Haški sudac Bakone (Justice) Moloto odbacio je zahtjev bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića da se procesuira bivša glavna haška tužiteljica Carla del Ponte.
„U razmatranju o tome – postoji li razlog za vjerovati da je Del Ponte počinila nepoštivanje suda, sudac se mora uvjeriti – je li postoji odredba Raspravnog vijeća Slobodana Miloševića koja je prekršena. Karadžić nije ukazao ni na jednu takvu odredbu“, zaključio je sudac Rezidualnog mehanizma Haškog suda (ICTY) Moloto.
Karadžić je svoj zahtjev za procesuiranjem temeljio na objavama WikiLeaks-a koji je objavio niz povjerljivih depeša, diplomatske korespodencije, između važnih dužnosnika suda s veleposlanicima i dužnosnicima vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Prema spornoj depeši, Del Ponte je otkrila službenicima američke vlade 16. travnja 2004. godine da Milošević želi pozvati za svoje svjedoke - bivšeg predsjednika Billa Clintona, bivšu državnu tajnicu Madeleine Albright, bivšeg ministra obrane Williama Cohena, veleposlanika Christophera Hilla, generala Weslyja Clarka i bivšeg veleposlanika Richarda Holbrooka - samo 3 dana nakon što je povjerljiva lista podnesena sudu.
U depeši se navodi i da se glavna tužiteljica Del Ponte složila da američke dužnosnike nadalje „informira o razvoju događaja u vezi s Miloševićevim zahtjevima za svjedoke“.
Karadžić je u zahtjevu izrazio bojazan da se takva praksa nastavila i do danas. Odnosno da visoki dužnosnici suda mogu dobiti uvid i nekažnjeno prenesti informacije i iz njegove liste povjerljivih svjedoka.
Predsjednik Haškog suda Theodor Meron je formirao sudsku komisiju kako bi to utvrdila, no ona se proglasila nenadležnom, prebacujući lopticu na novo formirani Rezidualni mehanizam.
Meron, koji je ujedno i predsjednik Rezidualnog mehanizma, imenovao je potom dugogodišnjeg južnoafričkog suca Molotoa da ispita cijelu stvar.
Iako je popis svjedoka Milošević predao putem povjerljive liste koja se ne smije otkriti javnosti, Moloto je zaključio kako ne postoji odluka Raspravnog vijeća koja bi ju zaštitila, a na temelju koje bi se uvažio Karadžićev zahtjev za pokretanjem istrage.
„Umjesto toga Karadžić je argumentirao zahtjev samo na osnovu povjerljivosti podneska“, zaključio je sudac odbijajući zahtjev, ističući da nema osnove na temelju koje bi povjerovao da je Del Ponte počinila prijestup nepoštivanja suda objavljivanjem povjerljivih podataka. Za nepoštivanje suda za što je zapriječena kazna do 7 godina zatvora i/ili novčana kazna do 100.000 eura.
„U razmatranju o tome – postoji li razlog za vjerovati da je Del Ponte počinila nepoštivanje suda, sudac se mora uvjeriti – je li postoji odredba Raspravnog vijeća Slobodana Miloševića koja je prekršena. Karadžić nije ukazao ni na jednu takvu odredbu“, zaključio je sudac Rezidualnog mehanizma Haškog suda (ICTY) Moloto.
Karadžić je svoj zahtjev za procesuiranjem temeljio na objavama WikiLeaks-a koji je objavio niz povjerljivih depeša, diplomatske korespodencije, između važnih dužnosnika suda s veleposlanicima i dužnosnicima vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Prema spornoj depeši, Del Ponte je otkrila službenicima američke vlade 16. travnja 2004. godine da Milošević želi pozvati za svoje svjedoke - bivšeg predsjednika Billa Clintona, bivšu državnu tajnicu Madeleine Albright, bivšeg ministra obrane Williama Cohena, veleposlanika Christophera Hilla, generala Weslyja Clarka i bivšeg veleposlanika Richarda Holbrooka - samo 3 dana nakon što je povjerljiva lista podnesena sudu.
U depeši se navodi i da se glavna tužiteljica Del Ponte složila da američke dužnosnike nadalje „informira o razvoju događaja u vezi s Miloševićevim zahtjevima za svjedoke“.
Karadžić je u zahtjevu izrazio bojazan da se takva praksa nastavila i do danas. Odnosno da visoki dužnosnici suda mogu dobiti uvid i nekažnjeno prenesti informacije i iz njegove liste povjerljivih svjedoka.
Predsjednik Haškog suda Theodor Meron je formirao sudsku komisiju kako bi to utvrdila, no ona se proglasila nenadležnom, prebacujući lopticu na novo formirani Rezidualni mehanizam.
Meron, koji je ujedno i predsjednik Rezidualnog mehanizma, imenovao je potom dugogodišnjeg južnoafričkog suca Molotoa da ispita cijelu stvar.
Iako je popis svjedoka Milošević predao putem povjerljive liste koja se ne smije otkriti javnosti, Moloto je zaključio kako ne postoji odluka Raspravnog vijeća koja bi ju zaštitila, a na temelju koje bi se uvažio Karadžićev zahtjev za pokretanjem istrage.
„Umjesto toga Karadžić je argumentirao zahtjev samo na osnovu povjerljivosti podneska“, zaključio je sudac odbijajući zahtjev, ističući da nema osnove na temelju koje bi povjerovao da je Del Ponte počinila prijestup nepoštivanja suda objavljivanjem povjerljivih podataka. Za nepoštivanje suda za što je zapriječena kazna do 7 godina zatvora i/ili novčana kazna do 100.000 eura.
