Odlazak Čurkina, borbenog 'diplomatskog maestra'

Vitalij Čurkin, veteran sovjetske i ruske diplomatije, koji je bio izaslanik Moskve u Ujedinjenim nacijama (UN) u vremenu kada su odnosi Rusije i Zapada pali na najniži nivo od vremena hladnog rata, iznenada je umro u 64. godini.

Vijest o njegovoj smrti sinoć je objavilo rusko Ministarstvo vanjskih poslova, uz napomenu da je umro na poslu u New Yorku dan u uoči 65. rođendana.

Ministarstvo je izrazilo saučešće njegovoj porodici, ali nije odmah saopštilo uzok njegove smrti.

Zagonetni i često borbeni zvaničnik bio je poštovan čak i od najoštrijih kritičara politike njegove vlade. Čurkin je bio karijerni diplomata čiji je zadatak bila odbrana linije Kremlja u velikom rasponu geopolitičkih neriješenih igara u posljednje tri decenije, uključujući i način na koji je Sovjetski Savez rješavao situaciju nakon nuklearne katastrofe u Černobilu i dva rata Moskve u Čečeniji.

Ipak, njegova naprominentnija uloga je bila ova koju je upravo obavljao, ruski ambasador u UN-u od 2006. godine do smrti.

Njegovo mjesto u New Yorku koincidira sa rastućom agresijom vanjske politike ruskog predsjednika Vladimira Putina, uključujući i upotrebu vojne sile, kojom je nastojao poduprijeti širenje svog uticaja na zemlje bivšeg Sovjetskog saveza i šire.

Manje od godine nakon što je Čurkin preuzeo dužnost ambasadora, Putin je održao sada, svoj već čuveni govor u Münchenu, u kojem je optužio Washington da je destabilizujuća snaga širom svijeta, sugerišući da su potrebne promjene u "arhitekturi globalne bezbjednosti".

Na Čurkina je pala odgovornost da obacuje talase kritika i osuda Rusije, od SAD-a do Evrope u godinama koje su uslijedile. Sada već i najpoznatijih poteza, ruske aneksije ukrajinskog poluostrva Krim 2014. godine, podrške naoružanim separtistima na istoku Ukrajine i vojnoj operaciji ruske vojske u Siriji na strani snaga Bašara al-Asada.

Posljednjih godina Čurkin je imao nekoliko žestokih rasprava, odnosno svađa sa Samanthom Power, koja je bila ambasadorica SAD-a pri UN-u, u administraciji predsjednika Baracka Obame, kako su se odnosi dvije zemlje pogoršavali zbog sukoba u Ukrajini i Siriji.

Odgovarajući jednom na Čurkinove odbrane aneksije Krima, Power se pozvala na rusku književnu tradiciju, prije nego što je rekla da njen moskovski kolega "pokazuje više imaginacije od (Lava) Tolstoja i (Antona) Čehova".

Čurkin je sa svoje strane imao uzvraćanje za pamćenje na optužbe Power prošle godine da su Rusija, Iran i Sirija odgovorni za ogromna razaranja počinjena u sirijskom sukobu.

"Najčudniji govor meni je bio onaj predstavnice SAD-a, koja je svoju izjavu dala kao da je Majka Tereza lično. Molim Vas, sjetite se koju zemlju zastupate. Molim vas, sjetite se statistike Vaše zemlje", rekao je Čurkin.

Power je juče na Twitteru napisala da je "slomljena" zbog Čurkinove smrti, opisujući ga kao "diplomatskog maestra" i "duboko brižnog čovjeka" koji je pokušavao da približi dvije zemlje.

Od dječijeg glumca do diplomate u UN

Vitalij Ivanovič Čurkin, rođen je u Moskvi 21. februara 1952. godine kao sin inžinjera avijacije i domaćice. Kao dijete se pojavio u tri sovjetska filma, od kojih su dva bila o boljševičkom lideru Vladimiru Lenjinu, objavila je Rosiskaja Gazeta.

Maturirao je u srednjoj školi u Moskvi u kojoj je glavni predmet bio engleski jezik, a potom je otišao na Državni institut za međunarodne poslove u Moskvi (MGIMO), koji je do danas ostao glavno mjesto obuke budućih ruskih diplomata. Čurkin je diplomirao 1974.

Nakon ulaska u Ministarstvo vanjskih poslova, poslat je u Washington 1982. godine, na rad u sovjetskoj ambasadi kao drugi, potom kao prvi sekretar.

