Kineski predsjednik Si Đinping dočekan je 2015. godine u Londonu s, kako su tad izvještavali kineski mediji, “tepihom crvenijim od svih crvenih tepiha”, zlatnim kočijama i raskošnim banketom u Buckinghamskoj palači kojem je prisustvovala kraljica Elizabeta II.
Postignut je dogovor o suradnji u polju kibernetičke sigurnosti s brojnih trgovinskim i investicijskim projektima vrijednim milijarde funti, uključujući i kineska državna ulaganja u britanske nuklearne elektrane. Tadašnji premijer David Cameron je ispijajući pivo u pabu s predsjednikom Sijem govorio o “zlatnoj eri” u odnosima dvije zemlje te o ambicijama Ujedinjene Kraljevine da postane “najbolji kineski partner na Zapadu”, podsjeća novinska agencija Associated Press (AP).
Oduševljenje je od tada značajno splasnulo.
Hong Kong, Huawei i reciprocitet
Ekonomske i političke nesuglasice između Britanije i Kine eruptirale su početkom jula 2020. kada je Peking nametnuo nove zakone o nacionalnoj sigurnosti u Hong Kongu, koji je do 1997. bio britanska kolonija i koji je danas, s Makaom, jedna od dviju posebnih upravnih regija Narodne Republike Kine.
Vlada premijera Borisa Johnsona optužila je Kinu za ozbiljno kršenje Kinesko-britanske zajedničke deklaracije i najavila da će otvoriti posebnu rutu kojom bi britansko državljanstvo moglo dobiti do tri miliona stanovnika Hong Konga, od oko sedam miliona koliko ih tamo živi. Pravo na državljanstvo imali bi svi rođeni u Hong Kongu prije 1997. godine.
Vlada Hong Konga je proteklih dana predstavila nova “pravila za provedbu” zakonodavstva, drastično proširivši policijske ovlasti za, između ostalog, pretraživanje i brisanje potencijalno ilegalnog materijala na internetu “radi sprečavanja, suzbijanja i izricanja kazne za djela i aktivnosti koje ugrožavaju nacionalnu sigurnost”.
Prema novim zakonima - koji su doneseni bez savjetovanja s hongkonškim parlamentom - policija može pretraživati domove bez naloga “u posebnim okolnostima”, može zamrznuti nečiju imovinu, presresti komunikaciju i zatražiti od pružatelja internetskih usluga uklanjanje sadržaja i informacija, objavljeno je u Službenom listu Hong Konga. Protuzakonito je i “poticanje na mržnju” prema centralnoj kineskoj vladi i regionalnoj vladi Hong Konga. Brojna krivična djela, uključujući i uništavanje vozila javnog prijevoza, mogu se od sada smatrati terorizmom.
Australija je nakon donošenja novih sigurnosnih pravila i zakona u Hong Kongu suspendirala ekstradicijski sporazum i upozorila svoje državljane koji rade tamo da možda riskiraju hapšenje te ih pozvala da razmotre nužnost boravka u Hong Kongu. Sporazum o izručenju suspendirala je i Kanada čiji su odnosi s Kinom odavno zamrznuti, dok je Novi Zeland saopćio da razmatra svoje odnose s Hong Kongom i Kinom.
Kineski ambasador u UK-u Liu Siaoming upozorio je pak Britaniju da bi dodjeljivanje britanskog državljanstva stanovnicima Hong Konga značilo “ozbiljno miješanje u unutarnja pitanja Kine”.
“Hong Kong je dio Kine, a pitanje Hong Konga je kinesko unutarnje pitanje i ne bi trebalo biti nikakvih vanjskih uplitanja”, naglasio je Liu. Poručio je i da bi zabrana korištenja Huaweijeve 5G tehnologije u UK-u moglo dovesti do odvraćanja kineskih ulaganja od UK-a.
Sjedinjene Države tvrde da je Huawei agent kineske komunističke države i da mu se ne može vjerovati. Sankcije su se u početku odnosile na američke kompanije kojima je zabranjena prodaja izravno Huaweiju. Međutim, nove donesene u maju uključuju i strane kompanije koje koriste američku tehnologiju i opremu.
Po tom pitanju, koje neki uspoređuju s antagonizmom između SAD-a i Sovjetskog Saveza iz doba Hladnog rata, Washington je zabrinut jer je prevlast u 5G tehnologiji prekretnica prema kineskoj tehnološkoj nadmoći koja bi mogla definirati geopolitiku 21. stoljeća, ocjenjuje novinska agencija Reuters.
SAD je već najavio nove korake.
“Trumpova administracija će poduzeti korake kako bi osigurala da kineska vlada ne dobije pristup privatnim informacijama američkih građana putem telekomunikacija i društvenih medija”, izjavio je američki državni sekretar Mike Pompeo, na pitanje da li SAD planiraju zabraniti aplikaciju TikTok, koja je u kineskom vlasništvu. Američki ministar vanjskih poslova je “ponovio potrebu saveznika i međunarodne zajednice za pomoć u oblikovanju globalne telekomunikacijske infrastrukture bez utjecaja kineske vlade”.
“Infrastruktura koja će se koristiti sljedećih stotinu godina mora biti komunikacijska infrastruktura koja se temelji na Zapadnom idealu”, naglasio je.
