Odluka Westminsterkog suda u Londonu da odbije zatjev Srbije za izručenje bivšeg člana bh. Predsjedništva Ejupa Ganića očekivano je izazvala različite reakcije u BIiH. Dok je političari u Federaciji ocjenjuju kao konačnu pobjedu pravde, u RS smatraju potpuno nepravednom.
Za predsjednika Stranke demokratske akcije Sulejmana Tihića ovakva odluka bila je očekivana i predstavlja još jednu pobjedu istine o ratu u BiH.
„To je poruka i Srbiji i poruka široj javnosti o ratu u BiH. Akcija Dobrovoljačka jeste legalna akcija oslobađanja nezakonito zatočenoga predsjednika Predsjedništva BiH. Uvjeren sam da vojno i političko rukovodstvo nije odgovorno za određena ubistva jednog broja vojnika u toj akciji, ali da oni koji su to počinili treba da odgovaraju,“ kazao je Tihić.
Lazar Prodanović, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata, drugačijeg je mišljenja.
Lazar Prodanović, Foto: Midhat Poturović
„Mogu samo da kažem da je ta odluka britanskog suda nepravedna prema ulozi koju je gospodin Ganić imao u toku rata u BiH. Iskreno žalim, ali uvjeren sam da će Tužilaštvo BiH razmotriti mogućnost podizanja iste optužnice za Dobrovoljačku u Sarajevu, zbog onog što je on učinio da nedužni ljudi izgube živote,“ rekao je Prodanović.
Selim Bešlagić, poslanik SDP-a u državnom Parlamentu, čije se ime takođe nalazi na potjernicama koje je Srbija raspisala za građanima BiH, smatra da odluka još jednom potvrđuje cijelu politizaciju slučaja Ganić.
„Danas bismo morali objektivno da shvatimo da je presuda suda u Londonu druga presuda međunarodnih sudova u vezi slučaja u BiH. Drugim riječima, mislim da bi odnos Srbije prema BiH trebao da bude da se procesi rata koji je bio u BiH i traženja krivaca za počinjena nedjela traže i rješavaju u BiH, što bi predstavljalo jedan korektniji odnos Bih prema Srbiji i Srbije prema BiH. Mi imamo 24. septembra svjedočenje u vezi Ilije Jurišića. Ukoliko bi Apelacioni sud Srbije donio odluku da se Ilija Jurišić vraća u BiH, mislim da bi to daleko poboljšalo odnose između BiH i Srbije, a samim tim i odnose unutar BiH,“ smatra Bešlagić.
Trebalo bi poštovati odluku suda
S druge strane, u Partiji demokratskog progresa smatraju da je ovakva odluka poražavajuća, naročito, kako kaže Zoran Đerić iz ove partije, za porodice žrtava iz Dobrovoljačke ulice.
„Mislimo da je sud u Velikoj Britaniji pokazao da su u BiH na sceni dvostruki aršini. I ono što mi očekujemo sada od Suda BiH, jer imamo informacije da je na Sudu BiH otvoren taj proces, da Sud reaguje u skladu sa zakonima i da pokaže tu potpunu nepristrasnost i profesionalizam i da Ganića stupanjem na teritoriju BiH uhapsi,“ kazao je Đerić.
„Prosto ne mogu da vjerujem. To je rezultat očito je lobiranja određenog broja islamskih zemalja. Očito to nije rezultat prava i pravde. Prosto ne mogu da vjerujem da je sud u Engleskoj podlegao takvoj vrsti lobiranja. Ko će tu biti moralni, a ko stvarni pobjednik vidjećemo na kraju-krajeva. Ono što ja očekujem je jedno likovanje u BiH, ali u principu i dalje smatram da to nije rezultat prava i pravde već lobiranja,“ ocjenjuje Borislav Bojić, iz Srpske demokratske stranke.
„Mislim da je to dobra vijest, jer ja smatram da u ono vrijeme legalne institucije BiH su radile svoj posao i da u nokakvom slučaju ne mogu biti odgovorni za nešto što ima se stavlja na teret, a što, zapravo, nije argumentirano i nije dokazano. Smatram da je ovo dobro, da je ovo pobjeda instistucija BiH u to vrijeme koje su radile i vršile zakonom i ustavom predviđene poslove odbrane i integriteta i samostalnosti države BiH,“ kazao je Velimir Jukić, iz HDZ-a BiH.
Odlukom londonskog suda zadovoljan je i predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić.
Na pitanje da li ishod procesa protiv Ejupa Ganića čiji je slučaj i u BiH razbuktao političke strasti sada može i da ih smiri, Silajdžić odgovara:
Haris Silajdžić
„Trebalo bi svi da poštujemo presudu suda i da pazimo, posebno na srbijanskoj strani, da se ne ponavljaju ovakve stvari koje su iritantne i koje ne vodi smirivanju i stabilizaciji situacije.“
RSE: Znači li to da vjerujete da će ovo ostale potjernice koje je Srbija pokrenula sada malo staviti van snage?
