Pobjeda Baracka Obame na američkim izborima nije bila očekivana za analitičare u Bosni i Hercegovini. Predsjednička trka od samog starta bila je neizvjesna, kažu oni. Još jedan mandat u Bijeloj kući za Baracka Obamu znači mirniji svijet, jer je u svom prethodnom mandatu pokazao da američka vanjska politika može izgledati potpuno drugačije. Takođe, niko u BiH ne očekuje preveliki interes američke administracije za pitanja koja tište Balkan.
Više od polovine američkih birača shvatilo je da je Barack Obama za svog četvorogodišnjeg mandata pokušao da riješi sva otvorena pitanja koja pritišću Sjedinjene Države.
Birače je da mu daju još jednu šansu opredijelila i činjenica da je Barack Obama četiri prethodne godine vodio poštenu unutrašnju, ali i vanjsku politiku, ocjenjuje dugogodišnji bh. diplomata Hajrudin Somun.
„On je, ako ništa, pokušao sve da riješi. Nije zaustavio, nije vraćao nazad. A Mitt Romney, čuli ste u njegovom govoru kad je priznao poraz, rekao je: ’Žao mi je da nisam uspio da budem onaj koji će Ameriku okrenuti u drugom pravcu.’“, kaže Somun.
Pobjeda demokratskog predsjednika u Americi znači mnogo za međunarodne odnose dodaje Somun:
„On je pokazao da Amerika može da ide sa svojim vrijednostima demokratije na drugi način, a ne samo avionima i silom. Za Amerikance nije važno šta njihov predsjednik misli o svijetu, nego šta radi - znači da ne šalje vojnike u svijet.“
Amerika, koja je pod udarom neokonzervativaca, smogla je snage da još jednom izabere demokratu za predsjednika, navodi profesor sa mostarskog Sveučilišta Mile Lasić.
„Spriječen je izbor čovjeka koji prokleto dobro podsjeća na Busha Juniora ili Ronalda Reagana koji je oličenje konzervativnoga pristupa unutarnjim problemima, koji je izraz ustvari sebične Amerike i Amerike koja nikome više nije atraktivna. A izabran je čovjek koji, unatoč što nije ispunio očekivanja u protekle četiri godine, i dalje zaslužuje da mu se vjeruje, da želi, da hoće i da možda nešto i može“, ocjenjuje Lasić.
Očekivanje boljeg mandata
Novinar Vlastimir Mijović takođe smatra da je za svijet, ali i za Ameriku mnogo bolje što je predsjednik demokrata.
„Svi predsjednici, pa i američki, su u prvom mandatu jako opterećeni i uivijek misle ako ne ponove mandat da nisu uspjeli ustvari u karijeri. Obami je to pošlo za rukom. I ono o čemu treba sada da se razmišlja i govori je šta će on raditi u svom narednom mandatu, odnosno kakve će poteze povlačiti. Ja lično očekujem da njegov drugi mandat bude puno bolji od ovoga prvog“, kaže Mijović.
Vanjskopolitička pitanja i tokom predsjedničke kampanje za izbore u Sjedinjenim Državama nisu bila previše važna. Oko njih postoje manje-više usaglašeni stavovi, kaže komentator iz Mostara Faruk Kajtaz.
„Čak i da je Romney dobio izbore mislim da bi politika ostala ista, a to je politika bazirana na apsolutnoj podršci Dejtonskom sporazumu i pokušaj da se kroz sistem malih koraka napravi funkcionalna država, o čemu je nedavno u Sarajevu govorila i gospođa Clinton“, navodi Kajtaz.
A komentarišući upravo ovakav stav američke administracije prema BiH, bivši diplomata Hajrudin Somun kaže:
„Za nas u Bosni ako ostane onako kao što je rekla Hillary Clinton kad je bila nekidan u Sarajevu kad je rekla:’Dejtonski sporazum se ne smije dirati - i tačka.’ Još je upotrijebila onaj američki izraz period umjesto tačka, što je htjela da naglasi: ’Nemojte da dirate!’- ako žele da ne diramo Dejtonski sporazum što se tiče suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, to je u redu. Međutim, Dejtonski sporazum je zakovao jedan državni sistem, strukturu zbog koje, kakva je takva u ustavu dejtonskom, BiH ne može dalje napredovati.“
Velikog zaokreta američke administarcije prema balkanskim, a samim tim i bosanskohercegovačkim problemima neće biti.
