U Sarajevu je u utorak održana svečanost povodom Nominacije stećaka za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Nakon provjere 30 nekropola stećaka, koje su Bosna i Hercegovina, Srbija, Hrvatska i Crna Gora nominovale 2009., na ljeto iduće godine biće poznato da li će srednjovjekovni nadgrobni spomenici zaista biti uvršteni na UNESCO-ov popis svjetskog kulturno-historijskog naslijeđa.
"Smatram da smo u respektabilnom roku završili obiman posao i postigli dobar rezultat", kaže Dubravko Lovrenović, predsjedavajući Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
Budući da u regiji ima 70.000 stećaka, a više od 60.000 se nalaze na prostoru Bosne i Hercegovine, bh. vlast trebala bi preduzeti dodatne mjere u cilju njihovog očuvanja.
"Jedini pravi odgovor države ili barem entiteta je da se uspostavi specijalizirana institucija ili institut koji bi preuzeo buduću brigu o zaštiti i izučavanju stećaka jer se uistinu radi ne samo o evropskom nego i svjetskom kulturnom fenomenu koji bi u Bosni i Hercegovini, ali i u državama koje su zajedno išle u nominaciju, mogao postati kulturni brend", ističe Lovrenović.
Na UNESCO-vu listu nominovano je 30 nekropola stećaka, od čega su 22 iz Bosne i Hercegovine, po tri iz Srbije i Crne Gore te dvije iz Hrvatske.
"Upis dobra na Listu svjetske baštine nije kraj već početak procesa i moramo se prema tome usmjeriti na pravi način, jer jednim upisom moramo da dokažemo da možemo upravljati tim dobrom, odnosno da možemo očuvati to dobro za sljedeće generacije", navodi Siniša Šešum, voditelj kancelarije UNESCO-a u BiH.
Postoji inicijativa da zemlje bivše Jugoslavije zajedno kandiduju sve spomenike narodnooslobodilačke borbe (NOB, op.a.).
Bosna i Hercegovina, prema riječima Sredoja Novića, predsjednika Državne komisije za saradnju BiH sa UNESCO i odlazećeg ministra civilnih poslova BiH, pozdravlja ovu ideju.
"Moj stav je tu potpuno pozitivan. Mi ne smijemo da gledamo samo ideološki na to kakva je bila bivša Jugoslavija, jer nećemo da govorimo o sistemu bivše Jugoslavije – da li je bio dobar ili nije bio dobar komunistički, socijalistički ili neki drugi sistem. Ali, moramo da budemo svjesni da kulturno-istorijski spomenici spadaju u red vrhunskih kulturnih i umjetničkih djela brojnih autora unutar Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije", kaže Nović.