Silajdžić: To je dobro pitanje za vlasti u Srbiji i njihovo tužilaštvo.
Ejup Ganić uhapšen je u Londonu 1. marta. Uhapšen je na osnovu potjernice Srbije koja ga tereti za slučaj Dobrovoljačka ulica, kada je u incidentu prilikom povlačenja Jugoslovenske narodne armije iz Sarajeva, 3. maja 1992. godine, stradalao nekoliko vojnika i oficira.
*****
Ostali prilozi iz programa Pred licem pravde:
Tokom rata u BiH silovano oko dvadeset hiljada žena
Britanski sud odbio izručenje Ganića
Srbija će se verovatno žaliti na odluku
Odbijanje izručenja Ganića Srbiji različito primljeno u BiH
Očekuje se skoro izručenje "monstruma sa Grbavice"
*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Ejup Ganić, bivši član Predsjedništva BiH, uhapšen je 1. marta na londonskom aerodromu Heathrow prilikom povratka u BiH na osnovu privremenog naloga Srbije za ekstradiciju zbog navodne odgovornosti za incidemt prilikom povlačenja kolone JNA iz Sarajeva u maju 1992. godine, kada je poginulo nekoliko vojnika.
Ganić je 11. marta pušten iz pritvora uz kauciju da se brani sa slobode, a na ročištu od 5. do 14. jula pred vijećem Suda za ekstradicije u Londonu održana je glavna rasprava povodom zahtjeva Srbije za izručenje.
Sud u Londonu odbio je 27. jula zahtjev kao politički motiviran. (Pročitajte prevod presude)
Ganić je na prvim demokratskim izborima u BiH 1990. godine izabran u sedmočlano Predsjedništvo BiH kao član Stranke demokratske akcije.
Drugog i trećeg maja 1992., uoči i na dan napada u Dobrovoljačkoj ulici, Ganić je mijenjao Aliju Izetbegovića na čelu Predsjedništva za vrijeme njegovog zarobljavanja od strane JNA. Optužnica Tužilaštva Srbije, podignuta 2008. godine, tereti Ganića za izdavanje naredbi za napad na jedinicu JNA.
Haški tribunal je 2003. rekao da nema dovoljno dokaza za optuživanje Ganića za ratni zločin dok Sud BiH provodi istragu o ovom slučaju.
Ganić je nakon rata u BiH bio predsjednik Federacije BiH.
Sve o slučaju Ganić:
Vijesti, analize, komentari, svjedočenja učesnika i snimci dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici
Uvjeren sam da vojno i političko rukovodstvo nije odgovorno za određena ubistva jednog broja vojnika u toj akciji, ali da oni koji su to počinili treba da odgovaraju, kazao je predsjednik SDA, Sulejman Tihić.
„To je poruka i Srbiji i poruka široj javnosti o ratu u BiH. Akcija Dobrovoljačka jeste legalna akcija oslobađanja nezakonito zatočenoga predsjednika Predsjedništva BiH. Uvjeren sam da vojno i političko rukovodstvo nije odgovorno za određena ubistva jednog broja vojnika u toj akciji, ali da oni koji su to počinili treba da odgovaraju,“ kazao je Tihić.
Lazar Prodanović, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata, drugačijeg je mišljenja.
„Mogu samo da kažem da je ta odluka britanskog suda nepravedna prema ulozi koju je gospodin Ganić imao u toku rata u BiH. Iskreno žalim, ali uvjeren sam da će Tužilaštvo BiH razmotriti mogućnost podizanja iste optužnice za Dobrovoljačku u Sarajevu, zbog onog što je on učinio da nedužni ljudi izgube živote,“ rekao je Prodanović.
Selim Bešlagić, poslanik SDP-a u državnom Parlamentu, čije se ime takođe nalazi na potjernicama koje je Srbija raspisala za građanima BiH, smatra da odluka još jednom potvrđuje cijelu politizaciju slučaja Ganić.
„Danas bismo morali objektivno da shvatimo da je presuda suda u Londonu druga presuda međunarodnih sudova u vezi slučaja u BiH. Drugim riječima, mislim da bi odnos Srbije prema BiH trebao da bude da se procesi rata koji je bio u BiH i traženja krivaca za počinjena nedjela traže i rješavaju u BiH, što bi predstavljalo jedan korektniji odnos Bih prema Srbiji i Srbije prema BiH. Mi imamo 24. septembra svjedočenje u vezi Ilije Jurišića. Ukoliko bi Apelacioni sud Srbije donio odluku da se Ilija Jurišić vraća u BiH, mislim da bi to daleko poboljšalo odnose između BiH i Srbije, a samim tim i odnose unutar BiH,“ smatra Bešlagić.
Trebalo bi poštovati odluku suda
S druge strane, u Partiji demokratskog progresa smatraju da je ovakva odluka poražavajuća, naročito, kako kaže Zoran Đerić iz ove partije, za porodice žrtava iz Dobrovoljačke ulice.
