Hrvatska je biskupska konferencija žestoko napala osječkog novinara Dragu Hedla, jednog od najboljih hrvatskih istraživačkih novinara i zatražila od hrvatskog predsjednika Ive Josipovića da povuče odlikovanje koje mu je uručio 7. prosinca, na Međunarodni dan ljudskih prava, za osobit i profesionalni doprinos borbi za ljudska prava.
Bivšeg novinara Ferala i dugogodišnjeg dopisnika Radija Slobodna Europa, danas novinara Jutarnjeg lista, Komisija 'Iustitia et pax' optužuje da je u doba komunističkog režima, svojim napisima, potirao jedno od temeljnih ljudskih prava, pravo slobode vjerovanja, a kardinala Stepinca nazivao 'krvnikom među svecima'.
Hedl tvrdi da reakcije i optužbe iz katoličke Crkve ne dolaze zbog njegovih 'grijeha iz prošlosti', već zbog aktualnih tekstova o kriminalu i nepravilnostima u katoličkoj Crkvi i ustrajnog pisanja o ratnim zločinima, ali i zbog želje da se diskreditira hrvatskog predsjednika, Ivu Josipovića, koji ga je odlikovao.
Novinar Drago Hedl potvrđuje da je prije 30 godina, kao mladi novinar Glasa Slavonije pisao o pojavljivanju lika kardinala Alojzija Stepinca u mozaiku jedne crkve u Slavoniji, što je, kaže, tih godina, izazvalo veliku političku buru. U izvještaju je konstatirao da je kardinal Stepinac osuđen u Jugoslaviji, kao ratni zločinac, ali, ako to u Crkvi tumače kršenjem ljudskih prava, onda se, kaže Hedl, može otvoriti i pitanje uloge katoličke Crkve u povijesti u kojoj je ta ista Crkva itekako, kršila ljudska prava, spaljujući na lomači ljude koji se nisu s njom slagali.
„Ja sam, dakle, u kontekstu te činjenice, da se Stepinčev lik pojavio na mozaiku u jednoj crkvi u Slavoniji spomenuo i činjenicu da je Stepinac u državi Jugoslaviji bio osuđen za ratne i zločine i da se, dakle, lik toga čovjeka, koji je bio osuđen za ratne zločine pojavio i na mozaiku u crkvi. Ne vidim u tome ništa sporno, ne vidim u tome ništa strašno, to su činjenice koje su bile poznate i prije moga teksta i ne vidim kako sam, na taj način, kršio prava vjernika“, kaže Hedl.
Za istraživanje i pisanje o ratnim zločinima na obje strane, hrvatskoj i srpskoj, osobito zločinima nad Srbima u ratnom Osjeku, za što je, na kraju, i osuđen ratni šef tog grada Branimir Glavaš, Hedl je u proteklih 15-tak godina primio brojne međunarodne nagrade, ali i brojne prijetnje smrću, te više puta bio pod policijskom zaštitom. Po pitanju ratnih zločinaca i zločina uvijek je, kaže, s Crkvom bio na suprotnoj strani.
„Dok je trajala cijela ta priča s Glavašom, bio sam na potpuno suprotnoj strani od onoga što je činila Crkva. U vrijeme kad sam ja isticao činjenicu da je u Osijeku počinjen teški ratni zločin, njemu je u zatvor pohrlio biskup Marin Srakić. Istodobno, biskup Srakić nije, recimo, primio nijednu obitelj žrtava, čiji su muževi, sinovi ili očevi bili ubijeni u Osijeku u sklopu onoga za što se sudilo Glavašu. Dakle, bili smo tu na sasvim različitim pozicijama", kaže Hedl za RSE i dodaje:
"Takođe, nedavno sam pisao o vrlo velikom pedofilskom skandalu u Katoličkoj crkvi u mjestu Berak, kraj Vukovara. Pisao sam i o silnoj raskoši koju je Crkva upotrijebila u izgradnji vikotorijata u Osijeku gdje za 50 milijuna kuna, u vrijeme opće recesije i teškog života ljudi, Crkva u svoje objekte ugrađuje - pozlaćene slavine. Pisao sam u zadnju godinu-dvije i o tome kako je Crkva gradeći velike i pompozne rekreacijske centre ostala dužna tvrtkama koje su ih gradile, zbog čega su tvrtke morale bankrotirati i otpusiti radnike, tako da pretpostavljam, da je cijeli taj niz tekstova bio sada spojen u jednu dobru priliku da se kroz ovaj orden, koji mi je dodijelio predsjednik, pokuša dezavuirati mene, a na taj način (preko mene) i predsjednika Republike.“
Pusić: Na vječnu sramotu Crkvi
I predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Zdenko Duka, zaključuje da je tako brza reakcija iz Crkve na Hedlovo odlikovanje, uperena, prije svega, na ono što novinar Hedl radi posljednjih 20 godna, a ne na taj jedan tekst iz 1981-e.
