U Bosni i Hercegovini se obilježava Dan državnosti. Na današnji dan prije 72 godine u Mrkonjić Gradu održano je Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća BiH. U Bosni i Hercegovini ovaj događaj se ne tretira jednako. U Federaciji BiH smatraju kako je ZAVNOBIH udario temelje državnosti BiH, dok ga u RS ne priznaju. Sjećanje na ZAVNOBiH ove godine protiče u ozračju obilježavanja 20. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je potvrđena državnost BiH.
Dejtonski ustav potvrdio je državnost Bosne i Hercegovine i prema njemu se ne treba odnositi isključivo negativno. Ovaj pravni akt u sebi je objedinio mnoge dokumente kojim se gradila država BiH kroz povijest, uključujući i odluke ZAVNOBiH-a, ističe Hasan Balić, profesor na Pravnom fakultetu u Sarajevu.
„Dejton je nama potvrdio da je Bosna i Hercegovina država. Ima li išta ljepše kada vam jedan međunarodni akt to kaže. On je rekao da je njen glavni grad Sarajevo i da nema podijeljenog Sarajeva, a ni BiH. On je rekao da je to država naroda, koja je članica UN-a i da nastavlja državnost u međunarodnim granicama. Na taj način on je potvrdio da je BiH pobijedila i domaće i strane neprijatelje“, smatra Balić
Odlukama ZAVNOBiH-a obnovljena je državnost BiH, nakon srednjovjekovne samostalnosti. Proces nastavljen je Dejtonskim mirovnim sporazumom, a bit će završen integracijom države u EU i NATO savezu, mišljenja je Mirko Pejanović, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
„Dejton je stvorio jednu pretpostavku, u čijoj realizaciji učestvuje i institucije međunarodne zajednice, a to je da BiH u miru izvede proces integracija u EU i NATO savez. Tada će se u osnovi, kroz europske standarde, dograditi Dejtonski mirovini sporazum u svim aspektima, pa i aspektima ustavnih reformi. Time će BiH doći do one tačke koju zovemo kraj istorijskog procesa internacionalizacije bosanskog pitanja, a to je izgradnja države BiH do njene samodrživosti, kao članice EU i NATO saveza“, ocjenjuje Pejanović.
Integrirana Bosna i Hercegovina, u kojoj će svi narodi imati jednaka prava, može ići naprijed. Na takvm postulatima utemeljene su i odluke ZAVNOBiH-a, ocjena je Marinka Pejića, predsjednika Hrvatskog narodnog vijeća. Ovakve vrijednosti danas u BiH ozbiljno su poljuljane, dodaje Pejić.
„Ja se nadam, a i po prirodi sam optimista da ćemo se mi ipak uključiti u EU, jer ta organizacija i pored svojih slabosti ima i dobrih strana. BiH nema alternative. Morat ćemo se uklapati u njihove standarde i to je način da se u BiH osigura bolja budućnost“, ističe Pejić.
Država i zemlja
Budućnost BiH ovisit će o radu njenih političara. Ta budućnost mora ići u smjeru zajedništva, a ne podjela, nagašava Zijad Hasić, profesor na Pravnom fakultetu u Sarajevu.
„Svaki dan je bitan za BiH. Bitno je da njene institucije svakog dana rade na zadovoljenju potreba svoga građanstva, ali i afirmisanju i jačanju BiH kao međunarodno priznate države“, dodaje Hasić.
Hilmo Neimarlija, profesor na Fakultetu islamskih nauka naglašava kako su odlukama ZAVNOBiH-a udareni temelji državnosti BiH, ali još važnija činjenica je da je BiH, po prirodnom pravu - zemlja, odnosno temeljna jednica ljudske stvarnosti, koju je nemoguće dijeliti.
„Zemlje ne nastaju voljom jedne generacije, tako da ne mogu tom voljom ni nestati. Jugoslavija je bila država na životnom tlu više zemalja, a BiH je zemlja. Kao što se atom, kao osnovna jednica fizikalne stvarnosti, ne može dijeliti, ne može se dijeliti ni zemlja kao osnovna jednica životne stvarnosti.“
U tom kontekstu potrebno je razdvojiti probleme države i zemlje, dodaje Neimarlija.
„Svi imamo da je BiH jedan univerzum, a radi se o pluriverzumu, kulturnom, društvenom, koji bi trebao da se uvaži i u ovom političkom određenju. Naša je nevolja, što smo se našli u vremenu obnavljanja državnosti BiH u širim okolnostima, u kojima su i zemlja i država gubile nešto od svojih bitnih značenja iz prošlosti.“
Za razliku od Federacije, u manjem entitetu Bosne i Hercegovine 25. studeni je radni dan lišen praznične atmosfere. Republika Srpska svoj praznik obilježava 9. siječnja, u znak sećanja na 1992. godinu kada je "Skupština srpskog naroda u BiH", proglasila Republiku Srpsku.