TikTok, koji ne posluje u Kini i koji tvrdi da nema veze s kineskim vlastima i da je kolateralna šteta u trgovinskom ratu između SAD-a i Kine, najavio je mogućnost seljenja iz Hong Konga, no Pompeo je naglasio da to “nije dovoljno”. Inače, Indija, kineski regionalni rival, zabranila je TikTok.
Google i Facebook koji bi poslovali u Kini, no ne mogu zbog striktnih kineskih zakona pa su poslovali u Hong Kongu nadajući se otvaranju kineskog tržišta u budućnosti, saopćili su da su prestali dijeliti podatke s hongkonškim vlastima i da proučavaju novo zakonodavstvo.
Huawei, jedan od najvećih svjetskih proizvođača telekomunikacijske opreme, odgovara da “Sjedinjene Države žele spriječiti njegov rast jer nijedna američka kompanija ne može ponuditi isti asortiman tehnologije po konkurentnim cijenama”.
Britanski premijer Boris Johnson trebao bi tokom treće sedmice jula odlučiti hoće li uvesti stroža ograničenja Huaweiju. Johnson je u januaru odbijao pozive američkog predsjednika Donalda Trumpa i dodijelio Huaweiju ograničenu ulogu u izgradnji 5G mreže, ali percepcija da Kina nije rekla cijelu istinu tokom pandemije COVID-a 19 i nesuglasice oko Hong Konga promijenile su raspoloženje u Londonu. Steve Cang, direktor Kineskog instituta pri Univerzitetu u Londonu, u kolumni za britanski list The Guardian podsjeća da od osnutka Narodne Republike Kine nije bilo reciprociteta u odnosima dvije zemlje.
“Ujedinjena Kraljevina priznala je NR Kinu u januaru 1950., manje od tri mjeseca nakon njenog proglašenja. Peking je uspostavio pune diplomatske odnose s UK-om tek u martu 1972. Početkom 1950-ih nacionalizirana su brojna prijašnja britanska ulaganja u Kini. Danas Kina inzistira da se Huaweiju omogući da gradi ključnu 5G infrastrukturu u UK-u, dok je britanskim kompanijama zabranjeno da rade isto u Kini. Konfucijevi instituti djeluju pri britanskim univerzitetima, dok je britanskim školama u Kini zabranjeno da podučavaju o ustavnoj demokraciji, univerzalnim vrijednostima, civilnom društvu ili slobodnom i nezavisnom novinarstvu”, navodi, između ostalog Cang.
Nacionalna sigurnost
Britanski ministar pravde Robert Buckland kazao je u ponedjeljak, 13. jula da će kod donošenja konačne odluke oko Huaweija “najveći prioritet biti britanska nacionalna sigurnost”.
“Rekao bih da je to odnos koji, ako ga želimo očuvati, mora biti iskren i mislim da smo iskreni kada su u pitanju važna pitanja poput Hong Konga”, rekao je Buckland za radio LBC, prenio je Reuters.
Britanski Sky prenosi izjave bivših i sadašnjih dužnosnika koji navode da bi UK trebao revidirati i ugovore s Kinom o izgradnji nuklearnih elektrana. China General Nuclear, kompanija koja je u državnom vlasništvu Kine, gradi tri nulearne elektrane u Britaniji, od kojih u dvije ima manjinsko, a u jednoj 66,5 posto vlasništva i saopćila je da je do sad u UK-u uložila više od 3,8 milijardi funta.
Profesor Anthony Glees, stručnjak za nacionalnu sigurnost, kazao je da Kina ne krije da želi biti najmoćnija ekonomska i vojna sila na svijetu, te da Britanija, koja planira u sljedećoj dekadi 25 posto energije dobivati iz nuklearnih elektrana, korača opasnim putem.
“Britanske nuklearne elektrane moraju kontrolirati britanski naučnici, britanska tehnologija i britanski softver. Da li bi Kinezi dopustili Britancima da grade nuklearke po Kini? To je retoričko pitanje”, kazao je Glees.
Kineski odgovor
S druge strane, Philip Hammond, bivši šef britanske riznice, upozorio je da bi slabljenje veza s drugom najvećom svjetskom ekonomijom bilo posebno nerazumno u vrijeme kada Britanija prekida trgovinske veze s Europom u doba korona-krize i kada traži partnere drugdje, prenio je AP.
Britanska vlada je, navodi BBC, već donijela nove odluke kojima se u doba korona-krize i Brexita blokira preuzimanje britanskih firmi od strane kineskih korporacija, a u pripremi je i dodatno zakonodavstvo u obliku prijedloga zakona o nacionalnoj sigurnosti i ulaganju.
Kakav će biti kineski odgovor? Peking bi britanskim firmama mogao dodatno otežati poslovanje na kineskim tržištima. Kina bi mogla nametnuti sankcije za određene britanske robe. Mogla bi ograničiti - ili čak povući - ulaganja u Veliku Britaniju. Mogla bi smanjiti broj kineskih studenata i učenika u Britaniji, dovodeći u pitanje financije britanskih univerziteta i škola koje su postale previše ovisne o inozemnim stipendijama, navodi BBC.