„Mislimo da je sud u Velikoj Britaniji pokazao da su u BiH na sceni dvostruki aršini. I ono što mi očekujemo sada od Suda BiH, jer imamo informacije da je na Sudu BiH otvoren taj proces, da Sud reaguje u skladu sa zakonima i da pokaže tu potpunu nepristrasnost i profesionalizam i da Ganića stupanjem na teritoriju BiH uhapsi,“ kazao je Đerić.
Ono što ja očekujem je jedno likovanje u BiH, ali u principu i dalje smatram da to nije rezultat prava i pravde već lobiranja, kaže Borislav Bojić iz Srpske demokratske stranke.
„Prosto ne mogu da vjerujem. To je rezultat očito je lobiranja određenog broja islamskih zemalja. Očito to nije rezultat prava i pravde. Prosto ne mogu da vjerujem da je sud u Engleskoj podlegao takvoj vrsti lobiranja. Ko će tu biti moralni, a ko stvarni pobjednik vidjećemo na kraju-krajeva. Ono što ja očekujem je jedno likovanje u BiH, ali u principu i dalje smatram da to nije rezultat prava i pravde već lobiranja,“ ocjenjuje Borislav Bojić, iz Srpske demokratske stranke.
„Mislim da je to dobra vijest, jer ja smatram da u ono vrijeme legalne institucije BiH su radile svoj posao i da u nokakvom slučaju ne mogu biti odgovorni za nešto što ima se stavlja na teret, a što, zapravo, nije argumentirano i nije dokazano. Smatram da je ovo dobro, da je ovo pobjeda instistucija BiH u to vrijeme koje su radile i vršile zakonom i ustavom predviđene poslove odbrane i integriteta i samostalnosti države BiH,“ kazao je Velimir Jukić, iz HDZ-a BiH.
Odlukom londonskog suda zadovoljan je i predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić.
Na pitanje da li ishod procesa protiv Ejupa Ganića čiji je slučaj i u BiH razbuktao političke strasti sada može i da ih smiri, Silajdžić odgovara:
„Trebalo bi svi da poštujemo presudu suda i da pazimo, posebno na srbijanskoj strani, da se ne ponavljaju ovakve stvari koje su iritantne i koje ne vodi smirivanju i stabilizaciji situacije.“
RSE: Znači li to da vjerujete da će ovo ostale potjernice koje je Srbija pokrenula sada malo staviti van snage?
Silajdžić: To je dobro pitanje za vlasti u Srbiji i njihovo tužilaštvo.
Ejup Ganić uhapšen je u Londonu 1. marta. Uhapšen je na osnovu potjernice Srbije koja ga tereti za slučaj Dobrovoljačka ulica, kada je u incidentu prilikom povlačenja Jugoslovenske narodne armije iz Sarajeva, 3. maja 1992. godine, stradalao nekoliko vojnika i oficira.
*****
Ostali prilozi iz programa Pred licem pravde:
Tokom rata u BiH silovano oko dvadeset hiljada žena
Britanski sud odbio izručenje Ganića
Srbija će se verovatno žaliti na odluku
Odbijanje izručenja Ganića Srbiji različito primljeno u BiH
Očekuje se skoro izručenje "monstruma sa Grbavice"
*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Slučaj Ganić
Slučaj GanićEjup Ganić, bivši član Predsjedništva BiH, uhapšen je 1. marta na londonskom aerodromu Heathrow prilikom povratka u BiH na osnovu privremenog naloga Srbije za ekstradiciju zbog navodne odgovornosti za incidemt prilikom povlačenja kolone JNA iz Sarajeva u maju 1992. godine, kada je poginulo nekoliko vojnika.
Ganić je 11. marta pušten iz pritvora uz kauciju da se brani sa slobode, a na ročištu od 5. do 14. jula pred vijećem Suda za ekstradicije u Londonu održana je glavna rasprava povodom zahtjeva Srbije za izručenje.
Sud u Londonu odbio je 27. jula zahtjev kao politički motiviran. (Pročitajte prevod presude)
Ganić je na prvim demokratskim izborima u BiH 1990. godine izabran u sedmočlano Predsjedništvo BiH kao član Stranke demokratske akcije.
Drugog i trećeg maja 1992., uoči i na dan napada u Dobrovoljačkoj ulici, Ganić je mijenjao Aliju Izetbegovića na čelu Predsjedništva za vrijeme njegovog zarobljavanja od strane JNA. Optužnica Tužilaštva Srbije, podignuta 2008. godine, tereti Ganića za izdavanje naredbi za napad na jedinicu JNA.
Haški tribunal je 2003. rekao da nema dovoljno dokaza za optuživanje Ganića za ratni zločin dok Sud BiH provodi istragu o ovom slučaju.
Ganić je nakon rata u BiH bio predsjednik Federacije BiH.
Sve o slučaju Ganić:
Vijesti, analize, komentari, svjedočenja učesnika i snimci dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici