Nakon izbora novog srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića, hrvatsko-srpski odnosi su zahladili i političari obiju država trenutno su u traženju nekog 'novog početka', ali to, ipak, neće biti start od nule, ocjenjuju hrvatski analitičari.
Pobjedom Nikolića pobijedila je i osjetno drukčija politička opcija, a onda su uslijedile i njegove neprimjerene izjave o 'srpskom Vukovaru', pa negiranje genocida u Srebrenici, sasvim dovoljni razlozi da hrvatski predsjednik Ivo Josipović ne ode u Beograd na Nikolićevu inauguraciju.
Sve je to, ocjenjuje politički analitičar i kolumnist Marinko Čulić, pokvarilo i zaledilo odnose Zagreba i Beograda. Ali, Čulić ne vjeruje da bi trenutna situacija mogla imati i trajnije posljedice:
"Mislim da Nikolić, koji, evidentno, ima problema s poznavanjem političkog zanata, treba neko vrijeme da u to uđe i da će, nakon toga, odnosi Hrvatske i Srbije krenuti, otprilike, onom kolotečinom, kao i do sada, možda bez onih tapšanja Tadić–Josipović, od kojih, iskreno, i nije bilo nekakve koristi. Treba reći da su odnosi i dosad bili dovoljno opterećeni, i da bi bilo teško očekivati, i da je Tadić i ostao na vlasti, da bi se tu napravili nekakvi spektakularni pomaci.“
Najozbiljnijim problemom Čulić drži međusobne tužbe za genocid, oko kojih su se ovih dana ponovo mogle čuti različite izjave u Zagrebu i Beogradu.
Nakon izjave srbijanskog ministra vanjskih poslova Ivana Mrkića, o mogućem dogovoru, hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić ponovila je uvjete:
"Naša pozicija je i dalje jednaka i smatramo da je to jedna vrsta pozitivne reakcije, dakle, ako smo u stanju bilatelarno riješiti četiri preduvjeta (pitanje 1.100 nestalih, povratak opljačkanih umjetnina, pitanje optuženih za ratne zločine i procesuiranje osumnjičenih za ratne zločine) onda bi jedna i druga strana bila spremna razgovarati i o ovoj temi."
Isto je novinarima u subotu ponovio i hrvatski predsjednik Ivo Josipović.
"Ako se ostvare ciljevi zbog kojih tužite, onda sama tužba, naravno, nema smisla, ali još nismo u toj fazi i ovog je trenutak o tome prerano govoriti," smatra hrvatski predsjednik.
Čeka se 'smirivanje strasti'
Čulić misli da, što se tužbi tiče, i jedna i druga strana jako griješe:
"Jako griješe što potežu tako jake argumente, jer taj je rat bio strašan i bez genocida i činiti ga još strašnijim stvarno nema nikakvog smisla."
A, nema, kaže Čulić, smisla ni ovo što govore u Hrvatskoj da bi se trebalo ispuniti neke, gotovo pa 'tehničke' uvjete, da bi se ta tužba povukla, jer je ta tužba 'vrh-vrhova' svih mogućih inkriminacija vezanih uz rat. I, ako si je jednom podigao, onda je ne možeš 'trampiti' za podatke o nestalima, za povratak nekakvih umjetničkih slika i slično To, kaže, samo govori koliko su 'i jedni i drugi, pretjerali potežući kvalifikaciju 'genocida'.
Hrvatska je ostala suzdržana i na izjavu srbijanskog predsjednika Nikolića kako će s hrvatskim kolegom Josipovićem uskoro imati sastanak i da je spreman doći 'kad i gdje ga Josipović pozove'.
“S obzirom na politiku koju je Nikolić zagovarao devedesetih i njegove nedavne izjave o Vukovaru i Srebrenici, susret je moguć kad Nikolić pokaže da je promijenio odnos prema susjednim državama' poručuju s Pantovčaka", kazao je sveučilišni profesor u mirovini Branko Caratan.
"Vodstvo Srbije mora u narednom razdoblju pokazati da odustaje ne samo od nekadašnje nacionalističke retorike, nego od čitavog tog političkog kompleksa. U tom su slučaju, naravno, daljnji iskoraci u popravljanju odnosa između Hrvatske i Srbije mogući i realni“, dodaje profesor Caratan.
Čulić ne vjeruje da itko među hrvatskim političarima očekuje da će srbijanski predsjednik povući svoje izjave i prije bi se moglo reći da će se čekati neko vrijeme da se 'žerava' tih strasti ugasi i da se nastavi otprilike tamo gdje su stali Josipović i Tadić, ali bez one srdačnosti.
"To neće biti početak od prije 15 godina, niti start od 'nule, ali i jedna i druga strana su sad, zbog tih teških riječi, a tu je i Oluja, koja tradicionalno digne i uzburka strasti svake godine, naprosto u traženju nekakvog 'novog starta' i očekujem da bi se, negdje na jesen, ti odnosi mogli vratiti u 'relativnu normalu'", ocjenjuje Čulić.
