Ustavni sud Bosne i Hercegovine početkom 2007. godine donio je odluku kojom se ukidaju grb i zastava Federacije BiH, te grb i himna Republike Srpske.
Odluka je donesena nakon što ta dva bosanskohercegovačka entiteta nisu uvažila odluku suda da u roku od šest mjeseci svoje simbole usklade sa Ustavom Bosne i Hecegovine, tako da predstavljaju sva tri konstitutivna naroda - Srbe, Hrvate i Bošnjake. U Republici Srpskoj, umjesto grba, zvanični znak je amblem jer je Ustavni sud tog bh. entiteta proglasio neustavnim grb kojeg je izglasala Skupština.
Istovremeno, Federacija BiH još uvijek nije donijela odluku o novim simbolima. Razlog je što u tamošnjem parlamentu ne postoji politička saglasnost o prijedlozima koje je izabrala nadležna komisija. Kako sada stvari stoje, postojeća parlamentarna većina do oktobra, kada su zakazani izbori, neće se dogovoriti o tome kako treba izgledati grb i zastava Federacije BiH.
Trenutna obilježja u Federaciji BiH su grb i zastava Bosne i Hercegovine. Razlog zbog kojeg ovaj bosanskohercegovački entitet više od tri godine nema svoja obilježja je što se predstavnici vlasti ne mogu dogovoriti kako trebaju izgledati simboli Federacije. Dogovor nije postigla ni Komisija za utvrđivanje prijedloga obilježja Federacije BiH, koju čine predstavnici Vlade, Parlamenta i osobe iz oblasti kulture i nauke.
Potrebna su neutralna obilježja
Od 118 radova, odnosno idejnih rješenja, izabrali su tri. Kako je u Bosni i Hercegovini sve ispolitizovano pod plaštom zaštite nacionalnih interesa, to se desilo i sa prijedlozima za grb i zastavu. Predsjednik Komisije Ismet Osmanović:
„Predstavnici hrvatskog naroda u Komisiji su isključivo tražili da u budućem prijedlogu grba i zastave Federacije BiH mora biti nacionalno obilježje hvatskog naroda. To je onaj tzv. polietni grb sa crveno-bijelim kockicama. To je, naravno, prozrokovalo, po meni, zahtjev predstavnika iz reda srpskog naroda u Komisiji koji su eksplicite zauzeli sljedeći stav: ukoliko bude zastupljeno nacionalno obilježje bilo kojeg konstitutivnog naroda, onda i oni traže svoje obilježje sa krstom i četiri S.“
S obzirom na činjenicu da u Federaciji BiH svaka odluka i zakon moraju proći parlamentarnu proceduru u dva doma, tri prijedloga Komisije samo načelno je razmatrao Zastupnički dom. Izjašnjavanje o novom grbu i zastavi su prolongirali nakon što o istim prijedlozima bude raspravljao i Dom naroda. Međutim, već godinu dana ta tačka dnevnog reda nije razmatrana. Sekretar Doma naroda federalnog Parlamenta Izmir Hadžiavdić za RSE navodi razlog zbog kojeg izjašnjavanja nije bilo:
„Prije svega, iz razloga što su prema Ustavu i poslovnicima o zakonima se prethodno izjašnjava Predstavnički dom, pa su na neki način u Domu naroda to doživljavali kao neki vruć krompir. Nije bilo nijednog razloga da Predstavnički dom ne odlučuje o ta tri ponuđena rješenja, pa da onda eventualno ta tri rješenja dođu na Dom naroda.“
I dok se čeka odluka o novom grbu i zastavi Federacije BiH, u federalnom Parlamentu, podijeljena su mišljenja - trebaju li uopšte entiteti imati svoje simbole. Poslanik Hrvatske seljačke stranke Ante Čolak smatra apsurdnim situaciju u kojoj će zastava i grb oslikavati samo obilježja tri konstitutivna naroda:
„Umjesto da se priđe onome da to bude jedno neutralno obilježje, kao što je i državno obilježje neutralno. I to je, naravno, teško postići i otežavajuća je okolnost u rješavanju tog pitanja.“
Prava manjina
