Svjetski mediji analizirali su posljednjih dana kakve posljedice bi na način kako se regulišu internet, društvene mreže i korištenje i zaštita ličnih podataka moglo imati otkriće da je britanska kompanija Cambridge Analytica koristila nelegalno prikupljene lične podatke korisnika društvenih mreža za predizborne kampanje za američke predsjedničke izbore, referendum o izlasku Velike Britanije iz Evropske unije i u drugim slučajevima.
WP: Facebook, Google, vaša dominacija bi uskoro mogla okončati
Na 2017. bismo mogli gledati kao na posljednji momenat neobuzdane nade i optimizma u tehnološkoj industriji jer se otkriće o korištenju podataka o 50 miliona korisnika Facebooka desilo upravo u momentu kada se razmatraju prikladni načini za suzbijanje nekoliko tehnoloških kompanija koje dominiraju ne samo američkom ekonomijom već i američkim životom, piše Fareed Zakaria u komentaru Washington Posta.
Nakon što se informaciona revolucija zahuktala devedesetih, nove tehnologije su stvorile nove industrije, uništile stare i preoblikovale gradove i zajednice, i mislili smo da se ništa ne može uraditi po tom pitanju te da bi svaki takav pokušaj ličio na socijalističko uplitanje ali smo umjesto toga dobili tehno ekonomiju kojom dominira nekoliko mamutskih kompanija koje sprječavaju funkcionisanje slobodnog tržišta i ulazak novih igrača, smatra Zakaria:
‘Promjena bi trebalo da dođe sa dvije strane. Regulatorni potezi na Zapadu daće više kontrole pojedincu. Evropska unija uspostavlja pravila, koje će stupiti na snagu 25. maja, pomoću kojih će ljudi lakše znati kako se koriste podaci i ograničiti njihovu upotrebu. Vrlo je vjerovatno da će isto uraditi i Sjedinjene Države.’
Drugi pravac dolazi sa istoka gdje indijska digitalna platforma Aadhar, koja uključuje skoro kompletno stanovništvo od 1,3 milijarde ljudi, svojim biometrijskim sistemom identifikacije i javnim vlasništvom pokazuje da prodavanje podataka nije jedinin način za zaradu -- kao što je to slučaj sa Googleom, Facebookom i kineskim Tencentom -- i da bi u budućnosti pojedinci mogli sami odlučiti da li će svoje podatke prodavati ili iznajmljivati, što bi u kombinaciji sa “blockchain” tehnologijom kojom se decentalizira čuvanje podataka moglo predstavljati veliki izazov trenutnim čuvarima interneta, zaključuje Zakaria:
‘Da li sa istoka ili zapada, odozgo ili odozdo, dolaze promjene koje će promijeniti svijet tehnologije. Iskorištene na pravi način, mogle bi dovesti do slobodnijih tržišta i jačanja moći pojedinaca.’
Guardian: Novo doba zahtjeva nova pravila
Google, Amazon, Facebook, Apple – ili Gafa kako su sada poznati – predstavljaju nešto sasvim novo i veoma poznato: njihova penetracija u privatne živote građana je zamisliva samo u distopijskoj fikciji ali oni su isto tako staromodni oligopol koji ne dozvoljava ulazak izazivačima, iako je nastojanje biznisa da raste racionalno tržišno ponašanje, piše u redakcijskom osvrtu londonskog Guardiana:
‘Ali postoji i razlog zašto postoje regulative da zaustave pojedince ili grupe kako ne bi imali nesrazmjernu dominaciju. Američki antitrast zakoni su usvojeni krajem devetnaestog vijeka kada je postalo jasno da je akumulacija moći velikih konglomerata, u naftnom i transportnom sektoru, gušila konkurenciju. Zakon je trebalo da drži korak sa promjenljivim karakterom industrijalizacije. Isti je slučaj i sada.’
Jedina razlika je to što današnje korporacije prelaze nacionalne granice i, iako nisu iznad zakona, često nije jasno čiji zakoni bi se trebalo primjeniti u situaciji u kojoj globalni biznisi slušaju kontinentalne regulatore, no pored toga postavlja se i pitanje kako zakonima za zaštitu potrošača u analognoj ekonomiji riješiti veliki strukturalne disbalanse kao što su to činili antritrast zakoni, zaključuje Guardian:
‘Ovaj trenutak zahtjeva regulatornu intervenciju velikog obima: pristup koji podrazumijeva povratak na osnove s kojim će se riješiti sistemična dominacija nekoliko titanskih korporacija. Priroda njihovih biznisa nije mogla biti zamišljena kada su pisani važeći zakoni i njihova moć je sada rivalska onoj vlada koje ih trebaju reguliati. To je loše za tržište, za potrošača, za demokratiju.’
