca koji potiče od trgovine drogom, privremeno je blokirana imovina dvije firme u Banjaluci, kao i prenos akcija iz Fabrike šećera u Bijeljini. Osim toga, MUP RS-a zaplijenio je i avion „cesna“ u vrijednosti od 200.000 eura, kao i Ćopićev privatni „audi 8“, vrijedan više od 40.000 eura.
Četiri mjeseca ranije, po nalogu Osnovnog suda u Sokocu, od dvojice osumnjičenih za zloupotrebu položaja i falsifikovanje službene isprave privremeno je oduzeta imovina vrijedna više od 400.000 eura.
Ipak, ovu oblast treba urediti na državnom nivou, ujednačiti propise i zakone među entitetima, ističe prof. na Fakultetu kriminalistike u Sarajevu Eldan Mujanović.
Najveći problem, međutim, nije nepostojanje državnog zakona, već što se ne provode ni oni koji postoje, dodaje Mujanović.
„Kod nas izvršenje sudskih odluka kojima se nalaže oduzimanje imovinske koristi je prepušteno instituciji pravobranioca koji nema nikakve ni materijalne, ni tehničke, ni bilo koje druge kapacitete da obavlja taj dio posla. Dakle, i kada dođe do oduzimanja imovinske koristi, postaje problem kako izvršiti odluke. Zbog toga se svugdje u svijetu donose posebni propisi koji urede sve - i pravni osnov za oduzimanje i postupak oduzimanja i način izvršenja sudskih odluka“, kaže Mujanović.
Mujanović je, u saradnji sa TI BiH, i autor prijedloga za državni zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine i kaže da se u BiH jednostavno mogu koristiti isksustva iz susjednih zemalja, ali da je za to neophodna politička volja odgovornih na vlasti.
„Srbija među prvima. A evo sada je i Hrvatska, gdje je na snazi zakon o oduzimanju imovinske koristi i privremene kazne djela i prekršaja, koji upravo tako na jednom mjestu kao poseban propis uredi i pravni osnov za oduzimanje, postupak oduzimanja, postupak upravljanja, osiguranja, pa na kraju do izvršenja sudskih odluka, bilo da je riječ o privremenom ili trajnom oduzimanju. Dakle, definitvno je politička volja početak svih značajnijih aktivnosti bilo koje države da se suprotstavi ovim fenomenima“, ocjenjuje on.
Prema istraživanju javnog mišljenja Centra za istraživačko novinarstvo u martu ove godine, gotovo 80 posto ispitanika iz cijele BiH smatra da su kazne za kriminalna djela potpune tek kada se osuđenima oduzme nelegalno stečena imovina.