I u opozicionoj, Socijaldemokratskoj partiji,također smatraju da ako entiteti i treba da imaju svoje simbole oni moraju da oslikavaju nešto što je zajedničko svim narodima i građanima. A ne, kako kaže poslanik te stranke u federalnom Parlamentu Slaviša Šućur, da na grbu i zastavi budu tri odvojena simbola, što je za nacionalne partije slika bosanskohercegovačkog života:
„Cijeli taj koncept konstitutivnosti u principu je potpuno inkompatibilan sa konceptom ljudskih prava, jer kod nas biti konstitutivan znači da imate više prava od nekog drugog, što je po modernim standardima potpuno neprihvatljivo. Priča je krenula od simbola, ali mislim da se mi moramo malo vratiti suštini toga i kako je uopšte politički sistem definisan u BiH.“
Uprkos naporima opozicije da se izglasaju simboli koji će oslikavati sve narode bez obzira na nacionalnu pripadnost, u HDZ-u BiH kažu da to zahtijeva promjenu Ustava. Sve dok do toga ne dođe, navodi Lidija Bradara, delegat iz reda hrvatskog naroda u federalnom Parlamentu, Hrvati neće prihvatiti ono što je “ispod njihovog minimuma”:
„To je prepoznatljivost hrvatskog naroda na tom grbu, a također i druga dva naroda. To je i u dosadašnjem grbu Federacije bilo, a to je šahovnica kao znak i obilježje hrvatskog naroda u BiH.“
I dok traje politička utrka čijih simbola će biti više na grbu i zastavi, građani uopšte ne znaju da Federacija nema entitetska obilježja. Evo šta su odgovorile Sarajlije na pitanje koja su obilježja Federacije:
„Ima šahovnica, i ima ovaj znak, nešto - ljiljani.“
„Ljiljani, zvijezde...“
„Zastava, zar nije isto?“
„S ljiljanom? Ne znam.“
Sudeći prema sadašnjem raspoloženju, postojeća parlamentarna većina kojoj mandat ističe u oktobru, kada se održavaju opšti izbori, neće usvojiti simbole Federacije BiH. Za razliku od ovog bh. entiteta, u Republici Srpskoj na snazi je amblem umjesto grba, jer je Ustavni sud proglasio neustavnim grb kojeg je izglasala Skupština.
No, uprkos tome što jedan entitet ima, a drugi nema svoja obilježja, činjenica je da i time Bosna i Hercegovina krši osnovna ljudska prava naroda i građana koji nisu konstitutivni. Tako Romi, Jevreji i pripadnici ostalih manjinskih naroda ne samo da još uvijek ne mogu da se kandiduju na izborima, već simboli njihovih naroda ni teoretski ne mogu biti zastupljeni na entitetskim obilježjima.
Odluka je donesena nakon što ta dva bosanskohercegovačka entiteta nisu uvažila odluku suda da u roku od šest mjeseci svoje simbole usklade sa Ustavom Bosne i Hecegovine, tako da predstavljaju sva tri konstitutivna naroda - Srbe, Hrvate i Bošnjake. U Republici Srpskoj, umjesto grba, zvanični znak je amblem jer je Ustavni sud tog bh. entiteta proglasio neustavnim grb kojeg je izglasala Skupština.
Istovremeno, Federacija BiH još uvijek nije donijela odluku o novim simbolima. Razlog je što u tamošnjem parlamentu ne postoji politička saglasnost o prijedlozima koje je izabrala nadležna komisija. Kako sada stvari stoje, postojeća parlamentarna većina do oktobra, kada su zakazani izbori, neće se dogovoriti o tome kako treba izgledati grb i zastava Federacije BiH.
Trenutna obilježja u Federaciji BiH su grb i zastava Bosne i Hercegovine. Razlog zbog kojeg ovaj bosanskohercegovački entitet više od tri godine nema svoja obilježja je što se predstavnici vlasti ne mogu dogovoriti kako trebaju izgledati simboli Federacije. Dogovor nije postigla ni Komisija za utvrđivanje prijedloga obilježja Federacije BiH, koju čine predstavnici Vlade, Parlamenta i osobe iz oblasti kulture i nauke.