„Ja mislim da je to i reakcija na Hedlovu knjigu o Branimiru Glavašu, to je knjiga koju je on prošle godine napisao, koja je nagrađena i doista spada u vrh hrvatske publicistike. Tu se radi, naravno, i o hrvatskim ratnim zločinima. Hedl je, i inače, radeći prije svega u Feralu, ali i drugdje, pisao mnogo o ratnim zločinima, i s jedne i sa druge strane. Mislim da Hrvatska biskupska konferencija, još uvijek, vrlo teško prihvaća da je bilo ratnih zločina i na hrvatskoj strani, oni to ne žele priznati i meni se čini da je to glavni uzrok“, ocjenjuje Duka.
Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić, udruge koja je ove godine i sama dobila Povelju Republike Hrvatske za izniman doprinos u zaštiti ljudskih prava, nije pročitao Hedlov tekst iz 80-tih,ali, kaže, otkad ga zna, zna da je Hedl protiv bilo kakvih progona i zločina, a i sam je, bio progonjen od 'bande' okupljene oko Branimira Glavaša, ratnih godina u Osijeku.
U vrijeme kad su se nad osječkim civilima događali masovni zločini i kad se malo tko usudio o tome progovoriti, novinar Hedl je, podsjeća Pusić, stao na stranu progonjenih. I Crkva je, zaključuje Pusić, u tim turbulentnim vremenima, morala primijetiti da se, uz progone Hrvata, teško krše ljudska prava po etničkoj reazdijelnici i stati u zaštitu svih progonjenih, promatrati ih kao ljudsko biće, a ne dijeliti po nacionalnosti.
„To katolička crkva niti u Osijeku, a niti šire, na žalost, nije učinila i to joj je, po mome nišljenju, na vječnu sramotu“, kazao je Pusić.
"Hrvatsko novinarsko društvo ozbiljno je zabrinuto zbog medijske hajke koju pojedini osječki lokalni mediji i novinari vode posljednjih dana protiv Drage Hedla, novinara Jutarnjeg lista kojeg je u srijedu u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava odlikovao predsjednik RH Ivo Josipović.
HND je zabrinut zbog toga jer je Hedl u posljednju 21 godinu primao brojne smrtne prijetnje zbog tekstova koje je objavljivao o ratnim zločinima te o načinu vladanja Branimira Glavaša, o čemu je prošle godine objavio, kasnije nagrađenu, knjigu „Glavaš: kronika jedne destrukcije“.
Poznato je da je Glavaš osuđen zbog ratnih zločina i sada, nakon bijega u BiH, izdržava zatvorsku kaznu u Mostaru. Sada se Hedlu opet prijeti pa i putem članova najuže obitelji. Medijska hajka u nekim osječkim medijima u tome ima presudnu ulogu jer je od nje pa do moguće realizacije prijetnji – samo jedan korak.
Hedl je primio odlikovanje Red Stjepana Radića – kako stoji u obrazloženju - za osobit ljudski i profesionalni doprinos borbi za ljudska prava, promicanje pravde i demokracije te otkrivanje istine.
Dan poslije Komisija HBK Iustitia et pax zatražila je od predsjednika Josipovića da povuče odlikovanje navodno zbog jedne Hedlove reportaže stare 30 godina u kojem je Alojzija Stepinca nazvao „krvnikom među svecima“. Pokojni Alojzije Stepinac tada je bio, u sudstvu SFRJ, osuđen zbog ratnog zločina.
Dakako, svaki medij ima pravo samostalno provoditi vlastitu uređivačku politiku a svaki novinar govori što želi ali ne služeći se govorom mržnje koji očito rezultira obnovljenim prijetnjama Dragi Hedlu.
