Američki tehnološki giganti, ali i TikTok u vlasništvu kineske kompanije, suspenduju svoje usluge u Hong Kongu pod pritiskom novog kineskog zakona o nacionalnoj sigurnosti, ukazujući na izazove po internetske i druge slobode s kojima se suočava bivša britanska kolonija, pišu svjetski mediji.
Odluka tehnoloških divova
Američki tehnološki divovi obustavljaju obradu državnih zahtjeva za korisničkim podacima u Hong Kongu nakon što je Kina tamo uvela novi zakon o sigurnosti, piše Rojters (Reuters).
Kompanija Fejsbuk (Facebook), koja također posjeduje Vatsap (WhatsApp) i Instagram, saopštila je ove sedmice da pauzira preglede svih svojih usluga "do daljnje procjene Zakona o nacionalnoj sigurnosti", dok su Gugl (Google) i Tviter (Twitter) kazali da su obustavili preglede zahtjeva honkongških vlasti za podacima odmah nakon što je zakon stupio na snagu prošle sedmice.
Tviter je, ističe Rojters, ukazao na "ozbiljnu zabrinutost" zbog posljedica zakona. Uz najave američkih tehnoloških divova, TikTok, video-aplikacija za kratku formu u vlasništvu kineske kompanije Baytdens (ByteDance), saopštio je da će se povući s tržišta Hong Konga za nekoliko dana.
Društvene mreže često primjenjuju lokalizirana ograničenja na postove koji krše lokalne zakone, ali ne i njihova vlastita pravila za prihvatljiv govor. Fejsbuk je u drugoj polovini 2019. godine u Hong Kongu ograničio 394 takvih sadržaja, u odnosu na osam u prvoj polovini godine, navodi se u izvještaju o transparentnosti.
Rojters naglašava da tehnološke kompanije dugo djeluju slobodno u Hong Kongu, finansijskom čvorištu gdje je pristup internetu slobodan za razliku od kontinentalne Kine gdje su Gugl, Tviter i Fejsbuk blokirani. U ponedjeljak, 6. jula Hong Kong je objavio više detalja o tome kako će novi zakon ojačati policijske ovlasti nad internetom prema kojima će moći zahtijevati da se uklone informacije za koje se smatra da predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti, a čije odbijanje može rezultirati novčanom kaznom ili zatvorom.
Iznenađujući konsenzus rivala
Odluka Gugla, Fejsbuka i Tvitera da privremeno prestanu obrađivati zahtjeve vlade Hong Konga dok ne preispitaju novi krivični zakon o nacionalnoj sigurnosti je rijetko javno osporavanje kineske politike velikih američkih tehnoloških kompanija, ocjenjuje Njujork tajms (The New York Times).
Kompanije su saopštile kako još uvijek procjenjuju zakon, koji se već koristi za hapšenje ljudi koji su pozivali na nezavisnost Hong Konga, dok je Fejsbuk naglasio da će njihova revizija uključiti razmatranja o ljudskim pravima.
List naglašava kako je iznenađujući konsenzus rivalskih američkih internetskih divova, koji su u svakoj izjavi koristili sličan jezik, rijetko javno osporavanje kineske politike, ali i sjajna ilustracija dubokih poteškoća s kojima se kompanije suočavaju po pitanju krivičnog zakona o sigurnosti u Hong Kongu.
Budući da se nova pravila primjenjuju u cijelom svijetu, oni otvaraju mogućnost da će tehnološke kompanije morati birati između objavljivanja podataka o ljudima koji pišu iz mjesta poput Sjedinjenih Država ili će se njihovi zaposlenici suočiti sa šestomjesečnom zatvorskom kaznom.
Američke kompanije nisu rekle hoće li donijeti konačnu odluku o saradnji s vlastima, ali, ukazuje Njujork tajms, ono što odluče kao i slijedeći pravni izazovi vlade Hong Konga, najvjerojatnije će zacrtati budućnost internetskih sloboda u gradu gdje web nije strogo cenzurisan kao u kontinentalnoj Kini.
Brisanje postova, uklanjanje parola
Tehnološke kompanije koje su odlučile da privremeno obustave pružanje podataka o korisnicima hongkonškim vlastima zapravo ocjenjuju implikacije zakona o sigurnosti koji zabranjuje ono što Peking smatra secesionističkim, subverzivnim ili terorističkim aktivnostima ili stranim miješanjem u Hong Kongu, ističe agencija Asošiejtid pres (The Associated Press).
Kritičari vide zakon kao najsmjeliji korak Pekinga koji treba ukloniti pravni jaz između bivše britanske kolonije i autoritarnog komunističkog partijskog sistema kopnene Kine, koji bi mogao narušiti posebne slobode grada poput javnog neslaganja i neograničenog pristupa internetu.
Hong Kong je, ukazuje AP, bio zbunjen masovnim, ponekad nasilnim antivladinim protestima veći dio prošle godine, jer su se stanovnici grada pobunili na prijedlog zakona o izručenju, nakon čega je on povučen.
Iako društvene platforme u Hong Kongu još uvijek nisu blokirane, korisnici su počeli brisati prodemokratske postove iz straha od odmazde. To se povlačenje proširilo i na ulice - mnoge trgovine i prodavnice koje su javno iskazivale solidarnosti s demonstrantima uklonile su prodemokratske slogane, bilješke i umjetnička djela koja su krasila njihove zidove.
