Odnosi Crne Gore i Kosova bez otvorenih pitanja

Ključna karakteristika za odnose Crne Gore i Kosova je da nema nekih većih problema i otvorenih pitanja. Politički odnosi su korektni i napreduju, a ekonomska saradnja je u stalnom porastu. Iako je čin priznanja nezavisnosti Kosova u Crnoj Gori prošao uz velike tenzije, ta situacija je vremenom izgubila na važnosti. Zvanična Crna Gora očekuje da crnogorska nacionalna manjina na Kosovu bude Ustavom definisana, nakon čega će uslijediti razmjena ambasadora.

Crna Gora je, podsjetimo, priznala nezavisnost Kosova nakon osam mjeseci, što je izazvalo tenzije i demonstracije u Podgorici i naglo su bili zaoštreni odnosi sa zvaničnom Srbijom, odnosno rezultat je bio praktični prekid diplomatskih odnosa. Protest opozicije i prosrpskih stranaka u Podgorici je u jednom trenutku, u oktobru 2008. godine, prerastao u ulične sukobe sa policijom.

Ova faza je uglavnom prepuštena prošlosti, odnosno ne dovodi se u pitanje priznanje nezavisnosti Kosova, ni od zvanične Srbije.

„U skladu sa generalnim opredjeljenjem zvanične Crne Gore da razvija dobrosusjedske odnose sa svim zemljama u regionu, tako i sa Kosovom, odnosi treba da budu politički korektni, na obostranu korist i bazirani na principima međusobnog uvažavanja u cilju rješavanja otvorenih pitanja“, kaže šef Odbora za međunarodne odnose, Miodrag Vuković.

Prema njegovim riječima, uslovno rečeno problemi između crne Gore i Kosova su uglavnom tehničke prirode, a jedna od njih je razmjena ambasadora:

„Sve je prije pet godina u vezi sa Kosovom bilo na početku, uz vrlo jake političke lomove, i u Crnoj Gori i van nje, uz nesporazume sa drugim državama, da se na tome ne vraćam. U ovom trenutku imamo sa Kosovom uspostavljene diplomatske odnose. Ostala je samo, kažu oni koji bave diplomacijom, tehnička faza razmjene ambasadora, otvaranje ambasada u Prištini i Podgorici. Trenutak kada će se to desiti je skopčano sa našim zahtjevom da se crnogorskoj nacionalnoj zajednici da ustavni kapacitet", navodi Vuković.

Iako postoji opredjeljenje da Crna Gora i Kosovo razmjene ambasadore, do toga nije došlo jer zvanična Podgorica uslovljava da Kosovo uvede crnogorsku nacionalnu zajednicu u Ustav. To za kosovske vlasti nije sporno i postoje uvjeravanja sa najviših mjesta da će nacionalna zajednica Crnogoraca biti definisana u Ustavu Kosova.

Predsjednik udruženja Crnogoraca na Kosovu, Slobodan Vujičić, smatra da će krajnji rezultat, otvaranje ambasade na Kosovu, donijeti niz pogodnosti za građane obje države:

„Vjerujemo da će se naći način u skorašnje vrijeme da naš ambasador bude na Kosovu i ambasador Kosova u Crnoj Gori. To bi mnogo olakšalo i naš život i naš položaj, te u svakom smislu, pogotovo ekonomskom, pojačalo odnose između Crne Gore i Kosova. Mnogo bi nam značilo da ambasada Kosova bude u Crnoj Gori zbog toga što bi na taj način raseljenim licima, koja imaju problema sa imovinskim pitanjem, bio olakšan put da dođu do potrebnih dokumenata. Sve bi to pospješilo bolju komunikaciju. Vjerujemo da će doći do našeg ustavno-pravnog priznavanja jako brzo", ocjenjuje Vujičić.

Činjenica da nekoliko godina nema razmjene ambasadora, poslanik albanske partije FORCA, Genci Nimanbegu, smatra mogućim ustupkom i određenim partijama u Crnoj Gori, a da bi imenovanje ambasadora trebalo da obavi budući predsjednik crne Gore:

„Budući predsjednik Crne Gore sigurno da bi trebao imati obavezu da prihvati i ispostavi procedure vezane za Kosovo. Ni Kosovo nije sa svoje strane dovoljno uticalo na rješavanju ovog spora sa Crnom Gorom", tvrdi Nimanbegu.

Crna Gora i Kosovo se nalaze u fazi konsolidacije odnosa i postoji veliki broj oblasti u kojima se može sarađivati, smatra Genci Nimanbegu, konstatujući da saradnja ide u dobrom pravcu. Nimanbegu ukazuje da je potrebno potpisati više sporazuma kakvi postoje sa ostalim državama i napraviti kvalitetniju infrastrukturu između Kosova i Crne Gore.

Privredna saradnja između crne Gore i Kosova u posljednjih pet godina je zadovoljavajuća i ima trend rasta. U 2012. godini ukupna robna razmjena je iznosila 27 miliona eura, pri čemu Crna Gora ostvaruje visoki suficit.

Prema riječima Nine Drakić, rukovodioca sektora za analize Privredne komore, do sada nije bilo primjedbi na trgovinsku saradnju između dvije zemlje:

„Mi do sada nismo dobili nikakve pritužbe od strane privrednika da postoje neke prepreke za saradnju sa Kosovom. Svakako da sa tom zemljom imamo potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini u okviru CEFTA-e, tako da je protok robe slobodan. U strukturi izvoznih proizvoda najzastupljeniji su drvo i proizvodi od drveta, piće i razni proizvodi za ishranu. Sa Kosova se najviše uvoze pića, povrće i električne mašine. Ono što svakako doprinosi boljoj saradnji jeste blizina prostora, tradicionalna upućenost i potreba za određenim proizvodima.“

Crna Gora i Kosovo u narednom periodu treba da definišu i međudržavnu granicu. Krajem prošle godine održan je prvi sastanak komisija Crne Gore i Kosova za razgraničenje i utvrđivanje državne granice, na kome je utvrđen plan rada zajedničke komisije koji treba da rezultira formalnom demarkacijom.