Raspravno vijeće Haškog suda (ICTY) pod predsjedanjem suca O Gon Kwona odbacilo je još jedan u nizu zahtjeva ratnog vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića za odbacivanjem optužnice protiv njega.
Ovaj put Karadžić je kao razlog za upućivanje zahtjeva iskoristio užurbanost Haškog suda da završi sa svojim radom, uspostavljanjem mehanizma za zatvaranje međunarodnog procesuiranja koji bi ga trebao zamijeniti.
Nakon što je optuženi to ocijenio „nelegalnim“ i neizvjesnim za njegov postupak te odlučivanje o eventualnoj žalbi, suci su zaključili „kako ni jedno pravo na pošteno suđenje optuženog time nije povređeno“ jer se uspostavom mehanizma upravo omogućava Karadžiću podnošenje eventualne žalbe.
Podsjetimo, Karadžić je u podnesku prošli mjesec zatražio da optužbe protiv njega budu odbačene, navodeći kako Vijeće sigurnosti UN-a nije imalo pravo prebaciti sudske ovlasti Haškog suda na novooformljeni rezidualni mehanizam „koji je stoga nelegalan“ i krši njegova prava na pravično suđenje.
Tzv. rezidualni mehanizam, nasljednik spomenutog suda, počeo je s radom 1.srpnja ove godine, a upravo je on taj koji bi trebao odlučivati o Karadžićevoj eventualnoj žalbi ukoliko bude osuđen. Prema stavu obrane Vijeće sigurnosti UN-a je moglo ostaviti postojeći sud do završetka žalbenih postupaka ili naložiti njihov završetak pred sudovima bivše Jugoslavije, što bi smanjilo neizvjesnost završetka postupka.
No takvog mišljenja nisu suci u Karadžićevom postupku, navevši - da nema ničeg neizvjesnog u tome što će to tijelo omogućiti pravo optuženog na žalbu nakon prvostupanjske presude prema dosadašnjoj praksi Haškog suda.
„Sve dok su okviri za zaštitu prava optuženog u svakoj instituciji primarno sukladni, kao što je Vijeće zaključilo da jesu, Vijeće ne mora odabrati sa sigurnošću – koja institucija će konačno odlučivati o žalbi njegove eventualne presude, kako bi zaključilo – da prava optuženog na pošteno suđenje nisu trenutno prekršena.“, stoji u zaključku odbijenice za odbacivanjem optužnice „kao prikladne mjere“ za sprečavanje povrede prava optuženog.
Također je napomenuto kako Haški sud ne može odlučivati o legalnosti uspostavljenog mehanizma, jer kao Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) to nema u zadaći, poput primjerice ustavnog suda. Podsjetimo, Haški sud će nastaviti raditi sve dok ne budu donesene prvostupanjske presude u suđenjima u tijeku - Karadžiću, Ratku Mladiću, Goranu Hadžiću i Vojislavu Šešelju, a o njihovim žalbama će odlučivati novooformljeni rezidualni mehanizam.
Bivšem predsjedniku RS se sudi za genocid u Srebrenici kao i općinama na početku rata, progon Bošnjaka i Hrvata diljem BiH, teroriziranje stanovništva Sarajeva te uzimanje za taoce pripadnika mirovnih snaga UN. Nakon odobrene pauze za pripremu obrane za ponovno vraćenu točku 1 u optužnicu (genocid u 7 općina 1992.godine), suđenje Karadžiću će se nastaviti potkraj listopada ove godine, novim iskazima svjedoka obrane.
Ovaj put Karadžić je kao razlog za upućivanje zahtjeva iskoristio užurbanost Haškog suda da završi sa svojim radom, uspostavljanjem mehanizma za zatvaranje međunarodnog procesuiranja koji bi ga trebao zamijeniti.
Nakon što je optuženi to ocijenio „nelegalnim“ i neizvjesnim za njegov postupak te odlučivanje o eventualnoj žalbi, suci su zaključili „kako ni jedno pravo na pošteno suđenje optuženog time nije povređeno“ jer se uspostavom mehanizma upravo omogućava Karadžiću podnošenje eventualne žalbe.
Podsjetimo, Karadžić je u podnesku prošli mjesec zatražio da optužbe protiv njega budu odbačene, navodeći kako Vijeće sigurnosti UN-a nije imalo pravo prebaciti sudske ovlasti Haškog suda na novooformljeni rezidualni mehanizam „koji je stoga nelegalan“ i krši njegova prava na pravično suđenje.
Tzv. rezidualni mehanizam, nasljednik spomenutog suda, počeo je s radom 1.srpnja ove godine, a upravo je on taj koji bi trebao odlučivati o Karadžićevoj eventualnoj žalbi ukoliko bude osuđen. Prema stavu obrane Vijeće sigurnosti UN-a je moglo ostaviti postojeći sud do završetka žalbenih postupaka ili naložiti njihov završetak pred sudovima bivše Jugoslavije, što bi smanjilo neizvjesnost završetka postupka.
No takvog mišljenja nisu suci u Karadžićevom postupku, navevši - da nema ničeg neizvjesnog u tome što će to tijelo omogućiti pravo optuženog na žalbu nakon prvostupanjske presude prema dosadašnjoj praksi Haškog suda.
„Sve dok su okviri za zaštitu prava optuženog u svakoj instituciji primarno sukladni, kao što je Vijeće zaključilo da jesu, Vijeće ne mora odabrati sa sigurnošću – koja institucija će konačno odlučivati o žalbi njegove eventualne presude, kako bi zaključilo – da prava optuženog na pošteno suđenje nisu trenutno prekršena.“, stoji u zaključku odbijenice za odbacivanjem optužnice „kao prikladne mjere“ za sprečavanje povrede prava optuženog.
Također je napomenuto kako Haški sud ne može odlučivati o legalnosti uspostavljenog mehanizma, jer kao Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) to nema u zadaći, poput primjerice ustavnog suda. Podsjetimo, Haški sud će nastaviti raditi sve dok ne budu donesene prvostupanjske presude u suđenjima u tijeku - Karadžiću, Ratku Mladiću, Goranu Hadžiću i Vojislavu Šešelju, a o njihovim žalbama će odlučivati novooformljeni rezidualni mehanizam.
Bivšem predsjedniku RS se sudi za genocid u Srebrenici kao i općinama na početku rata, progon Bošnjaka i Hrvata diljem BiH, teroriziranje stanovništva Sarajeva te uzimanje za taoce pripadnika mirovnih snaga UN. Nakon odobrene pauze za pripremu obrane za ponovno vraćenu točku 1 u optužnicu (genocid u 7 općina 1992.godine), suđenje Karadžiću će se nastaviti potkraj listopada ove godine, novim iskazima svjedoka obrane.