Većina analitičara smatra da će Obamina administarcija zadržati identičan kurs kao i prethodnih godina, ne miješajući se previše u odnose na Balkanu.
Više od polovine američkih birača shvatilo je da je Barack Obama za svog četvorogodišnjeg mandata pokušao da riješi sva otvorena pitanja koja pritišću Sjedinjene Države.
Birače je da mu daju još jednu šansu opredijelila i činjenica da je Barack Obama četiri prethodne godine vodio poštenu unutrašnju, ali i vanjsku politiku, ocjenjuje dugogodišnji bh. diplomata Hajrudin Somun.
„On je, ako ništa, pokušao sve da riješi. Nije zaustavio, nije vraćao nazad. A Mitt Romney, čuli ste u njegovom govoru kad je priznao poraz, rekao je: ’Žao mi je da nisam uspio da budem onaj koji će Ameriku okrenuti u drugom pravcu.’“, kaže Somun.
Pobjeda demokratskog predsjednika u Americi znači mnogo za međunarodne odnose dodaje Somun:
„On je pokazao da Amerika može da ide sa svojim vrijednostima demokratije na drugi način, a ne samo avionima i silom. Za Amerikance nije važno šta njihov predsjednik misli o svijetu, nego šta radi - znači da ne šalje vojnike u svijet.“
Amerika, koja je pod udarom neokonzervativaca, smogla je snage da još jednom izabere demokratu za predsjednika, navodi profesor sa mostarskog Sveučilišta Mile Lasić.
„Spriječen je izbor čovjeka koji prokleto dobro podsjeća na Busha Juniora ili Ronalda Reagana koji je oličenje konzervativnoga pristupa unutarnjim problemima, koji je izraz ustvari sebične Amerike i Amerike koja nikome više nije atraktivna. A izabran je čovjek koji, unatoč što nije ispunio očekivanja u protekle četiri godine, i dalje zaslužuje da mu se vjeruje, da želi, da hoće i da možda nešto i može“, ocjenjuje Lasić.
Očekivanje boljeg mandata
Novinar Vlastimir Mijović takođe smatra da je za svijet, ali i za Ameriku mnogo bolje što je predsjednik demokrata.
„Svi predsjednici, pa i američki, su u prvom mandatu jako opterećeni i uivijek misle ako ne ponove mandat da nisu uspjeli ustvari u karijeri. Obami je to pošlo za rukom. I ono o čemu treba sada da se razmišlja i govori je šta će on raditi u svom narednom mandatu, odnosno kakve će poteze povlačiti. Ja lično očekujem da njegov drugi mandat bude puno bolji od ovoga prvog“, kaže Mijović.
Vanjskopolitička pitanja i tokom predsjedničke kampanje za izbore u Sjedinjenim Državama nisu bila previše važna. Oko njih postoje manje-više usaglašeni stavovi, kaže komentator iz Mostara Faruk Kajtaz.
„Čak i da je Romney dobio izbore mislim da bi politika ostala ista, a to je politika bazirana na apsolutnoj podršci Dejtonskom sporazumu i pokušaj da se kroz sistem malih koraka napravi funkcionalna država, o čemu je nedavno u Sarajevu govorila i gospođa Clinton“, navodi Kajtaz.
A komentarišući upravo ovakav stav američke administracije prema BiH, bivši diplomata Hajrudin Somun kaže:
„Za nas u Bosni ako ostane onako kao što je rekla Hillary Clinton kad je bila nekidan u Sarajevu kad je rekla:’Dejtonski sporazum se ne smije dirati - i tačka.’ Još je upotrijebila onaj američki izraz period umjesto tačka, što je htjela da naglasi: ’Nemojte da dirate!’- ako žele da ne diramo Dejtonski sporazum što se tiče suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, to je u redu. Međutim, Dejtonski sporazum je zakovao jedan državni sistem, strukturu zbog koje, kakva je takva u ustavu dejtonskom, BiH ne može dalje napredovati.“
Velikog zaokreta američke administarcije prema balkanskim, a samim tim i bosanskohercegovačkim problemima neće biti.
Većina analitičara smatra da će Obamina administarcija zadržati identičan kurs kao i prethodnih godina, ne miješajući se previše u odnose na Balkanu.
