Bez posla i obrazovanja koje nije uvezano sa tržištem rada, ali i zbog osjećaja besperspektivnosti mladi regiona odlaze, tvrde u nevladinom sektoru.
Bosnu i Hercegovinu je u proteklih pet godina napustilo 178.000 ljudi, a samo od početka godine njih 30.000, podaci su Unije za održivi povratak.
„Ne odlaze nam samo mozgovi već i ruke, jer je veliki broj onih koji se bave upravo zanatima i stručnim zanimanjima“, rekla je za Radio Slobodna Evropa Amela Sačić iz Instituta za razvoj mladih KULT.
Dva istraživanja organizacije „Srbija 21“, koja su se odnosila na građane Srbije, ali i na srpsku dijasporu, koji su odgovarali na pitanje zašto su napustili domovinu, pokazala su poražavajuće rezultate, objašnjava Nenad Konstatinović iz organizacije „Srbija21“.
„Katastrofalni su podaci, 22 posto ispitanika, dakle, 22 posto građana Srbije, to je milion i dvjesta hiljada ljudi razmišljalo je ili razmišlja da ode iz zemlje. Kada to prelomite na starosnu strukturu, 35 mladih, starosti do 29 godina hoće da ode iz zemlje. Dakle, ukoliko se takvo nešto i desi, mislim da nemamo apsolutno nikakavu budućnost. Slična situacija je i u zemljama regiona. Izgleda, s obzirom na ono što se dešava i u Hrvatskoj, što se dešava i u Bugarskoj nije dovoljno ući u Evropsku uniju da bi ljude zadržali. Kako padaju barijere, naši građani još više idu u inostranstvo. Dakle, ono što mi trebamo da uradimo i šta trebamo da promenimo je ono što nam kažu ljudi iz dijaspore, a to je zašto oni neće više nikada da se vrate. Neće da se vrate zato što žele da žive u jednoj uređenoj zemlji, gdje postoji perpsektiva, gdje postoji izvesnost i ono što oni najviše navode predvidivost, da mogu da znaju kakva će biti njihova budućnost u zemlji u kojoj žive“
Građani tačno znaju, kaže Konstatinović, koji su razlozi zbog kojih odlaze, a to su korupcija, nesigurnost, nedostatak kvalitetnih radnih mjesta. Znaju i u koje zemlje žele da žive.
„Svi idu u zemlje zapadne demokratije. To su Nemačka, Švajcarska, Sjedinje Države, a niko ne ide na primjer u Rusiju. Iako građani Srbije prilično vole Rusiju, mi smo u vrlo dobrim i bliskim odnosima. Kada se o njima radi, svi idu na Zapad. Znači, oni nam poručuju da mi napravimo državu i društvo po modelu zapadne demokratije“, rekao je Konstatinović na regionalnoj konferenciji u Sarajevu o temi “Emigracije mladih iz zemalja Zapadnog Balkana - rješenja kroz politike”.
Upravo na ovoj konferenciji, koju organizuje američka nevladina organizacija Nacionalni demokratski institut u Bosni i Hercegovini u partnerstvu sa Grupom 9, koju čine mladi političari iz devet stranaka u BiH, te Institut za razvoj mladih KULT pokušavaju naći odgovore zašto mladi odlaze, te kako ih zadržati.
Tako su duže od dvije godine mladi političari okupljeni u Grupi 9 pripremali zakone za bolji ambijent u kojem će omladina imati kvalitetnije uslove za život. Te promjene treba očekivati u obrazovanju i na tržištu rada, kaže Ante Kelavić, mladi političar Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) i član Grupe 9.
Na pitanje novinara da li je članska karta političke stanke garancija za uspjeh u bosanskohercegovačkom društvu, Kelavić odlučno odgovara da nije.
„Naravno da ne. Ne volim čuti uopće to! Ja osobno smatram da mladi trebaju biti aktivni u svim sferama društva i vjerujem da će u skorije vrijeme ovdje biti dosta bolje“, odgovorio je Kelavić i dodao da mladi nisu dovoljno aktivni, kako bi stvorili bolje uslove života i učestvovali u odlučivanju.
Prema mišljenju Kelavića, apatija među mladima ima veliki uticaj na situaciju u kojoj se nalaze.
„Prema podacima UNICEF-a u otprilike pet godina, u Bosni i Hercegovini kada govorimo o aktivizmu mladih na deset stanovnika, samo jedan je aktivan. Jedan volontira ili se bavi određenom vrstom aktivizma i mislim da je to poražavajuća činjenica za naše društvo“, napominje Kelavić.
Loša ekonomska situacija i nemogućnost zaposlenja razlog je odlaska mladih, mišljenje je Irhane Čajdin, iz podmlatka Socijaldemokratske partije BIH(SDP). Alarm za bosanskoherecgovačke političare da počnu raditi bio je podataka da više od 30 hiljada mladih napustilo BiH od početka godine.
„Mi mora da vršimo pritisak na naše parlamentarce, prije svega da nas saslušaju i naravno da ponude prijedloge koje oni smatraju da bi dobro došli za Grupu 9 i za sve mlade u Bosni i Hercegovini. Nama stalno govore, nemoguće je ovo, nemoguće je ono , mi smatramo da je moguće. Ako jedna grupa mladih iz 9 političkih partija pokušava da nađe rješenje zajedničkim snagama, ako smo mi mogli, tako onda smatramo da i svi ostali mogu“, kaže ova mlada političarka.
Američki ambasador u BiH Eric Nelson osvrnuo se na ovaj problem. Kaže da mladi u BiH tačno znaju šta žele, a to je bolju, prosperitetniju državu, u kojoj mogu da ostvare svoje potencijale.
„Mladi su umorni od praznih obećanja i stalnih tenzija. Žele mogućnost da se povežu sa svojim vršnjacima kako u BiH tako i širom svijeta. Žele bolji obrazovni sistem. Oni žele sigurnost, izvjesnost, pravdu i vladavinu prava“, kaže ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH.
Međutim, član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović odlazak mladih i njihovo nepovjerenje u politički sistem povezuje s javnim govorom političara.
"Sve počinje od riječi. Javni govor političara je vrlo ozbiljna stvar, proizvodi posljedice koje mlade ljude navode na zaključak da imamo politički sistem u koji ne mogu vjerovati", rekao je Šefik Džaferović član Predsjedništva BiH.
Facebook Forum