Materijalna i kulturna baština XIV Zimskih olimpijskih igara, održanih 1984. u Sarajevu, čuva se u Olimpijskom muzeju. Svjedočanstva, fotografije, sportska oprema i odličja dio su eksponata koja svjedoče o ovom veličanstvenom sportskom događaju. Ove, 2014. u Sarajevu je pokrenuta inicijativa o obnovi prijeratnog Olimpijskog muzeja, koji je uništen na početku rata u BiH.
Sarajevo je 1984. godine postalo olimpijski grad, a iste godine je otvoren i Olimpijski muzej. Osam godina nakon otvaranja, na početku rata u BiH, Olimpijski muzej u Sarajevu bio je jedna od prvih kulturnih institucija koja je granatirana i uništena.
Već uhodan sistem rada muzeja nestao je u jednom danu, kaže prvi čovjek muzeja Edin Numankadić:
„Muzej je radio normalno sve do 27. aprila 1992., kad je granatiran - stara zgrada na Mejtašu. Mi smo uspjeli evakuisati i spasiti veliki dio stvari“, kaže Numankadić.
Vrijedna kolekcija uspomena na Olimpijadu u Sarajevu već devet godina čuva se u prostoru Olimpijskog komiteta BiH u Zetri. Tu su izloženi svi eksponati. Čuvaju olimpijske vrijednosti, ali i podsjećaju na dane kada je Sarajevo pisalo najljepše stranice historije:
„Kad je bila Olimpijada ja sam imao sve ulaznice za takmičenja, međutim, ja sam toliko radio na otvaranju muzeja da ja nisam imao prilike da odem ni na jedno takmičenje. E to pamtim. Ali pamtim i taj entuzijazam i tu ljubav sa kojom smo mi bili svjesni da je to jedan događaj pred cijelim svijetom.“
Svjedočanstva, fotografije, sportska oprema i odličja dio su eksponata koja svjedoče o ovom veličanstvenom sportskom događaju. Dobro je da su sačuvana, tvrdi direktor Programa ceremonije otvaranja i zatvaranja Olimpijade u Sarajevu Enver Hadžiomerspahić:
„Kada god neko u budućnosti bude zaniteresiran da sazna nešto o istini pripremanja, otvaranja i održavanja Olimpijskih igara može doći u Muzej ZOI - to je divno i ja sam sretan, ali jednako sam nesretan što je nekadašnji Muzej ZOI bombardovan, izgorio, što još uvijek nije rekonstruisan - jer taj period je bio toliko dostojanstven, toliko smo imali osjećaj ponosa, sreće i zadovoljstva da zaslužuje jedan svoj muzej“, kaže Hadžiomerspahić.
U današnjim okvirima, Olimpijski muzej dijeli sudbinu većine kulturnih institucija u državi. Od prijeratnih osam, danas upošljava samo jednog radnika.
No ono što najviše boli jeste to što prijeratni Olimpijski muzej “Vila Mandić”, koji je uništen početkom rata u BiH, još uvijek nije obnovljen. Radovi su počeli prije 14 godina, ali zbog nedostatka novca prekinuti su, kaže direktor Edin Numankadić:
„Mi smo obnovili dvije faze rekonstrukcije, muzej je očišćen, krov je postavljen, vrata, prozori, iznutra je betoniran.“
Ova veličanstvena arhitektonska građevina iz austrougarskog perioda proglašena je kulturnim dobrom od posebnog nacionalnog interesa za BiH i kao takva zaslužuje biti obnovljena. I čini se da hoće.
Upravo, ove, 2014., a povodom obilježavanja 30. godišnjice od održavanja Olimpijade, u Sarajevu je pokrenuta inicijativa o restauraciji stare zgrade muzeja. Ideja, ali i predanost cilju, nažalost, nije krenula od domaćih političara, već ambasadora Francuske u BiH Rollanda Gillesa:
„Obnoviti tu zgradu značilo bi okrenuti stranicu, a okrenuti stranicu ne znači zaboraviti, nego odreći se bolne prošlosti i predložiti nešto drugo“, kaže ambasador.
Za potpunu obnovu potrebno je oko 500.000 eura, a do sada je skupljena petina od ukupne sume, koja će biti utrošena za obnovu fasade. I građani će moći pomoći kaže predsjednica Fondacije “Sarajevo srce Evrope” Jasmina Pašalić, i to kroz kampanju pod nazivom “1KM za moj muzej”.
„Od tih sredstava kojima se raspolaže zavisi dinamika rekonstrukcije muzeja. Sjaj ’Vili Mandić’ može da se vrati vrlo brzo“, naglašava Jasmina Pašalić.
Početak intenzivne kampanje za obnovu i stvaranje uvjeta da zgrada Olimpijskog muzeja "Vila Mandić", koja je simbol ZOI, ponovo bude stavljena u funkciju jedan je od glavnih ciljeva Olimpijskog komiteta BiH, tvrdi predsjednik ove kuće Siniša Kisić:
„Na jedan način vratićemo ono što je nekada bilo ponos i dika Olimpijskih igara održanih 1984. godine u Sarajevu, vratiti taj spomenik kulture i taj monument ponovo na upotrebu u kontekstu olimpijskih vrijednosti, olimpijskih tradicija, sadržajno, infrastrukturno, ponovo probuditi interesovanje kod naših građana, ponovo vratiti taj život koji je bio 1984. godine“, kaže Kisić.
