Haško suđenje (ICTY) zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću nastavilo se iskazom Duška Čorokale, bivšeg sigurnosnog oficira Šeste sanske brigade VRS-a, koji je kao svjedok obrane prebacivao odgovornost za sukob u Sanskom Mostu – na Hrvate i Bošnjake.
Nakon što je Čorokalo naveo kako su nakon zauzimanja spomenute općine od strane VRS-a 1992.godine – tamo nastavile živjeti na tisuće građana nesrpske nacionalnosti – sve do dolaska jedinice Željka Ražnjatovića zvanog Arkan 1995.godine, u unakrsnom ispitivanju haško tužiteljstvo ga je suočilo s dokumentima koji pokazuju suradnju svih srpskih snaga u progonu Hrvata i Bošnjaka.
Tužitelj Edward Jeremy (Džeremi) pokazao je pri tom zahtjev VRS-a (iz ratnog dnevnika generala Mladića) za poništavanje odluke predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića kojim se Arkanu dozvolilo „zatočavanje, maltretiranje i odvođenje građana u nepoznatom pravcu“, kao i uputstvo o odnosima VRS-a i dobrovoljačkih srpskih postrojbi.
„Jeste li imali saznanja da je Arkan vršio uhićivanje i zlostavljanje civila u Sanskom Mostu na temelju odluke predsjednika Karadžića?“, ispitivao je tužitelj, a svjedok negirao, tvrdeći da „ne zna tko je doveo Arkana u Sanski Most“, makar je bio vojni obavještajac VRS-a.
Suradnja s rezultatom tisuća ubijanih i prognanih
„Nakon tog zahtjeva umjesto da Arkan bude uhićen i izbačen iz područja pod kontrolom VRS-a, došlo je do koordinacije Arkana i VRS-a u Prijedoru. Jeste li za to znali?“, suočavao je tužitelj Jeremy spominjući kao rezultat te suradnje više tisuća žrtava u Prijedoru te desetke tisuća prognanih.
Sanski Most je, kao i Prijedor, jedna od općina u kojima je, prema optužnici - 1992.godine progon nesrpskih građana poprimio razmjere genocida, a svjedok Čorokalo je suočen s nekim primjerima masovnih zločina koji su se tamo dogodili - poput ubojstva 27 nenaoružanih civila u garaži u Hrustovu, kao i smaknuću oko 20 civila na mostu u Vrhpolju - o čemu je iskaz dao i preživjeli svjedok optužbe.
„Jeste li znali da je Arkan izvršio iste zločine u Sanskom Mostu, kao i dok je bio u Prijedoru?“, ispitivao je tužitelj pokazujući kao dokaz i dokument mirovnih promatrača UN-a u kojem je opisano „jezivo protjerivanje Bošnjaka i Hrvata, od kojih je na tisuće, zatočeno, opljačkano, mučeno, dok su muškarci utrpavani u autobuse vukovarskih tablica i odvođeni u nepoznato...“.
Iako je bio sigurnosno-obajveštajni oficir VRS-a Čorokalo je negirao da je čuo za rasprostranjene zločine, nakon čega je optužba pokazala i medijske zapise iz spornog vremena 1995.godine – poput teksta iz srpskih medija pod naslovom „Tigrovska posla“, a u kojem je opisano „utjerivanje reda“ u Sanskom Mostu od strane Arkanovih postrojbi.
Svjedok bio isljednik u zatočeničkom objektu lokalne škole
Tužiteljstvo je osporavalo i Čorokalov glavni iskaz u vezi navodno jako naoružanog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva Sanskog Mosta prije izbijanja sukoba, pokazujući izvještaj CJB-a Banja Luka (RS) koji govori da je njihovo „razoružavanje pratila vojna akcija u naselju Mahala, što je rezultiralo zatočavanjem oko 2000 stanovnika, pri čemu nije pronađena nikakva značajnija količina oružja“.
„Tu se s Vama ne slažem – u vezi toga kakav sam ja dobio podatak. Načelnik CSB-a je napravio izvještaj prema činjenicama, a meni su drugačije pričali na terenu. Što znači za običnog čovjeka – koliko su našli? Ali naoružanja je bilo i po ovom dokumentu kojeg vidimo.“, branio je svoj iskaz svjedok obrane koji je inače kao vojni obavještajac VRS-a ispitivao zarobljenike u osnovnoj školi u Vrhpolju.
Čorokalo se ogradio od sudbine zarobljenika koje je ispitivao, tvrdeći da nije napuštao sobu kada su oni iz nje izvođeni. Potvrdio je pak da su zatočenici u konvojima VRS-a sprovođeni u logor Manjaču, koji je prema optužbi bio pod vojnom nadležnošću, odnosno zapovjednom odgovornošću generala Mladića.
Kao idući svjedok obrane s iskazom, kojeg će nastaviti i u srijedu – počeo je Rajko Šarenac, još jedan bivši oficir VRS-a, a u vezi suradnje VRS-a i HVO-a (Hrvatsko vijeće obrane) prilikom izvlačenja hrvatskog stanovništva iz Vareša 1993.godine, tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba. Time obrana želi osporiti optužbe o genocidnoj namjeri optuženog da uništi nesrpske nacionalne zajednice.