Prema zakonu o nacionalnoj sigurnosti, gradska policija može zatražiti od platformi, izdavača i davaoca internetskih usluga, da uklone objave koje bi mogle prouzrokovati ugrožavanje nacionalne sigurnosti. Ukoliko odbiju mogu se suočiti s novčanim kaznama većim od 12.000 američkih dolara ili zatvorskom kaznom u trajanju od jedne godine.
Policija može pretraživati dokaze bez naloga u "vanrednim okolnostima" i tražiti naloge za oduzimanje putnih isprava onima koji se sumnjiče za kršenje zakona o nacionalnoj sigurnosti, sprječavajući ih da napuste Hong Kong. AP naglašava da su vlasti u Hong Kongu brzo krenule u provedbu zakona nakon što je on stupio na snagu 30. juna i od kada je policija uhapsila oko 370 ljudi.
Odlazak kineskog TikToka
Kako puni opseg zakona o sigurnosti u Hong Kongu postaje jasniji, sve više tehnoloških kompanija se povlači, ukazuje Gardijan (The Guardian) ističući da je i TikTok najavio povlačenje svojih aplikacija sa hongkonškog tržišta, nakon čega je i platforma za video konferencije Zum (Zoom) također najavila da će prestati udovoljavati zahtjevima vlasti Hong Konga.
Očekuje se da će Tik Tok za nekoliko dana morati da obustavi korištenje aplikacija u Hong Kongu, nakon izjava da se povlači "u svjetlu nedavnih događaja" i da ne namjeravaju dijeliti bilo kakve korisničke podatake s vlastima u Kini.
Glasnogovornik Zuma rekao je da kompanija "podržava slobodnu i otvorenu razmjenu mišljenja i ideja" te da će pratiti razvoj događaja u Hong Kongu. Zum je, dodaje Gardijan, kritikovan prošlog mjeseca nakon što je priznao da suspenduje ili ukida račune hongkonških aktivista na zahtjev kineskih vlasti.
Odluka TikToka da zaustavi poslovanje popularne video aplikacije u Hong Kongu izgleda neobično - ali je strateška jer želi pokazati da kompanija nije samo u kineskom vlasništvu – već da je riječ o globalnoj kompaniji koja je također međunarodni i odgovoran igrač društvenih mreža, ocjenjuje BBC.
TikTok se mučio u borbi protiv sumnji da djeluje pod kontrolom Pekinga zbog čega je nastojao da promijeni svoju globalnu sliku. Video aplikaciju u kratkom obliku pokrenula je kineska kompanija Bajtdens (ByteDance) za korisnike izvan kontinentalne Kine - kao dio strategije za povećanje globalne publike.
Kompaniju sada vodi bivši izvršni direktor Volt Diznija (Walt Disney), Kevin Mejer (Mayer), koji je u prošlosti tvrdio da se podaci o aplikaciji ne pohranjuju u Kini. TikTok je također prethodno tvrdio da ako to bude zatraženo, nikada neće predati podatke Pekingu - te da se od njega nikada nisu ni tražili podaci o korisnicima. No, zaključuje BBC, boravak u Hong Kongu može otežati tu obavezu.
Na udaru zbog cenzure
Iako se povlačenje TikToka, koji tvrdi da djeluje nezavisno od Pekinga, može smatrati podrškom za slobodu govora, ono bi moglo biti korisno Komunističkoj partiji Kine zbog uklanjanja foruma koji su demonstranti koristili za objavljivanje video zapisa u kojima se poziva na nezavisnost Hong Konga, piše Blumberg (Bloomberg) ističući kako se kompanija više puta našla na udaru zbog cenzure.
TikTok je u samo nekoliko godina postao centralni izbor za uglavnom mlađu populaciju. Njegovi kineski blizanci Doujin (Douyin) i drugi servisi poput Toutiaoa postali su glavne platforme za više od 1,5 milijardi ljudi u svojoj domovini i šire. Blumberg ističe da nije jasno planira li Bajtdens postataviti Doujin kao zamjenu za TikTok u Hong Kongu.
TikTok se nekoliko puta suočio sa upornim tvrdnjama da se njegove odluke o sadržaju usklađuju s prioritetima Pekinga. Ciljao je videozapise povezane s protestima u Hong Kongu, maltretiranjem muslimana u kineskoj regiji Sinđijang i suprotstavljanjima na granici Indije i Kine.
Prošle godine glasnogovornik Bajtdensa je izjavio za Blumberg da TikTok nije uklonio videozapise s protesta u Hong Kongu iz političkih razloga. Rekao je da su oni izbrisani zbog kršenja smjernica oko nasilnog, šokantnog ili senzacionalističkog sadržaja.
Popularnost TikToka, zaključuje Blumberg, zahtijeva pomno ispitivanje širom svijeta oko njene kontrole vrijednih ličnih podataka - posebno mladih - i cenzorske politike koja se smatra propekinškom. Podaci Senzor tauera (Sensor Tower) pokazuju da je od septembra 2019. godine TikTok imao oko 1,8 miliona preuzimanja u Hong Kongu, gradu sa 7,4 miliona ljudi.