Novi statistički obrasci: Kultura nije samo pozorište

Dokument „Statistički obrasci sa metodologijom za izvještavanje iz oblasti kulture“ novi je ovakve vrste u Bosni i Hercegovini. U potpunosti urađen prema međunarodnim standarima, ovaj inovativni dokument pružiće priliku da se kultura u svim segmentima bh. društva predstavi na nabolji način.

U statističkim podacima iz oblasti kulture koje je Bosna i Hercegovina vodila do sada, mogli su se naći najviše oni koji se odnose na broj posjetilaca kina ili pozorišta. I ništa više od toga. Nova metodologija će, pak, omogućiti prikupljanje svih podataka koji se odnose na kulturnu djelatnost.

Pomoću obrazaca za 15 kulturnih domena, ovaj dokument će prikupiti potrebne informacije o sektoru kulture sukladno najnovijim standarima Evropskog ureda za statistiku „Eurostat“ i UNESCO-a, kaže za Radio Slobodna Evropa voditeljka projekta „Kultura za razvoj“ Renata Radeka.

„Trend u svijetu, odnosno Evropi, jeste taj da kultura nije samo događaj u pozorištima i galerijama, kao što mnogi mogu da zaključe na prvi pomen kulture, već uključuje i muzeje, knjižnice, arhive, galerije, orkestre, festivale, izdavaštvo, pozorišta, centre za kulturu, kulturno-umjetnička društva, udruge građana, zavode za zaštitu kulturnog nasljeđa, kinoteke, medije, te kinematografiju“, kaže Radeka.

Metodološki, dokument je pripremljen u okviru MDGF projekta „Kultura za razvoj“ koji provode UN-ove agencije u saradnji sa Ministarstvom civilnih poslova BiH, entitetskim ministarstvima kulture, te tri statističke institucije u BiH. Donošenje ovog dokumenta vezano je za provedbu Strategije kulturne politike BiH.

„Metodologija kao takva neće promijeniti ništa kada je u pitanju menadžment samih kulturnih institucija. Ona će samo promijeniti stanje neznanja u to da se zna o čemu se radi, čime raspolažemo, koliko ljudi je zaposleno, koji je to budžet kojim raspolažu, koji je promet koji su ostvarili, odnosno na bazi čega, koji su im planovi, koliko su imali izložbi. S druge strane, sve te kulturne institucije će imati uvid u podatke, moći će se uporediti. Kada se vide svi podaci, vidi se i gdje su manjkavosti, gdje nema dovoljno kapaciteta, gdje ih je možda previše i da se u skladu s tim kulturne politike drukčije usmjere, odnosno da se usmjere ka tome da se poboljša stanje“, pojašnjava Radeka.

Jačanje sistema

U decembru prošle godine usvojen je novi metodološki dokument za izvještavanje iz oblasti kulture u BiH. Smatra se da će početkom 2013. početi njegova provedba u smislu da će se prikupljati podaci za tekuću 2012. godinu. Podaci s obrazaca, koje će popunjavati uposlenici kulturnih institucija, biće proslijeđivani statističkim agencijama koje će ih potom objediniti u jedan registar, pojašnjava Radeka:

„Pojava koja postoji svugdje u svijetu jeste da se određeni podaci ne prezentiraju na najtransparentniji način. Jedino što se može desiti, a mi se nadamo da ćemo to također uspjeti, jeste da postoje paralelni podaci koji će se prikupljati na nivou samih ministarstava. Naime, ministarstva također zanimaju ove sve informacije, ali možda na malo dublji i drugačiji način, te je u sklopu upravo ove komponente našeg projekta 'Kultura za razvoj' urađen drugi set obrazaca koji se zove Administrativni obrasci i koji će u nekim domenama moći da budu pogledani i s jedne strane, tj. statistike, i iz samih ministarstava, koja znaju da li su ovi podaci ispravni ili ne.“

U međuvremenu, pripremljena je i nova zajednička metodologija za davanje grantova u Bosni i Hercegovini iz oblasti kulture, ističe za RSE viši programski službenik i voditelj UNESCO-ovog ureda u BiH Siniša Šešum.

„Sad ćemo imati vrlo slične ili, mogu reći, iste procedure kod grantova, tako da će svako, bez obzira da li je entitetsko ili državno, ministarstvo moći provjeriti na jednom mjestu sve te podatke kako se novac u suštini dijeli. Mi sad slažemo jednu slagalicu s kojom ćemo zaista na pravi način ojačati sistem funkcionisanja institucija kulture u Bosni i Hercegovini", kaže Šešum.

Tokom maja UN-ove agencije u BiH predstaviće i novi dokument. Napravljena je GAP analiza zakona, odnosno - pregledano je ukupno 226 zakona koji se tiču oblasti kulture. Ta analiza pokazaće usklađenost bh. zakonodavstva s konvencijama UNESCO-a, Savjeta Evrope i sa EU direktivama, pojašnjava Šešum:

„S jednom ovakvom GAP analizom, ukoliko je budemo u potpunosti ispoštovali i implementirali sve njene preporuke, mislim da ćemo u potpunosti zadovoljiti sve uslove koji su nam stavljeni pod poglavljem 26 Pregovora s Evropskom unijom, jednom kad se oni otvore.“