Pobjedom Nikolića pobijedila je i osjetno drukčija politička opcija, a onda su uslijedile i njegove neprimjerene izjave o 'srpskom Vukovaru', pa negiranje genocida u Srebrenici, sasvim dovoljni razlozi da hrvatski predsjednik Ivo Josipović ne ode u Beograd na Nikolićevu inauguraciju.
Sve je to, ocjenjuje politički analitičar i kolumnist Marinko Čulić, pokvarilo i zaledilo odnose Zagreba i Beograda. Ali, Čulić ne vjeruje da bi trenutna situacija mogla imati i trajnije posljedice:
"Mislim da Nikolić, koji, evidentno, ima problema s poznavanjem političkog zanata, treba neko vrijeme da u to uđe i da će, nakon toga, odnosi Hrvatske i Srbije krenuti, otprilike, onom kolotečinom, kao i do sada, možda bez onih tapšanja Tadić–Josipović, od kojih, iskreno, i nije bilo nekakve koristi. Treba reći da su odnosi i dosad bili dovoljno opterećeni, i da bi bilo teško očekivati, i da je Tadić i ostao na vlasti, da bi se tu napravili nekakvi spektakularni pomaci.“
Najozbiljnijim problemom Čulić drži međusobne tužbe za genocid, oko kojih su se ovih dana ponovo mogle čuti različite izjave u Zagrebu i Beogradu.
Nakon izjave srbijanskog ministra vanjskih poslova Ivana Mrkića, o mogućem dogovoru, hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić ponovila je uvjete:
"Naša pozicija je i dalje jednaka i smatramo da je to jedna vrsta pozitivne reakcije, dakle, ako smo u stanju bilatelarno riješiti četiri preduvjeta (pitanje 1.100 nestalih, povratak opljačkanih umjetnina, pitanje optuženih za ratne zločine i procesuiranje osumnjičenih za ratne zločine) onda bi jedna i druga strana bila spremna razgovarati i o ovoj temi."
Isto je novinarima u subotu ponovio i hrvatski predsjednik Ivo Josipović.
"Ako se ostvare ciljevi zbog kojih tužite, onda sama tužba, naravno, nema smisla, ali još nismo u toj fazi i ovog je trenutak o tome prerano govoriti," smatra hrvatski predsjednik.
Čeka se 'smirivanje strasti'
Čulić misli da, što se tužbi tiče, i jedna i druga strana jako griješe:
"Jako griješe što potežu tako jake argumente, jer taj je rat bio strašan i bez genocida i činiti ga još strašnijim stvarno nema nikakvog smisla."
A, nema, kaže Čulić, smisla ni ovo što govore u Hrvatskoj da bi se trebalo ispuniti neke, gotovo pa 'tehničke' uvjete, da bi se ta tužba povukla, jer je ta tužba 'vrh-vrhova' svih mogućih inkriminacija vezanih uz rat. I, ako si je jednom podigao, onda je ne možeš 'trampiti' za podatke o nestalima, za povratak nekakvih umjetničkih slika i slično To, kaže, samo govori koliko su 'i jedni i drugi, pretjerali potežući kvalifikaciju 'genocida'.
Hrvatska je ostala suzdržana i na izjavu srbijanskog predsjednika Nikolića kako će s hrvatskim kolegom Josipovićem uskoro imati sastanak i da je spreman doći 'kad i gdje ga Josipović pozove'.
“S obzirom na politiku koju je Nikolić zagovarao devedesetih i njegove nedavne izjave o Vukovaru i Srebrenici, susret je moguć kad Nikolić pokaže da je promijenio odnos prema susjednim državama' poručuju s Pantovčaka", kazao je sveučilišni profesor u mirovini Branko Caratan.
"Vodstvo Srbije mora u narednom razdoblju pokazati da odustaje ne samo od nekadašnje nacionalističke retorike, nego od čitavog tog političkog kompleksa. U tom su slučaju, naravno, daljnji iskoraci u popravljanju odnosa između Hrvatske i Srbije mogući i realni“, dodaje profesor Caratan.
Čulić ne vjeruje da itko među hrvatskim političarima očekuje da će srbijanski predsjednik povući svoje izjave i prije bi se moglo reći da će se čekati neko vrijeme da se 'žerava' tih strasti ugasi i da se nastavi otprilike tamo gdje su stali Josipović i Tadić, ali bez one srdačnosti.
"To neće biti početak od prije 15 godina, niti start od 'nule, ali i jedna i druga strana su sad, zbog tih teških riječi, a tu je i Oluja, koja tradicionalno digne i uzburka strasti svake godine, naprosto u traženju nekakvog 'novog starta' i očekujem da bi se, negdje na jesen, ti odnosi mogli vratiti u 'relativnu normalu'", ocjenjuje Čulić.