Hedl je ove godine dobio nagradu Erhard Busek za izniman doprinos međuetničkoj komunikaciji i pomirbi te za istraživačko novinarstvo na području ratnih zločina počinjenih 90-ih godina u Hrvatskoj.
Bivšeg novinara Ferala i dugogodišnjeg dopisnika Radija Slobodna Europa, danas novinara Jutarnjeg lista, Komisija 'Iustitia et pax' optužuje da je u doba komunističkog režima, svojim napisima, potirao jedno od temeljnih ljudskih prava, pravo slobode vjerovanja, a kardinala Stepinca nazivao 'krvnikom među svecima'.
Hedl tvrdi da reakcije i optužbe iz katoličke Crkve ne dolaze zbog njegovih 'grijeha iz prošlosti', već zbog aktualnih tekstova o kriminalu i nepravilnostima u katoličkoj Crkvi i ustrajnog pisanja o ratnim zločinima, ali i zbog želje da se diskreditira hrvatskog predsjednika, Ivu Josipovića, koji ga je odlikovao.
Novinar Drago Hedl potvrđuje da je prije 30 godina, kao mladi novinar Glasa Slavonije pisao o pojavljivanju lika kardinala Alojzija Stepinca u mozaiku jedne crkve u Slavoniji, što je, kaže, tih godina, izazvalo veliku političku buru. U izvještaju je konstatirao da je kardinal Stepinac osuđen u Jugoslaviji, kao ratni zločinac, ali, ako to u Crkvi tumače kršenjem ljudskih prava, onda se, kaže Hedl, može otvoriti i pitanje uloge katoličke Crkve u povijesti u kojoj je ta ista Crkva itekako, kršila ljudska prava, spaljujući na lomači ljude koji se nisu s njom slagali.
„Ja sam, dakle, u kontekstu te činjenice, da se Stepinčev lik pojavio na mozaiku u jednoj crkvi u Slavoniji spomenuo i činjenicu da je Stepinac u državi Jugoslaviji bio osuđen za ratne i zločine i da se, dakle, lik toga čovjeka, koji je bio osuđen za ratne zločine pojavio i na mozaiku u crkvi. Ne vidim u tome ništa sporno, ne vidim u tome ništa strašno, to su činjenice koje su bile poznate i prije moga teksta i ne vidim kako sam, na taj način, kršio prava vjernika“, kaže Hedl.
Za istraživanje i pisanje o ratnim zločinima na obje strane, hrvatskoj i srpskoj, osobito zločinima nad Srbima u ratnom Osjeku, za što je, na kraju, i osuđen ratni šef tog grada Branimir Glavaš, Hedl je u proteklih 15-tak godina primio brojne međunarodne nagrade, ali i brojne prijetnje smrću, te više puta bio pod policijskom zaštitom. Po pitanju ratnih zločinaca i zločina uvijek je, kaže, s Crkvom bio na suprotnoj strani.
„Dok je trajala cijela ta priča s Glavašom, bio sam na potpuno suprotnoj strani od onoga što je činila Crkva. U vrijeme kad sam ja isticao činjenicu da je u Osijeku počinjen teški ratni zločin, njemu je u zatvor pohrlio biskup Marin Srakić. Istodobno, biskup Srakić nije, recimo, primio nijednu obitelj žrtava, čiji su muževi, sinovi ili očevi bili ubijeni u Osijeku u sklopu onoga za što se sudilo Glavašu. Dakle, bili smo tu na sasvim različitim pozicijama", kaže Hedl za RSE i dodaje:
"Takođe, nedavno sam pisao o vrlo velikom pedofilskom skandalu u Katoličkoj crkvi u mjestu Berak, kraj Vukovara. Pisao sam i o silnoj raskoši koju je Crkva upotrijebila u izgradnji vikotorijata u Osijeku gdje za 50 milijuna kuna, u vrijeme opće recesije i teškog života ljudi, Crkva u svoje objekte ugrađuje - pozlaćene slavine. Pisao sam u zadnju godinu-dvije i o tome kako je Crkva gradeći velike i pompozne rekreacijske centre ostala dužna tvrtkama koje su ih gradile, zbog čega su tvrtke morale bankrotirati i otpusiti radnike, tako da pretpostavljam, da je cijeli taj niz tekstova bio sada spojen u jednu dobru priliku da se kroz ovaj orden, koji mi je dodijelio predsjednik, pokuša dezavuirati mene, a na taj način (preko mene) i predsjednika Republike.“
Pusić: Na vječnu sramotu Crkvi
I predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Zdenko Duka, zaključuje da je tako brza reakcija iz Crkve na Hedlovo odlikovanje, uperena, prije svega, na ono što novinar Hedl radi posljednjih 20 godna, a ne na taj jedan tekst iz 1981-e.
