Predstavnici pet koalicija, u koje je udruženo više stotina nevladinih organizacija iz BiH u čevrtak u Ženevi predstavljaju svoje viđenje ostvarivanja ljudskih prava u BiH. Radi se o pripremnoj sjednici za raspravu koja će biti održana petog novembra, kada će biti usvojen konačan izvještaj, sa preporukama za poboljšanje stanja. To je obaveza svih zemalja članica UN-a, a pregled se pravi svake četiri i po godine.
Bh. nevladine organizacije svoje izvještaje predstavljaju diplomatskim misijama akreditovanim u Ženevi kako bi zemlje članice UN-a bile pripremljene za glavnu raspravu početkom novembra u Vijeću za ljudska prava.
Tada će biti usvojen univerzalni periodični pregled, što je novi instrument u zaštiti ljudskih prava svake od 193 zemlje članice svjetske organizacije. Šta je to osnovna ocjena nevladinog sektora, govori Srđan Dizdarević, koordinator jednog od izvještaja:
„Ključna ocjena je da vlasti ništa ne rade i da se stanje još pogoršava, umjesto da se popravlja, u zadnje četiri i po godine. Država kroz sve svoje institucije, kroz administraciju, kroz sudstvo, kroz policiju krši ljudska prava, ili ih krši indirektno zato što ne usvaja dovoljno zakona, podzakonskih akata i ne čini dovoljno da zaštiti pravo građanina.“
Dokument Vijeća za ljudska prava UN-a donosi se svake 4,5 godine sa preporukama šta treba učiniti na poboljšanju osnovnih prava i sloboda čovjeka. BiH je 2010. dobila čak 125 preporuka. A koliko ih je primijenjeno?
„Primijenila je samo to što je ratifikovala dvije konvencije u međuvremenu - Konvenciju o osobama sa invaliditetom i Konvenciju o nestalim licima. Najveći problem je što država nema osjećaj da treba primijeniti one konvencije koje je ratifikovala. Problem je u tome što je i dalje diskriminacija sveprisutna - diskriminacija i na bazi nacionalne pripadnosti, na bazi političke pripadnosti, diskriminacija ranjivih grupa - osoba sa invaliditetom, LGBT, odnosno seksualnih manjina. BiH vrvi od problema kada se radi o poštovanju ljudskih prava i sloboda“, ističe Dizdarević.
BiH nije osigurala ravnopravnost svojih građana pokazala, bez obzira gdje žive, što je pokazala i presuda Sejdić - Finci, podsjeća Lada Sadiković, profesorica Sarajevskog univerziteta:
„Mislim da se ovdje radi o kompletnoj primjeni Evropske konvenciji za zaštitu ljudskih prava i usklađivanju svih odredbi Ustava koje nisu kompatibilne sa odredbama Evropske konvencije - s obzirom na član 2, tačka 2. našeg ustava gdje je Evropska konvencija dobila jedinstven položaj u odnosu na sve druge odredbe Ustava, tj. Aneksa 4 Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH“, naglašava profesorica Sadiković.
Kršenja u svim oblastima
Socijalna slika BiH pokazuje da je svako šesto domaćinstvo u zemlji siromašno, dok stopa nezaposlenosti raste. Tako, prema riječima Fedre Idžaković, iz organizacije Prava za sve, koja god se oblast pogleda, mogu se pronaći kršenja ljudskih prava:
„To su osobe sa invaliditetom. One se i dalje suočavaju s ogromnim problemima u zapošljavanju. Isto tako je i sa Romima. Recimo, podaci institucije ombudsmena u prošloj godini govore da je gotovo jedna trećina djece zbog migracije Roma napustila školovanje. BiH, prema jednom istraživanju, koristi gotovo četiri posto svoga bruto nacionalnog proizvoda na smanjivanje siromaštva, a istovremeno siromaštvo se smanjuje samo za jedan i nešto posto“, navodi Fedra Idžaković.
Prema mišljenju Saše Gavrića iz Sarajevskog otvorenog centra, nema napretka ni u slobodi javnog okupljanja, što se potvrdilo tokom febraurskih protesta građana:
„Došlo jer do kršenja prava ljudi koji su bili privedeni, došlo je do ucjenjivanja onih koji su se okupljali na protestima. I, ustvari, pravo na javno okupljanje je na neki način bilo ugroženo u mnogim gradovima, ponajviše u onim manjim“, konstatuje Gavrić.
U BiH se posebno krše prava iz radnog odnosa, o čemu govori naredna anketa:
I ostala osnovna ljudska prava su ugrožena, navode građani:
BiH će 7. novembra dobiti ocjenu iz Vijeća za ljudska prava UN-a, uz brojne kritike ali i nove preporuke. Protekle 4,5 godine, koliko je prošlo od prethodnog izvještaja, su izgubljene za ljudska prava u BiH.