Potrebna su neutralna obilježja
Od 118 radova, odnosno idejnih rješenja, izabrali su tri. Kako je u Bosni i Hercegovini sve ispolitizovano pod plaštom zaštite nacionalnih interesa, to se desilo i sa prijedlozima za grb i zastavu. Predsjednik Komisije Ismet Osmanović:
„Predstavnici hrvatskog naroda u Komisiji su isključivo tražili da u budućem prijedlogu grba i zastave Federacije BiH mora biti nacionalno obilježje hvatskog naroda. To je onaj tzv. polietni grb sa crveno-bijelim kockicama. To je, naravno, prozrokovalo, po meni, zahtjev predstavnika iz reda srpskog naroda u Komisiji koji su eksplicite zauzeli sljedeći stav: ukoliko bude zastupljeno nacionalno obilježje bilo kojeg konstitutivnog naroda, onda i oni traže svoje obilježje sa krstom i četiri S.“
S obzirom na činjenicu da u Federaciji BiH svaka odluka i zakon moraju proći parlamentarnu proceduru u dva doma, tri prijedloga Komisije samo načelno je razmatrao Zastupnički dom. Izjašnjavanje o novom grbu i zastavi su prolongirali nakon što o istim prijedlozima bude raspravljao i Dom naroda. Međutim, već godinu dana ta tačka dnevnog reda nije razmatrana. Sekretar Doma naroda federalnog Parlamenta Izmir Hadžiavdić za RSE navodi razlog zbog kojeg izjašnjavanja nije bilo:
„Prije svega, iz razloga što su prema Ustavu i poslovnicima o zakonima se prethodno izjašnjava Predstavnički dom, pa su na neki način u Domu naroda to doživljavali kao neki vruć krompir. Nije bilo nijednog razloga da Predstavnički dom ne odlučuje o ta tri ponuđena rješenja, pa da onda eventualno ta tri rješenja dođu na Dom naroda.“
I dok se čeka odluka o novom grbu i zastavi Federacije BiH, u federalnom Parlamentu, podijeljena su mišljenja - trebaju li uopšte entiteti imati svoje simbole. Poslanik Hrvatske seljačke stranke Ante Čolak smatra apsurdnim situaciju u kojoj će zastava i grb oslikavati samo obilježja tri konstitutivna naroda:
„Umjesto da se priđe onome da to bude jedno neutralno obilježje, kao što je i državno obilježje neutralno. I to je, naravno, teško postići i otežavajuća je okolnost u rješavanju tog pitanja.“
Prava manjina
I u opozicionoj, Socijaldemokratskoj partiji,također smatraju da ako entiteti i treba da imaju svoje simbole oni moraju da oslikavaju nešto što je zajedničko svim narodima i građanima. A ne, kako kaže poslanik te stranke u federalnom Parlamentu Slaviša Šućur, da na grbu i zastavi budu tri odvojena simbola, što je za nacionalne partije slika bosanskohercegovačkog života:
„Cijeli taj koncept konstitutivnosti u principu je potpuno inkompatibilan sa konceptom ljudskih prava, jer kod nas biti konstitutivan znači da imate više prava od nekog drugog, što je po modernim standardima potpuno neprihvatljivo. Priča je krenula od simbola, ali mislim da se mi moramo malo vratiti suštini toga i kako je uopšte politički sistem definisan u BiH.“
Uprkos naporima opozicije da se izglasaju simboli koji će oslikavati sve narode bez obzira na nacionalnu pripadnost, u HDZ-u BiH kažu da to zahtijeva promjenu Ustava. Sve dok do toga ne dođe, navodi Lidija Bradara, delegat iz reda hrvatskog naroda u federalnom Parlamentu, Hrvati neće prihvatiti ono što je “ispod njihovog minimuma”:
„To je prepoznatljivost hrvatskog naroda na tom grbu, a također i druga dva naroda. To je i u dosadašnjem grbu Federacije bilo, a to je šahovnica kao znak i obilježje hrvatskog naroda u BiH.“
I dok traje politička utrka čijih simbola će biti više na grbu i zastavi, građani uopšte ne znaju da Federacija nema entitetska obilježja. Evo šta su odgovorile Sarajlije na pitanje koja su obilježja Federacije:
„Ima šahovnica, i ima ovaj znak, nešto - ljiljani.“
„Ljiljani, zvijezde...“
„Zastava, zar nije isto?“
„S ljiljanom? Ne znam.“
Sudeći prema sadašnjem raspoloženju, postojeća parlamentarna većina kojoj mandat ističe u oktobru, kada se održavaju opšti izbori, neće usvojiti simbole Federacije BiH. Za razliku od ovog bh. entiteta, u Republici Srpskoj na snazi je amblem umjesto grba, jer je Ustavni sud proglasio neustavnim grb kojeg je izglasala Skupština.
No, uprkos tome što jedan entitet ima, a drugi nema svoja obilježja, činjenica je da i time Bosna i Hercegovina krši osnovna ljudska prava naroda i građana koji nisu konstitutivni. Tako Romi, Jevreji i pripadnici ostalih manjinskih naroda ne samo da još uvijek ne mogu da se kandiduju na izborima, već simboli njihovih naroda ni teoretski ne mogu biti zastupljeni na entitetskim obilježjima.
