Obaveza manje u Mapi puta: Efikasnije suprotstavljanje kriminalu u BiH

Bosna i Hercegovina je ispunila još jednu obavezu iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima. Riječ je o sistemu elektronske razmjene podataka iz evidencija policija i tužilaštava, što omogućava bolju saradnju ovih tijela, te efikasnije suprotstavljanje kriminalu u BiH.

Blagovremeno proslijeđena informacija između policijskih organa i tužilaštava doprinosi boljem suzbijanju svih oblika kriminala, pogotovo organizovanog. Delegacije Evropske unije u BiH pozdravlja punu provedbu novog sporazuma, kaže zamjenik šefa Delegacije Renzo Daviddi:

„Mi znamo da je ovo jedna vrlo kompleksna okolina, ali želimo da vidimo da će sistem zaista uspjeti kako vrijeme odmiče. Prvo bi bila borba protiv organiziranog kriminala i korupcije. Kreiranje podataka slučajeva vezanih za organizirani kriminal i korupciju jedan je od glavnih izazova BiH sa kojima će se suočiti na putu ka EU. Nažalost, BiH još uvijek zaostaje kada se radi o zaključivanju operativnog sporazuma sa EUROPOL-om. Ja i moje kolege smo naravno tu, i dalje ćemo vam pomagati i davati savjete u vezi s ovim pitanjem", kaže Renzo Daviddi.

Sistem elektronske razmjene podataka iz evidencija policija i tužilaštava za nekoliko mjeseci zabilježio je više od 2,300.000 upita. Provedbom ovog sporazuma Bosna i Hercegovina je zatvorila još jedno područje u odnosu sa Evropskom unijom, kaže državni ministar bezbjednosti Fahrudin Radončić:

„Zatvorili smo listu preuzetih obaveza iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima, odnosno odluke o liberalizaciji viznog režima za građane BiH tokom putovanja u zemlje Šengena, jer smo ove sedmice započeli i sa zaprečavanjem mjesta pogodnih za ilegalni prelazak državne granice sa Crnom Gorom. Napominjem da smo ranije, činom potpisivanja sporazuma, definirali da niti jedan od propisa koji budu doneseni, uz cilj implementacije ovog sporazuma i uspostave sistema, neće utjecati na važenje u oblasti zaštite ličnih podataka i zaštite tajnih podataka", navodi Radončić.

Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Radislav Jovičić pojašnjava da su kreirani interenet servisi i korisničke aplikacije koji omogućavaju razmjenu važnih podataka iz šest policijskih evidencija:

„I to kaznene evidencije, evidencije o potragama i potjernicama, evidencije o oružju, evidencije podnesenih izvještaja o počinjenom krivičnom djelu, evidencije o provjeri identiteta i evidencije o licima kojima nije utvrđen identitet. Podaci koji se razmjenjuju kroz sistem elektronske razmjene nalaze se u bazama podataka vlasnika elektronskih evidencija koji su nadležni za njihovo vođenje, ali ti podaci su istovremeno u realnom vremenu dostupni i drugim institucijama, potpisnicima ovoga sporazuma", kaže Jovičić.

Politika se uveliko miješa u poslove policije, navodi ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Predrag Kurteš. On smatra da niko osim profesionalaca u policiji ne bi smio da se pita da li je ovakav sistem razmjene podataka potreban policiji ili ne:

„Siguran sam da novi zakon o unutrašnjim poslovima Federacije BiH, čiji je nacrt prošao Zastupnički dom Parlamenta, a koji će 18. jula ove godine razmatrati Dom naroda, nudi procedure i rješenje čijom primjenom će se eliminisati ovakvi i svi drugi pokušaji uplitanja politike u ekskluzivna policijska pitanja", tvrdi Kurteš.

Sporazum o uspostavljanju sistema elektronske razmjene podataka iz evidencija policija i tužilaštava potpisan je 30. septembra 2009. godine. Na primjenu sporazuma obavezali su se predstavnici 17 nadležnih institucija (Ministarstvo bezbjednosti BiH, Visoko sudsko i tužilačko vijeće, Granična policija BiH, Državna agencija za istrage i zaštitu SIPA, MUP Republike Srpske, MUP Federacije BiH, Policija Brčko Distrikta BiH i deset kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova).

Sredinom 2010. potpisan je aneks sporazuma između Službe za poslove sa strancima i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH.

„Ovaj sistem je živi organizam koji će zahtijevati stalnu nadgradnju u odnosu na naše potrebe, zahtjeve i mogućnosti. Implementacija sporazuma poboljšava operativnost i funkcionalnost svih potpisnika sporazuma, a sve s ciljem kreiranja što sigurnijeg ambijenta za život građana u BiH, i najefikasnije odgovore na sve sigurnosne izazove i prijetnje sa kojima smo suočeni na unutrašnjem planu, a i u međunarodnim razmjerama", pojašnjava direktor Direkcije Himzo Selimović.