„Ja mislim da je to i reakcija na Hedlovu knjigu o Branimiru Glavašu, to je knjiga koju je on prošle godine napisao, koja je nagrađena i doista spada u vrh hrvatske publicistike. Tu se radi, naravno, i o hrvatskim ratnim zločinima. Hedl je, i inače, radeći prije svega u Feralu, ali i drugdje, pisao mnogo o ratnim zločinima, i s jedne i sa druge strane. Mislim da Hrvatska biskupska konferencija, još uvijek, vrlo teško prihvaća da je bilo ratnih zločina i na hrvatskoj strani, oni to ne žele priznati i meni se čini da je to glavni uzrok“, ocjenjuje Duka.
Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić, udruge koja je ove godine i sama dobila Povelju Republike Hrvatske za izniman doprinos u zaštiti ljudskih prava, nije pročitao Hedlov tekst iz 80-tih,ali, kaže, otkad ga zna, zna da je Hedl protiv bilo kakvih progona i zločina, a i sam je, bio progonjen od 'bande' okupljene oko Branimira Glavaša, ratnih godina u Osijeku.
U vrijeme kad su se nad osječkim civilima događali masovni zločini i kad se malo tko usudio o tome progovoriti, novinar Hedl je, podsjeća Pusić, stao na stranu progonjenih. I Crkva je, zaključuje Pusić, u tim turbulentnim vremenima, morala primijetiti da se, uz progone Hrvata, teško krše ljudska prava po etničkoj reazdijelnici i stati u zaštitu svih progonjenih, promatrati ih kao ljudsko biće, a ne dijeliti po nacionalnosti.
„To katolička crkva niti u Osijeku, a niti šire, na žalost, nije učinila i to joj je, po mome nišljenju, na vječnu sramotu“, kazao je Pusić.
Saopćenje HND-a hajke i prijetnji Dragi Hedlu
Priopćenje HND-a zbog hajke i prijetnji Dragi Hedlu"Hrvatsko novinarsko društvo ozbiljno je zabrinuto zbog medijske hajke koju pojedini osječki lokalni mediji i novinari vode posljednjih dana protiv Drage Hedla, novinara Jutarnjeg lista kojeg je u srijedu u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava odlikovao predsjednik RH Ivo Josipović.
HND je zabrinut zbog toga jer je Hedl u posljednju 21 godinu primao brojne smrtne prijetnje zbog tekstova koje je objavljivao o ratnim zločinima te o načinu vladanja Branimira Glavaša, o čemu je prošle godine objavio, kasnije nagrađenu, knjigu „Glavaš: kronika jedne destrukcije“.
Poznato je da je Glavaš osuđen zbog ratnih zločina i sada, nakon bijega u BiH, izdržava zatvorsku kaznu u Mostaru. Sada se Hedlu opet prijeti pa i putem članova najuže obitelji. Medijska hajka u nekim osječkim medijima u tome ima presudnu ulogu jer je od nje pa do moguće realizacije prijetnji – samo jedan korak.
Hedl je primio odlikovanje Red Stjepana Radića – kako stoji u obrazloženju - za osobit ljudski i profesionalni doprinos borbi za ljudska prava, promicanje pravde i demokracije te otkrivanje istine.
Dan poslije Komisija HBK Iustitia et pax zatražila je od predsjednika Josipovića da povuče odlikovanje navodno zbog jedne Hedlove reportaže stare 30 godina u kojem je Alojzija Stepinca nazvao „krvnikom među svecima“. Pokojni Alojzije Stepinac tada je bio, u sudstvu SFRJ, osuđen zbog ratnog zločina.
Dakako, svaki medij ima pravo samostalno provoditi vlastitu uređivačku politiku a svaki novinar govori što želi ali ne služeći se govorom mržnje koji očito rezultira obnovljenim prijetnjama Dragi Hedlu.
Hedl je ove godine dobio nagradu Erhard Busek za izniman doprinos međuetničkoj komunikaciji i pomirbi te za istraživačko novinarstvo na području ratnih zločina počinjenih 90-ih godina u Hrvatskoj.