Sarajevo je 1984. godine postalo olimpijski grad, a iste godine je otvoren i Olimpijski muzej. Osam godina nakon otvaranja, na početku rata u BiH, Olimpijski muzej u Sarajevu bio je jedna od prvih kulturnih institucija koja je granatirana i uništena.
Već uhodan sistem rada muzeja nestao je u jednom danu, kaže prvi čovjek muzeja Edin Numankadić:
„Muzej je radio normalno sve do 27. aprila 1992., kad je granatiran - stara zgrada na Mejtašu. Mi smo uspjeli evakuisati i spasiti veliki dio stvari“, kaže Numankadić.
Vrijedna kolekcija uspomena na Olimpijadu u Sarajevu već devet godina čuva se u prostoru Olimpijskog komiteta BiH u Zetri. Tu su izloženi svi eksponati. Čuvaju olimpijske vrijednosti, ali i podsjećaju na dane kada je Sarajevo pisalo najljepše stranice historije:
„Kad je bila Olimpijada ja sam imao sve ulaznice za takmičenja, međutim, ja sam toliko radio na otvaranju muzeja da ja nisam imao prilike da odem ni na jedno takmičenje. E to pamtim. Ali pamtim i taj entuzijazam i tu ljubav sa kojom smo mi bili svjesni da je to jedan događaj pred cijelim svijetom.“
Svjedočanstva, fotografije, sportska oprema i odličja dio su eksponata koja svjedoče o ovom veličanstvenom sportskom događaju. Dobro je da su sačuvana, tvrdi direktor Programa ceremonije otvaranja i zatvaranja Olimpijade u Sarajevu Enver Hadžiomerspahić:
„Kada god neko u budućnosti bude zaniteresiran da sazna nešto o istini pripremanja, otvaranja i održavanja Olimpijskih igara može doći u Muzej ZOI - to je divno i ja sam sretan, ali jednako sam nesretan što je nekadašnji Muzej ZOI bombardovan, izgorio, što još uvijek nije rekonstruisan - jer taj period je bio toliko dostojanstven, toliko smo imali osjećaj ponosa, sreće i zadovoljstva da zaslužuje jedan svoj muzej“, kaže Hadžiomerspahić.
U današnjim okvirima, Olimpijski muzej dijeli sudbinu većine kulturnih institucija u državi. Od prijeratnih osam, danas upošljava samo jednog radnika.
No ono što najviše boli jeste to što prijeratni Olimpijski muzej “Vila Mandić”, koji je uništen početkom rata u BiH, još uvijek nije obnovljen. Radovi su počeli prije 14 godina, ali zbog nedostatka novca prekinuti su, kaže direktor Edin Numankadić:
„Mi smo obnovili dvije faze rekonstrukcije, muzej je očišćen, krov je postavljen, vrata, prozori, iznutra je betoniran.“
Ova veličanstvena arhitektonska građevina iz austrougarskog perioda proglašena je kulturnim dobrom od posebnog nacionalnog interesa za BiH i kao takva zaslužuje biti obnovljena. I čini se da hoće.
Upravo, ove, 2014., a povodom obilježavanja 30. godišnjice od održavanja Olimpijade, u Sarajevu je pokrenuta inicijativa o restauraciji stare zgrade muzeja. Ideja, ali i predanost cilju, nažalost, nije krenula od domaćih političara, već ambasadora Francuske u BiH Rollanda Gillesa:
„Obnoviti tu zgradu značilo bi okrenuti stranicu, a okrenuti stranicu ne znači zaboraviti, nego odreći se bolne prošlosti i predložiti nešto drugo“, kaže ambasador.
Za potpunu obnovu potrebno je oko 500.000 eura, a do sada je skupljena petina od ukupne sume, koja će biti utrošena za obnovu fasade. I građani će moći pomoći kaže predsjednica Fondacije “Sarajevo srce Evrope” Jasmina Pašalić, i to kroz kampanju pod nazivom “1KM za moj muzej”.
„Od tih sredstava kojima se raspolaže zavisi dinamika rekonstrukcije muzeja. Sjaj ’Vili Mandić’ može da se vrati vrlo brzo“, naglašava Jasmina Pašalić.
Početak intenzivne kampanje za obnovu i stvaranje uvjeta da zgrada Olimpijskog muzeja "Vila Mandić", koja je simbol ZOI, ponovo bude stavljena u funkciju jedan je od glavnih ciljeva Olimpijskog komiteta BiH, tvrdi predsjednik ove kuće Siniša Kisić:
„Na jedan način vratićemo ono što je nekada bilo ponos i dika Olimpijskih igara održanih 1984. godine u Sarajevu, vratiti taj spomenik kulture i taj monument ponovo na upotrebu u kontekstu olimpijskih vrijednosti, olimpijskih tradicija, sadržajno, infrastrukturno, ponovo probuditi interesovanje kod naših građana, ponovo vratiti taj život koji je bio 1984. godine“, kaže Kisić.
