Pedeset pet milijuna Iranaca u petak, 26. velječe, izlazi na parlamentarne izbore, prve nakon dogovora o nuklearnom programu i ukidanju međunarodnih sankcija.
Ishod ovih izbora bit će pokazatelj smjera kojim će se zemlja kretati, da li će nastaviti produbljivati svoje diplomatske odnose sa Zapadom ili će tvrdolinijaši uspijeti zemlju ponovno vratiti unatrag.
Promatrači smatraju kako će ključno pitanje ovih izbora biti - hoće li umjerena struja konzervativaca, koje vodi predsjednik parlamenta Ali Larijani (Ali Laridžani), moći sklopiti koaliciju s reformistima, jer bi takva koalicija mogla biti prijetnja iranskim tvrdolinijašima.
Reformisti su bojkotirali iparlamentarne izbore 2012. godine, zbog nasilnog slamanja Zelenog pokreta koji je na ulice izveo tisuće građane, koji su prosvjedovali zbog namještenih predsjedničkih izbora 2009, kada je drugi mandat osvojio Mahmoud Ahmadinejad (Mahmud Ahmedinedžad).
U aktualnom parlamentu, koji ima 290 poslanika, dominiraju konzervativci i tvrdolinijaši.
Pobjeda reformista i umjerenih osigurala bi ponovni izbor Hassana Rouhanija (Hasan Rohani) za predsjednika države u 2017. godini, a tvrdolinijaši bi bili izbačeni s političke scene do 2021. godine.
Za ishod izbora važno je da se na biralištima pojavi i ona takozvana "tiha većina" koja najčešće ostaje na dan izbora kod kuće.
Zato se u javnosti pojavio i bivši reformski predsjednik i teolog Mohammad Khatami (Mohamed Hatami) (72) kako bi pozvao građane da podrže reformiste i umjerene.
Još početkom mjeseca situacija je za tvrdolinijaše izgledala jako dobro. Iransko Vijeće čuvara, ultrakonzervativno izborno tijelo, diskvalificiralo je 99 posto kandidata reformista. Taj potez dočekan je velikim neodobravanjem, pogotovo Rohanija.
Među onima koji su bili odbijeni bio je i unuk ajatolaha Homeinija, Hassan Khomeini (Hasan Hoemini), koji podržava reformiste, a 2003. je stao uz Rohanija u utrci za predsjednika države.
"Ne želimo izbore koji su isplanirani i orkestrirani još prije nego se održe", Rohani je upozorio Vijeće, a ono je nakon njegovih riječi revidiralo prvotnu odbijenicu za 1.400 reformističkih kandidata.
Ishod predstojećih parlamentarnih izbora, smatra Scott Lucas, specijalist za Iran na sveučilištu Birmingham u Velikoj Britaniji, mogao bi utjecati i na izbor budućeg vrhovog vjerskog lideara.
"Ajatolah Ali Hamenei ima zdrastvenih poteškoća", kruže glasine u javnosti.
Slijedeći vrhovni lider bi vrlo vjerojatno mogao biti izabran iz redova budućeg parlamenta, jer svi članovi parlamenta moraju biti islamski teolozi.
"Zbog toga vrhovni lider i njegovi saveznici trebaju imati iza sebe ljude koji odražavaju njihove stavove", navodi Lucas.
Izbor novoga ajatoloha još od iranske islamske revolucije 1979. godine, nije izazvao toliko pažnje. To je bila, više-manje, jedan dosadna priča, dodaje ovaj ekspert.
Vrhovni lider u Iranu ima konačnu riječ u religijskim pitanjima, ali i u političkom životu.
