Bh. Romi traže učešće u projektima pomoći

Aktivisti nevladinih organizacija Roma i predstavnici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH počeli su seriju sastanaka o tome kako na najbolji način uraditi akcione planove za rješavanje problematike s kojom žive pripadnici ove zajednice.

Posljednje dvije godine utrošeno je deset milijuna maraka za implementaciju akcionih planova namijenjenih Romima u BiH, a da velik broj Roma i romskih naselja nikada nisu vidjeli ni marke od tih sredstava.

Problem je u tome što je nedostajala efikasna metodologija prioritetnih problema Roma i to što su se sredstva dodjeljivala bez sudjelovala romskih pripadnika. Nedžad Jusić, predsjednik je udruženja Euro Rom Tuzla.

„U prethodne dvije godine potrošeno je negdje oko deset miliona maraka za implementaciju akcionih planova za Rome, i moramo priznati da je to dosta novca uloženo. S druge strane tačno je i to imamo određene rezultate, ali smo sigurni u to da smo imali efikasniju metodologiju za implementaciju akcionih planova, da bismo imali veće rezultate i, jednostavno, održive rezultate za naredni period“, kaže Jusić

Institucije Bosne i Hercegovine do sada nisu znale prepoznati način kako sredstva namijenjena nacionalnim manjinama – ovaj put Romima - usmjeriti ka rješavanju stvarnih problema. Metodologija koja bi se ubuduće trebala primjenjivati prepisana je od Europske unije.

„Romi i romske organizacije se plaše toga da se u narednom periodu, narednih deset godina, potroše milioni i milioni maraka za integraciju Roma u društvenu zajednicu, a da imamo mali efekat na terenu. Zbog toga mi želimo da se metodologija prilagodi potrebama Roma sa terena“, navodi Jusić.

Zahtjevi iz Evrope

Od siječnja ove godine Care International BiH, uz financijsku potporu EU, pokrenuo je projekt uključenja Roma u procese donošenja odluka. Tijekom realizacije projekta bit će uposleno pet osoba romske nacionalnosti koje će sudjelovati u strategijama i projektima namijenjenim Romima.

„Jedan od slogana koje ćete vrlo često čuti u romskom nevladinom sektoru ili među Romima je da se ništa o nama ne može desiti bez nas. Vrlo često, i najčešća zamjerka Roma jeste da tamo gdje se govori o njihovim problemima, gdje se odlučuje o bitnim strategijama – na primjer, kako potrošiti novac u određenim strategijama koje direktno utiču na kvalitet života Roma – vrlo često ili malo ili nikako su zastupljeni sami Romi. Na kraju krajeva – niko osim Roma ne može bolje znati situaciju u romskom narodu na terenu“, kaže Šefko Bajić iz Care Internationala.

Mnogi europski izvještaji pokazuju da Romi u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu dovoljno uključeni u društveni i politički život. EU zato ima ozbiljne namjere izvršiti pritisak na institucije vlasti određenim sredstvima kako bi se položaj Roma u BiH poboljšao.

„Sve će više biti zahtjeva Evropske unije i njenih institucija
da romski predstavnici budu uključeni u institucije vlasti, u procese donošenja odluka. Da bi se to moglo desiti, sama ministarstva moraju razviti adekvatne mehanizme i monitoringa i prikupljanja podataka. U ovom momentu niko vam ne može dati tačan podatak koliko Roma živi u Bosni i Hercegovini. Ako pitate Rome, reći će: oko pedeset, šezdeset, sedamdeset hiljada. Ako pitate ljude u ministarstvima – reći će: oko trideset hiljada. Dakle, sama ta činjenica da mi ne znamo niti koliko živi Roma za koje realiziramo projekte, govori da se određeni sistemi moraju unaprijediti“,kaže Bajić.

I u Ministarstvu ljudskih prava i izbjeglica BiH priznaju da je ovo prvi projekt koji prati europske standarde implementacije, odnosno javno i transparentno.

„Suština je da se ovdje traži odgovornost svih sudionika, što je jako teško postići, dakle – kad su u pitanju opštine, samih opština, kad su u pitanju međunarodne organizacije – one, koje implementiraju, ili kad su u pitanju udruženja građana, ta udruženja. Dakle, do sad smo uglavnom imali ova tri primjera. Jedan broj projekata implementiraju direktno opštine, drugi dio u partnerstvu opštine i međunarodne organizacije, treći dio neka od domaćih udruženja. Moram priznati da su to i tri različita pristupa, tako da i mi tu tražimo da definišemo jedan osnovni standard zato što se kod nas do sad nije nikada tako radilo“, pojašnjava Saliha Đuderija iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice.

Nakon sastanka u Tuzli, predstavnici romskih nevladinih organizacija i u drugim gradovima imat će priliku iznijeti dosadašnje probleme, ali i prijedloge dalje suradnje s državnim institucijama. Jedini cilj je slijediti standarde Europske unije.