Tokom službovanja u američkoj prijestonici, privukao je puno publiciteta zbog njegove odbrane načina na koji je Kremlj odgovorio na eksploziju u neklearnoj elektrani Černobil 1986. godine, u Ukrajini, što je izazvalo ogromnu kontaminaciju na sjeveru Ukrajine i jugoistoku Bjelorusije.

U neuobičajenom koraku, Čurkin se pojavio ispred Komiteta za energiju i trgovinu Predstavničkog doma SAD-a nakon eksplozije i oštrih kritika širom svijeta zbog javnog ćutanja Kremlja o incidentu.

"Prema mojim saznanjima nikakva šteta se nije dogodila, stvarna šteta, u onim zemljama koje su u ukolini Sovjetskog Saveza. Postoji želja da se vidi šta se zaista dogodilo i kakve bi posljedice mogle biti, prije bilo kakve javne objave", rekao je Čurkin pred američkim Komitetom u maju 1986.

"Moskva je vrlo dobro svjesna svoje odgovornosti kao članica međunarodne zajednice. Mi se nadamo da će SAD takođe biti svjesne svoje odgovornosti", poručio je.

(RSE/Fotogalerija)

U utorak, 26. aprila se navršava 30 godina od nesreće u nuklearnoj elektrani u Černobilu, Ukrajina. Povodom obilježavanja godišnjice, trojica bivših černobilskih inženjera, u pratnji novinara RSE, ponovo su se vratili na radno mjesto. Arkadi Uskov i Oleksij Breusa su proteklih godina dolazili u Černobil. Međutim, za Oleksandra Čeranova ova posjeta je posebna jer je posljednji put ovdje bio 26. aprila 1986. godine, kada je uništen četvrti reaktor u najvećoj civilnoj nuklearnoj katastrofi.

Za Čurkina se uveliko smatralo da ima bliske veza sa ministrom vanjskih poslova sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova, Eduardom Ševernadzeom, koji je kasnije postao drugi predsjednik nezavisne Gruzije, nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Čurkin je u finalnim godinama Sovjetskog Saveza bio portparol Ministarstva vanjskih poslova, ali je na istoj poziciji ostao nakon što je tu zemlju i formalno naslijedila moderna Rusija sa prvim predsjednikom Borisom Jeljcinom.

U martu 1992. godine, kada je Čurkin predao svoju dužnost nasljedniku, novinar agencije United Press International (UPI) Michael Collins je zabilježio da je nakon raspada Sovjetskog saveza, "ovaj diplomata krenuo od glavnog portparola sovjetskog Ministarstva vanjskih poslova, do govornika u ime ruske vlade na isti lagani način na koji je često odbijao teška pitanja na koja nije želio da odgovori direktno".

Čurkin potom odlazi da službuje u rangu visokih diplomatskih mjesta za vrijeme Jeljcina, uključujući i kao izaslanik Kremlja u Belgiji i Kanadi.

Tokom tog perioda bio je prinuđen da bude advokat Moskve koja je vodila dva brutalna rata u južnom čečenskom regionu, odmah nakon što je lansiran politički rast Putina 1999.

Obraćajući se na skupu stručnjaka za vanjsku politiku u Kanadi decembra, 1999. godine, Čurkin je optužio zapadne vlade za "hipokriziju" zbog optužbi za brutalnost Rusije u drugom sukobu u Gruziji, imajući u vidu NATO-ovo bombardovanje Srbije tokom rata na Kosovu ranije iste godine.

Takođe je upozorio da Rusija ne želi da vidi "političke turiste" u Čečeniji komentarišući to što su humanitarci u toj zemlji ubijeni.

"To nije Disneyland", rekao je i dodao: "Ljudi umiru".

Vladimir Putin je imenovao Čurkina za ruskog ambasadora pri UN-u u aprilu 2006. godine i on će nastaviti da optužuje Zapad za "hipokriziju" i miješanje u ono što Rusija vidi kao svoju sferu uticaja, tokom cijele svoje službe.

Nakon što je Rusija 2008. vodila kratak rat sa Gruzijom oko otcjepljenog regiona Južna Osetija, on je u intervjuu za PBS New Hour, sugerisao da su SAD podsticale taj petodnevni rat svojom podrškom tadašnjem predsjedniku Mihailu Sakašviliju, što je tvrdnja koju je Washington snažno odbacio.

Tada je dodao da "SAD treba dobro da preispitaju svoje odnese sa gruzijskim vođstvom", na šta je pokojna urednica PBS-a Gwen Ifill odgovorila: "Putinove riječi su bile i oštrije. On je rekao da mu se SAD sklone sa puta".

"Eto, vidite, ja sam blaga osoba", odgovorio je Čurkin.