Svega nešto manje od 4.000 djece i mladih obuhvaćeno je nekim od modela obrazovanja na srpskom jeziku i ćirilici, doznaje se iz najnovije analize nevladine udruge Srpski demokratski forum. Iako kod manjinskog obrazovanja ima mnogo više problema nego kod dvojezičnosti ili političkog predstavljanja srpske manjine, ni država, ni srpski politički predstavnici ne posvećuju mu dovoljno pozornosti.
Srpski demokratski forum (SDF) upozorio je da u ostvarivanju prava na obrazovanje na srpskom jeziku i ćirilici ima mnogo više problema nego kod službene upotrebe dvojezičnosti ili političkog predstavljanja srpske manjine, međutim i država, i srpski politički predstavnici i manjinske srpske organizacije posvećuju mu premalo pozornosti, rečeno je na predstavljanju njihove analize obrazovanja srpske manjine.
„Nije tu bilo političke volje ni Ministarstva prosvjete, ni manjinskih političkih predstavnika, ni same Vlade da se tom problemu priđe ozbiljno i odgovorno kako bi najranjivija skupina – a to su djeca – mogla slobodno da uživaju svoje pravo koje im po zakonu pripada. Mi imao svoja prava po Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i po zakonskoj regulativi, ali kada se to pogleda na nivou same organizacije nastave i uključivanja što većeg broja djece, onda vidimo da postoje prepreke, da nema volje, a da su oblici zastrašivanja u zamahu“, kaže predsjednik SDF-a Veljko Džakula.
Iako je Agencija za odgoj i obrazovanje još god. 2013 dobila novac za izradu nastavnih programa za takozvanu nacionalnu grupu predmeta, oni još nisu izrađeni, kaže urednik časopisa SDF-a „Identitet“ Igor Palija.
„A kako nisu doneseni nastavni programi, nema ni udžbenika za model C. Tako da nastavnici i učitelji tu moraju improvizirati – sami štampaju radne listiće, testove koje rade i slično.“
Od 16.883 djece i mladih do 19 godina starosti čiji su se roditelji izjasnili kao Srbi ili su se sami izjasnili kao Srbi srpskim manjinskim obrazovanjem obuhvaćeno je njih 3.825. Predškolskim odgojem na srpskom jeziku obuhvaćeno je 431 dijete, u osnovnu školu po raznim manjinskim srpskim modelima ide 2.585 djece, a u srednje škole sa nekim od modela srpskog manjinskog obrazovanja njih 809.
Djeca srpske nacionalne zajednice nastavu po modelu A (takozvane srpske škole) imaju na području Hrvatskog podunavlja, te u Pravoslavnoj gimnaziji u Zagrebu, a u drugim dijelovima Hrvatske uglavnom se primjenjuje model C (manjinska grupa predmeta – jezik i književnost, povijest, geografija, glazbena i likovna kultura). Primjetan je kontinuirani pad učenika u srednjim školama po modelu A u Hrvatskom podunavlju.
Kad je riječ o osnovnom školstvu, analiza pokazuje da neznatno raste broj djece srpske nacionalnosti uključene u nastavu prema modelu A, a blago raste i broj one djece uključene u obrazovanje prema modelu C. Neznatno raste i broj djece srpske nacionalnosti uključene u predškolsko obrazovanje, a broj djece koji je uključen u srednjoškolsko obrazovanje na manjinskom jeziku i pismu - pogotovo prema modelu C, koji bi po ocjeni SDF-a mogao biti i najprimjenjiviji - izrazito je mali.
Džakula se pohvalio ovogodišnjom Ljetnom školom srpskog jezika i kulture „Savo Mrkalj“ u odmaralištu „Cvrčak“ na otoku Viru.
„Ove je godine u školi bilo oko 160 đaka, a do sada se brojka kretala oko 100 đaka. To je značajan porast, jer je omogućeno da i djeca koja su pohađala C model imaju pravo ići u ljetnu školu.“
SDF predlaže i niz mjera kako potaknuti obrazovanje za srpsku manjinu – obrazovanje na manjinskom jeziku i pismu stimulirati dodatnim bodovima kod upisa u srednje škole, uskladiti model obrazovanja na manjinskom jeziku i pismu sa potrebama roditelja i djece pripadnika nacionalnih manjina, kažnjavati ravnatelje škola koji ne poštuju ili krše propise o manjinskom obrazovanju, vođenjem Građanskog odgoja i obrazovanja u sve škole, a ne samo eksperimentalno osigurati veću prisutnost manjinskih i multikulturalnih tema, depolitizirati i stručno ekipirati manjinske kulturne i obrazovne institucije, osnažiti prisutnost manjina u medijima, snažnije naglasiti doprinos manjinskih kultura lokalnim i regionalnim identitetima itd.
